1 / 18

SOCIJALNI RAD PARADIGMA ODRŽIVOG RAZVOJA DRUŠTVA

I. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA „Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava“. Josip Janković Anita Begić Mostar, Bosna i Hercegovina, 20. – 23. listopada 2010. godine.

wallis
Télécharger la présentation

SOCIJALNI RAD PARADIGMA ODRŽIVOG RAZVOJA DRUŠTVA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. I. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA „Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava“ Josip Janković Anita Begić Mostar, Bosna i Hercegovina, 20. – 23. listopada 2010. godine SOCIJALNI RAD PARADIGMA ODRŽIVOG RAZVOJA DRUŠTVA

  2. KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA Osnovni koncept održivog razvoja dolazi iz područja biologije kao i neke druge velike ideje i teorije tijekom 20. stoljeća (OTS); • Globalni koncept na konferenciji UN-a u Shtockholmu 1972. kao odgovor na problem pogoršanja životne sredine; • UN-ova komisija dala je 1987. prvu definiciju održivog razvoja, pod vodstvom Gro Harlem Brundtland, nekadašnje norveške premijerke: "Odgovoriti na zahtjeve današnje generacije, a da se pri tome ne unište mogućnosti da buduće generacije odgovore na svoje zahtjeve.“

  3. Socijalni rad i održivi razvoj Znanost i praksa socijalnog rada promoviraju: - socijalnu promjenu, - rješavanje problema u međuljudskim odnosima, - osnaživanje i oslobađanje ljudi u stremljenju blagostanju. Socijalni rad intervenira u točkama gdje čovjek stupa u interakciju sa svojim okruženjem: - preveniranjem nastanka štete, - njenim otklanjanjem.

  4. Osnova implementacije koncepta Osnovna smjernica za socijalni rad u održivom razvoju je njegovo određenje kao profesionalne aktivnost i koja sudjeluje u procesu zaštite, osnaživanja i uključivanja u društvo osoba: - koje su mete represije, - u stanju vulnerabilnosti, - na margini društva ili na putu prema njoj. Problemi u implementaciji koncepta održivosti pripisuju se: - sukobu boraca za zaštitu životne sredine i zajednice biznismena, - siromaštvu, bolesti i nejednakosti u velikom dijelu svijeta.

  5. Magični trokut održivog razvoja(Hessle,2005.) Ekološka ravnoteža Ekonomska sigurnost Socijalna pravda

  6. PREVENCIJA OSNOVA ODRŽIVOG RAZVOJA • U okviru teorije i prakse socijalnog rada prevencija je condicio sine quanon promišljanja i djelovanja bilo kao: - primarna, sekundarna, tercijarna; - opća; - ciljana; - situaciona. • U samoj ideji SOCIJALNOG RADA ideja je „pomoć do samopomoći“ koja inkorporira i PREVENCIJU put do ostvarenja ODRŽIVOG RAZVOJA!

  7. Određenje prevencije • Prevenciju je moguće odrediti kao složeni sustav mjera, aktivnosti i kontinuiranog napora usmjerenih otklanjanju rizičnih činitelja i/ili posljedica njihovog djelovanja, jačanja zaštitnih na svim razinama, područjima i ključnim točkama s ciljem osiguranja kvalitetnog rasta, razvoja, prilagodbe i sazrijevanja novih naraštaja u sigurne, prilagođene, uspješne i sretne, a samim tim i zdrave ljude. (Janković, 2006)

  8. STRATEGIJA PREVENCIJE PUP DJECE I MLADIH U KONTEKSTU ODRŽIVOG RAZVOJA DRUŠTVA (primjer Hrvatske) Opći CiljStrategije je: osigurati minimalne uvjete potrebne za kvalitetan, uspješan i zdrav rast i razvoj novih naraštaja, otkloniti: - činitelje rizika odgovorne za nastajanje poremećaja u ponašanju, - nastale poremećaje u ponašanju i njihove posljedice.

  9. Određenje pojma „poremećaji u ponašanju" Poremećaji u ponašanju su: Složeni skup funkcioniranja i ponašanja djece i mladih, koja u određenoj sredini i vremenu značajno odstupaju od normi te sredine, a predstavljaju nevoljni odgovor na djelovanje činitelja rizika, kojima su djeca i mladi izloženi duže vrijeme, najprije kao obavijest okolini o prisustvu i intenzitetu rizičnih uvjeta rasta i razvoja, a kasnije kao odgovor na njih, izraz usklađivanja svog funkcioniranja s danim uvjetima, novi rizik za dijete i okolinu. (Janković, 2006.)

  10. Rizični i zaštitni činitelji u razvoju poremećaja u ponašanju • Rizični čimbenici (Coie i dr., 1993., Kirby i Fraser, 1997., prema Bašić 2001.) definiraju se kao: bilo koji utjecaji koji povećavaju vjerojatnost prvog pojavljivanja poremećaja, napredovanja prema vrlo ozbiljnom stanju te podržavanju problematičnih uvjeta ponašanja. Rizični čimbenici odnose se podjednako na one iz područja prenatalnog i biološkog do širokih okolnosti i uvjeta života koji pogađaju djecu. • Zaštitne čimbenike predstavlja sve ono što djeluje na smanjenje rizika za pojavu poremećaja (ovdje PUPa, asocijalnog i antisocijalnog ponašanja mladih).

  11. Posebni ciljevi državne strategije RH: • Unaprijediti sustave kojima će se u najvećoj mjeri suzbijati nastanak rizičnih činitelja odgovornih za pojavu poremećaja u ponašanju. • Poticati izgradnju, razvoj i širenje činitelja zaštite. • Razvijati, organiziranje i usustavljivanje mreže preventivnih aktivnosti. • Potaknuti uspostavu i primjenu programa prevencije na razinama lokalne zajednice, općine, grada, županije i države. • Osigurati evaluacije svih programa.

  12. Ključne pretpostavke primjene Strategije prevencije PUP djece i mladih RH • Odluka o važnosti novih naraštaja u pogledu: - brige za ljudske resurse/ kapital u smislu održivog razvoja društva/, - u odnosu prema vlastitoj djeci. • Ustanoviti vladino interdisciplinarno stručno tijelo za: -praćenje provedbe, - kretanje PUP, -stalni razvoj i unapređivanje strategije. • Utvrditi: ključne točke, razine zahvaćanja i prevencije

  13. Mreža ključnih točaka i razina prevencije PUP djece i mladih (Janković, 2006)

  14. Lokalna zajednica u prevenciji PUP u kontekstu održivog razvoja društva • Uspostaviti općenito bolje životne i komunikacijske uvjete u lokalnim zajednicama • Razviti poticajne programe za različite skupine, • Potaknuti prihvaćanje modificiranih modela rješavanja konflikata osobito unutar obitelji i socijalnih mreža • Potaknuti promjenu načina rada kako socijalnih tako i korekcijskih ustanova

  15. Uloga školskog socijalnog rada u prevenciji PUP djece i mladih Izvori rizika vezani uz: - Obiteljsku situaciju koju karakteriziraju obiteljski problemi i konflikti; - neadekvatno ponašanje roditelja kao modela, ovisnost roditelja, siromaštvo i sl.; - školu kao instituciju, a to su uspjeh, problemi s disciplinom, nedovoljna privrženost školi i sl.; - Individualne karakteristike djeteta , okupiranost delinkventnim ponašanjem, povezanost s delinkventnim vršnjacima, biološke determinante i drugo (Wiliams, Ayers, Artur, 1997, prema Bašić i Janković, 2000.).

  16. Shema 2. Područja rada školskog socijalnog radnika Dijete Suradnja Školski socijalni radnik Obitelj Lokalna zajednica

  17. Zaključci • Razvoj mora poslužiti potrebama ljudi, a posebno onih koji su u situaciji siromaštva, marginalizacije i isključenosti iz društva. • Potreban je kontinuiran, profesionalno i znanstveno utemeljen rad na suzbijanju i uspješnom suočavanju s rizičnim činiteljima svih građana kroz njihov stalni rast, razvoj i osnaživanje te na stalnom unapređenju kvalitete života kao važne komponente opće prevencije. • Socijalni rad sa svojim ciljevima, vrijednosnim određenjima, sustavima izučavanja i djelovanja, metodama i tehnikama već je od svog uspostavljanja kao posebnog znanstvenog i djelatnog područja, suštinski uklopljen u filozofiju održivog razvoja društva na svim razinama i to ne samo deklarativno nego i djelatno.

  18. Hvala!

More Related