1 / 8

Politika socijalne uključenosti

Politika socijalne uključenosti. Prof. dr. Željko Mrnjavac Ekonomski falultet, Split Split, 23. rujna 2009. Politika socijalne uključenosti. Socijalna politika – politika društva Politika – prisila Legitimitet prisile – država Funkcije države : sigurnost infrastruktura

yamin
Télécharger la présentation

Politika socijalne uključenosti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Politika socijalne uključenosti Prof. dr. Željko Mrnjavac Ekonomski falultet, Split Split, 23. rujna 2009.

  2. Politika socijalne uključenosti • Socijalna politika – politika društva • Politika – prisila • Legitimitet prisile – država • Funkcije države : • sigurnost • infrastruktura • socijalna skrb • (interakcija funkcija)

  3. Što je socijalna politika • Socijalna politika – socijalna uključenost • Fokusiranje samo na visinu dohodaka može precijeniti njegovu stvarnu ulogu u ostvarenju kvalitete života. Socijalna isključenost je višedimenzionalni problem koji pogađa ugrožene skupine i pojedince. Radi se o prekidu socijalnih odnosa i gubitku mogućnosti da se utječe na vlastitu sudbinu. Stvaraju se barijere pristupu zapošljavanju, obrazovanju, socijalnim i kulturnim uslugama, dolazi do udaljavanja od sustava društvenih vrijednosti i gubitka povjerenja u društvenu zajednicu, gubi se osjećaj pripadanja i konačno gube se sposobnosti i samopoštovanje.

  4. Važnost socijalne politike • Potrošnja ili investicija (povrat uloženog) • Socijalna uključenost poboljšava učinkovitost i inicijative u svim segmentima društvenog života uključujući gospodarski. Raste povjerenje i kultura recipročnosti koja smanjuje transakcijske troškove i poboljšava ekonomsku integraciju. Razvija se socijalni kapital koji potiče ekonomsku kreativnost i omogućava raznim društvenim grupama i pojedincima da realiziraju svoj potencijal.

  5. Odrednice i obilježja (I) • Izdvajanje velikih sredstava za socijalne potrebe nije jamstvo njihova djelotvornog usmjeravanja i učinkovitosti. • Socijalna politika mora biti produktivna i treba težište prebaciti s programa potrošnje i održavanja na programe investiranja u ljude kako bi povećali svoje sposobnosti i šanse produktivnog sudjelovanja u gospodarstvu i društvu općenito. • Smisao javne politike nije da preraspodjeljuje postojeće bogatstvo u društvu, odnosno nije borba protiv ekonomske nejednakosti, nego protiv nejednakih sposobnosti i nejednakih šansi. Marginaliziranim skupinama treba pružiti šansu da rade i zarade, te ostvare aktivnu ulogu u društvu.

  6. Odrednice i obilježja (II) • Opasnost od marginalizacije je neposredno povezana s isključenosti iz svijeta rada. • Zasigurno niti jedan drugi utjecaj nema šire posljedice na život ljudi u suvremenom društvu nego što je njihovo zaposlenje. Ono uvelike određuje gdje i kako žive, kakvo obrazovanje njihova djeca primaju, te većinu osobnih odnosa koje uspostavljaju s okruženjem i širom društvenom zajednicom. Posao koji osoba obavlja ne predstavlja samo izvor sredstava za život, nego određuje njegov položaj u društvu nezavisno od njegova porijekla ili bračnog statusa, pa se time izdiže u centralnu društvenu kategoriju koja pokreće emancipacijske procese.

  7. Odrednice i obilježja (III) • Na radu se usvajaju i unapređuju znanja te učvršćuju i pojačavaju razlike između zaštićenih „insidera“ i „outsidera“ od kojih je znatan dio pogođen dugotrajnom nezaposlenošću i sve manjim mogućnostima zapošljavanja. • Zaposlenost za društvo ima veći doprinos od neposrednog outputa koji radnik proizvodi. Zaposlenost je povezana sa smanjenjem kriminaliteta i socijalnih problema, te smanjenom potražnjom prema državnom budžetu.

  8. Završna poruka • Tržišta rada postaju selekcijske točke kroz koje pojedinci prolaze više puta u životu. Tržište rada se mijenja, uvode se novi standardi zapošljavanja zasnovani na odgovornosti, inicijativi, autonomiji i relacijskim vještinama. Znanje postaje temeljni resurs, a izazov fleksigurnosti pomiče perspektivu sa cjeloživotnog zaposlenja ka cjeloživotnoj zapošljivosti i cjeloživotnom učenju. • Socijalna politika i politika tržišta rada moraju odgovoriti tim suvremenim izazovima.

More Related