1 / 27

EKONOMSKA ŠKOLA

EKONOMSKA ŠKOLA. Š I B E N I K. ŠKOLSKI KURIKULUM. Definicija pojma. Kurikulum (lat. curriculum ) je raznovrsno korišten termin, za kojeg mnogi jezici nemaju odgovarajući ekvivalentni izraz pa se sve više udomaćuje u izvornom obliku.

xuxa
Télécharger la présentation

EKONOMSKA ŠKOLA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. EKONOMSKA ŠKOLA Š I B E N I K

  2. ŠKOLSKI KURIKULUM

  3. Definicija pojma • Kurikulum (lat. curriculum) je raznovrsno korišten termin, za kojeg mnogi jezici nemaju odgovarajući ekvivalentni izraz pa se sve više udomaćuje u izvornom obliku. • Kurikulum obuhvaća preciznu i sustavnu ukupnost planiranog odgoja i obrazovanja (cilj, zadaće, sadržaji, organizacija, metode, mediji, strategije). • Temeljna mu je karakteristika "učeniku orijentirano učenje", koje je precizno artikulirano. • Svako planiranje i programiranje ne može se nazvati kurikulumom, nego samo ono koje zadovoljava metodologijske uvjete, kriterije i tehnologiju izrade kurikuluma.

  4. Izrada Školskog kurikuluma • po prvi put ove 2008./09. školske godine, • predstavlja opsežan zadatak za sve nosioce procesa odgoja i obrazovanja u školi. • Ima sastavnice koje su vrlo zahtjevne:

  5. Sastavnice kurikuluma • definiranje samog pojma kurikuluma, • definiranje funkcija škole, • određivanje glavnih zadaća školskog kurikuluma, • uspostava individualiziranog koncepta škole koji je čini jedinstvenom odgojno – obrazovnom institucijom, • iznalaženje i uspostava modela kontrole uspješnosti i implementacije kurikuluma u stvarni život škole,

  6. Sastavnice kurikuluma • iznalaženje i uspostava odgovarajućih modela procjene postignuća, • aktivni odnos škole s društvenim skupinama i ukupnim životnim okružjem, • prepoznavanje kurikuluma kao osnovne tendencije za razvoj škole i školskog sustava u cijelosti.

  7. Naša očekivanja od školskog kurikuluma • da će biti smjernica razvoja procesa odgoja i obrazovanja u našoj školi, • da će se dopunjavati i izgrađivati u programski učinkovito osmišljenu cjelinu tijekom nastavne godine, • da će biti veći angažman učenika, roditelja, osnivača i društvenog okružja u zajedničkom radu na poboljšanju i osuvremenjivanju procesa odgoja i obrazovanja,

  8. Naša očekivanja od školskog kurikuluma • da će obogatiti i osuvremeniti nastavne planove i programe, • da će poticati kreativnost učenika, razvijati sposobnost kritike i samokritike svih čimbenika odgoja i obrazovanja.

  9. Nadamo se . . . • da ćemo iznaći pravi ’’put’’, • da ćemo iznaći primjerene metode pri realizaciji i evaluaciji planiranih izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti.

  10. I. Temeljno pojmovno određenje školskoga kurikuluma Kurikulum podrazumijeva: • opsežno planiranje, dugoročno i kratkoročno, • ustrojstvo i provjeravanje procesa odgoja i obrazovanja, • rad usmjeren na ciljeve i zadaće koje se kurikulumom žele postići. Ovaj školski kurikulum planira se i realizira kao: • dugoročni - za razdoblje 2008. do 2012., • kratkoročni - za šk. god. 2008./09.

  11. II. Povezanost kurikuluma i ostvarenje temeljnih funkcija škole Program izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti nerazdvojno je povezan s funkcijama škole: • integracijskom funkcijom učenika u razredni odjel kao tim usmjeren na postizanje definiranog cilja, • socijalnom funkcijom usmjerenom na usvajanje uobičajenih obrazaca ponašanja učenika u razrednom odjelu kao grupi i ponašanja prema nastavnicima, • obrazovnom funkcijom koju čini stjecanje znanja i razvoj osobnosti kod učenika.

  12. III. Temeljna zadaća dugoročnog školskog kurikuluma Osnovna zadaća školskog kurikuluma naše škole je: • izgradnja jedinstvenog profila škole, prepoznatljive u društvenom okružju, • vidljivost stvarne i konkretne povezanosti učenika i nastavnika kroz postignuća i uspjehe učenika na državnim, županijskim, školskim i športskim natjecanjima, • jačanje faktora „školskog marketinga“ i zainteresiranosti budućih učenika i njihovih roditelja za upis u našu školu.

  13. IV. Prioritetni ciljevi školskog kurikuluma • stvarna zanimljivost izvannastavnih programa, • motivacija učenika, • poticanje kreativnosti učenika, • razvoj umijeća kritike, samokritike, prihvaćanje i analiza kritike drugih, • razumijevanje različitosti, • tolerancija i uključivanje svakog učenika u realizaciju kurikuluma, • izgradnja kooperativnosti u nastavničkom kolektivu.

  14. V. Modeli kontrole postignuća i metode vrednovanja uspješnosti planiranih aktivnosti • Primjenjuju se metode vrednovanja i kontrole primjerene pojedinoj planiranoj aktivnosti i njenim specifičnostima, npr.: • stručni izlet, • ekskurzije, • natjecanja učenika, • posjet državnim tijelima RH, • suradnja s uspješnim gospodarstvenicima, • obilazak kulturne baštine zavičaja, • usvojenost znanja, • obilježavanje događaja iz života škole i šireg društvenog okružja i dr. • U postupku evaluacije ne mogu se primijeniti jedinstvene i univerzalne metode za sve aktivnosti.

  15. V.a Vrednovanje uspješnosti … … stručnih i školskih izleta i ekskurzija, razgledavanja kulturne baštine zavičaja: • vrednovanje od strane učenika: • metoda anketiranja, • metoda opažanja, • metoda razgovora. • vrednovanje od strane roditelja: • konstruktivni razgovor na roditeljskom sastanku (o izletu) ili Vijeću roditelja (o ekskurziji)

  16. V.b Vrednovanje uspješnosti . . . • samovrednovanje od strane nastavnika i organizatora: • osvrt na realizirani stručni izlet / ekskurziju, • konstruktivna kritika i prijedlozi članova Razrednog vijeća (za izlet), Nastavničkog vijeća (za ekskurziju) • vanjsko vrednovanje od strane putničke agencije: • ponašanja učenika, • konkretni prijedlozi, • kritike, • kratki osvrt.

  17. V.b Vrednovanje uspješnosti . . . … školskih, županijskih, državnih, regionalnih i športskih natjecanja u organizaciji MZOS, Udruga ekonomskih i upravnih škola ili same škole: • vanjsko vrednovanje postignuća od strane: • MZOS-a, • ASO-a, • AOO, • ostale državne institucije u procesu odgoja i obrazovanja • (nagrade, priznanja, plakete, zahvalnice i sl.). • vrednovanje i samovrednovanje učenika učesnika natjecanja • (anketiranje, izvješće na Vijeću učenika, konstruktivni razgovor i prijedlozi), • samovrednovanje nastavnika mentora: • (izvješće / osvrt na Nastavničkom vijeću, konstruktivni prijedlozi).

  18. V.c Vrednovanje postignuća . . . … u usvajanju i primjeni nastavnih sadržaja: • ocjenjivanje učenika • usvojenost i primjena nastavnih sadržaja na nastavnom satu, • vanjsko vrednovanje postignuća u usvajanju znanja • nacionalni ispiti – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje - korisnik rezultata vrednovanja • vanjsko vrednovanje uspjeha učenika na polugodištu i na kraju školske godine • e-Matica škole – MZOS - korisnik rezultata vrednovanja

  19. V.c Vrednovanje postignuća . . . • vrednovanje uspjeha učenika u znanju i vladanju • Nastavničko vijeće, • Školski odbor , • Vijeće roditelja i Vijeće učenika • izvješće o uspjehu učenika, konstruktivni razgovor, prijedlozi • samovrednovanje učenika uspjeha u usvajanju znanja i vladanju • anketiranje, izvješće na Vijeću učenika

  20. V.d Vrednovanje postignuća . . . … u organizaciji i realizaciji prigodnih humanitarnih akcija unutar škole: • vanjsko vrednovanje od strane: • roditelja, • osnivača, • užeg i šireg okružja, • komentari i objave u dnevnom tisku, radio emisije, priznanja osnivača i dr. • vrednovanje i samovrednovanje od strane: • nastavnika kao organizatora humanitarnih akcija, • učenika kao realizatora humanitarnih akcija, • opažanje, anketiranje, izvješća nastavnika o realizaciji akcije i dr.

  21. VI. Očekivana postignuća dugoročnog i kratkoročnog Školskog kurikuluma • stvaranje prepoznatljivog imidža škole u užem i širem društvenom okružju (školski menadžment), • aktivno učešće učenika u realizaciji školskog kurikuluma kao područja motivacije i osobnog djelovanja učenika, • motivacija nastavnika i perspektiva stručnog i profesionalnog napredovanja, • stalna nadogradnja razredne i školske klime, školskog ozračja, kao specifičnog oblika školskog rada i života.

  22. VII. PREGLED DUGOROČNO PLANIRANIH IZVANNASTAVNIH I IZVANŠKOLSKIH AKTIVNOSTI

  23. VIII. Pregled kratkoročno planiranih izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti • načinjen je prema prijedlogu strukovnih aktiva škole, • detaljnije opisane aktivnosti nalazi se u privitku materijala, • sastavni je dio Školskog kurikuluma Ekonomske škole Šibenik, • troškovnik za svaku planiranu aktivnost u privitku, dodaje se nakon realizacije i sastavni je dio školskog kurikuluma Ekonomske škole Šibenik.

  24. … na pozornosti ! Tekstovi Ljubica Kardum, dipl. oec. Mirjana Gojanović, dipl. iur. Dizajn i izrada prezentacije Nada Bujas, prof.

More Related