1 / 25

Kreditni rejting u BiH i perspektive njegovog poboljšanja

Kreditni rejting u BiH i perspektive njegovog poboljšanja. dr Kozarić Kemal i dr Šain Željko Dubrovnik, 8. i 9.12.2011. Makroekonomski pokazatelji za BiH. 2. Makroekonomski pokazatelji za BiH. Ocjena makroekonomske situacije u BiH “Bolja nego što bi se moglo očekivati”?

winola
Télécharger la présentation

Kreditni rejting u BiH i perspektive njegovog poboljšanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Kreditni rejting u BiH i perspektive njegovog poboljšanja dr Kozarić Kemal i dr Šain Željko Dubrovnik, 8. i 9.12.2011.

  2. Makroekonomski pokazatelji za BiH . 2

  3. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Ocjena makroekonomske situacije u BiH • “Bolja nego što bi se moglo očekivati”? • (ocjene u dijelu akademske i stručne javnosti, EC, IMF i druge međunarodne finansijske institucije) • Zabrinjavajuće ...  ... Katastrofalno? • (ocjene dijela akademske i stručne javnosti, NVO, ...  podaci o rastu zaduženosti, spoljnotrgovonskom deficitu, nivou nezaposlenosti i ukupne privredne aktivnosti u realnom sektoru...

  4. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Ocjena makroekonomske situacije u BiH • Suvereni kreditni rejting BiH kao indikacija makroekonomske situacije? • Zvanične ocjene dvije respektabilne rejting agencije • S&P: 01.12.2011. rejting snižen s B+ na B, status rejtinga “na posmatranju” • Moody's: B2, izgled promijenjen sa stabilnog na negativan od maja 2011. • Negativni izgledi tokom ove godine (uglavnom razlozi političke prirode) • Nakon posljednje izmjene kreditni rejtinzi S&P i Moody’s su na istom nivou

  5. Kreditni rejting • Kreditni rejting je ocjena opće kreditne sposobnosti određenog dužnika ili dužničkog instrumenta – vrijednosnih papira ili neke druge finansijske obaveze, zasnovana na odgovarajućim faktorima rizika • Rejting određenog klijenta je procjena njegove kreditne sposobnosti, odnosno “urednog” servisiranja obaveza izražena odgovarajućom oznakom • (Pr)ocjena kreditnog rejtinga: • Interno razvijeni kvantitativni modeli; • Specijalizovane rejting agencije (Moody’s, Fitch, Standard & Poor’s…) • Financijske institucije koriste oba načina razvoja rejtinga 5

  6. Kreditni rejting • Kreditni rejting pruža međunarodno harmonizovan i prepoznatljiv okvir za ocjenu i komparaciju kreditnog kvaliteta pojedinih dužnika i dužničkih instrumenata (vrijednosni papiri) • Kreditni rejting ni u kom slučaju ne daje mišljenje o tome koliko je neki kreditor (na primjer, banka, država) ili investicija “dobra” ili “loša”, profitabilna, uspješna i sl. nego samo i isključivo vjerovatnoću povrata “pozajmljenih” sredstava u ugovorenom roku • Za manje banke i SME obično ne postoji spoljni rejting (neisplativost) 6

  7. Rejting kategorije/oznake 7

  8. Rizik zemlje • Mogućnost da dođe do neizvršenja obaveze prema banci usljed postupaka vlasti ili događaja u zemlji dužnika • Determinante rizika zemlje: • Politički rizik • Ekonomski rizik • Rizik transfera • Rizik neplaćanja • Rizik garancija • Upravljanje rizikom zemlje: • Usvajanje formalnih politika za upravljanje rizikom zemlje • Interni monitoring • Mehanizam izvještavanja rukovodstva banke

  9. Elementi koji određuju rizik zemlje

  10. Struktura strateškog rizika Rizik Rizik Rizik Rizik Rizik Vrijeme Rizik Rizik Rizik

  11. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Očekivanja i procjene za budućnost  Kako do održivog privrednog razvoja? • 2012. i “kratki” rok •  dužnička kriza u EU i usporavanje ekonomskog rasta (recesija ili kriza s dvostrukim dnom) i implikacije na J-I Evropu, Zapadni Balkan, BiH • “Dugi” rok •  Ima li potencijala za zdrav rast realnog sektora zasnovan na rastu zaposlenosti, domaće tražnje i izvoza? •  Da li (samo) nedostaje kapital/novac?

  12. Makroekonomski pokazatelji za BiH • Očekivanja i procjene za budućnost  Kako do održivog privrednog razvoja? REALNI SEKTOR   FINANSIJSKI SEKTOR (Kako i zašto je nastala globalna/finansijska kriza i kako je razriješiti?)

  13. Struktura finansijskog sektora u BiH • Bankarski sektor dominira finansijskim sektorom u BiH  osnovni izvor i kanal za finansiranje realnog sektora (i stanovništva) • Visok procenat stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan domašaja monetarnih vlasti BiH • Relativno malo učešće ostalih finansijskih posrednika • Tabela: Vrijednost imovine finansijskih posrednika 13

  14. Bankarski sektor u BiH • “Bankocentričnost” finansijskog sektora: • 84% ukupne aktive finansijskog sektora (kraj 2010.) • Dominantnost ino bankarskih grupacija: • 95% ukupne aktive i 82% dioničkog kapitala je koncentrisano u bankama s većinskim stranim vlasništvom • Značaj “Bečke inicijative” (eksterno zaduženje bankarskog sektora – 29,5% ukupnih obaveza) • Visoka likvidnost • Dobra adekvatnost kapitala (16,1%/2010/, 15,5%/Q1 2011/) • Ugrožena profitabilnost • Gubitak u 2010. • NPL (nekvalitetni krediti) – rast 14

  15. Profitabilnost i nivo nekvalitetnih kredita . 15

  16. Štednja – druga strana medalje? • Istraživanja kompanije Visa: • 33,2% građana BiH štedi • 61% ne štedi ili nema novca za štednju • 73,1% građana posuđuje novac • 75% posuđuje novac od banaka • 17,8% od roditelja • 13,2% od prijatelja

  17. Krediti • Krediti privatnim preduzećima veći su za 354 miliona KM ili za 5%, krediti stanovništvu veći su za 98 miliona KM ili za 1,5%, ukupni krediti za 471 milion KM ili za 3,4%. U milionima KM 17

  18. Dužnička kriza u eurozoni - rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom? • Započela i kulminirala u Grčkoj  prijetnja bankrota, napuštanje eurozone, ... • Nastavila se u Irskoj i Portugalu • (Zemlje: “PIGS” – članice eurozone) • Ugrožene Španija, Italija, ... ? • Pokazatelj učešće javnog duga u BDP, nivo budžetskog deficita, stopa nezaposlenosti • Posljedica  pad suverenog kreditnog rejtinga, rast cijene zaduživanja, nemogućnost servisiranja javnog duga, pomoć IMF i EU, ..., domino efekat, opstanak eura i eurozone

  19. Dužnička kriza u eurozoni - rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?

  20. Javni dug kao % BDP-a u zemljama regiona

  21. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?

  22. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom?

  23. Dužnička kriza u eurozoni – rizik nove recesije i/ili krize s dvostrukim dnom? • Eskalacija dužničke krize (oklijevanje i neusaglašen stav EU?)  i pored ugovorene i primljene pomoći Grčkoj prijeti bankrot (Portugalija i Irska  nešto bolje stanje)  sve ozbiljnija situacija u Španiji i Italiji (francuski rejting pod “prismotrom”)  Izloženost evropskih banaka  “okidač” bankarske krize? • Kvartalni podaci uglavnom usporavanje privrednog rasta i izvoza, prijeteća inflacija, “visoka nezaposlenost”  • Nouriel Rubini  Šanse za novu recesiju veće od 50%!

  24. Kako obezbijediti bolji kreditni rejting u budućnosti? • Da bi kreditni rejting bio bolji u budućnosti, treba obezbijediti: • Političku stabilnost; • Stvoriti bolji makroekonomski ambijent; • Podići svjest o odgovornosti za kreditni rejting (vlade, ministarstva, regulatori, CBBiH, realni sektor); • Budžetsku disciplinu (smanjiti budžetski deficit i donijeti budžete na vrijeme za sve nivoe, a posebno za BiH); • Ukloniti administrativne barijere za korporativni sektor i, najbitnije, • Zapamtiti da ove gorenavedene stvari nisu jednokratne mjere već kontinuiran proces.

  25. Hvala na pažnjihttp://www.cbbh.ba 25 25

More Related