1 / 26

POSLOVANJE BANAKA SA PRIVREDOM I KREDITIRANJE MALOG BIZNISA U TURIZMU

POSLOVANJE BANAKA SA PRIVREDOM I KREDITIRANJE MALOG BIZNISA U TURIZMU. 96. POSLOVI VOĐENJA RAČUNA PRIVREDE KOD BANKE. ZAKONSKO REGULISANJE Zakon o platnom prometu ("Sl. list SRJ", br. 3/2002, 5/2003 i "Sl. glasnik RS", br.43/04 I 62/06 ) Propisi koje donosi NBS

yin
Télécharger la présentation

POSLOVANJE BANAKA SA PRIVREDOM I KREDITIRANJE MALOG BIZNISA U TURIZMU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. POSLOVANJE BANAKA SAPRIVREDOMI KREDITIRANJE MALOG BIZNISAU TURIZMU

  2. 96. POSLOVI VOĐENJA RAČUNA PRIVREDE KOD BANKE ZAKONSKO REGULISANJE • Zakon o platnom prometu("Sl. list SRJ", br. 3/2002, 5/2003 i "Sl. glasnik RS", br.43/04 I 62/06) • Propisi koje donosi NBS • Ugovor o otvaranju i vođenju računa kod banke • Obavezna predaja dinara banci istog ili narednog dana • Banka izveštava o svim promenama na računu • Tajnost podataka -osim na pismeni zahtev suda • Naknada za izvršene usluge platnog prometa (provizija)

  3. 97. ELEKTRONSKI POTPIS • Zakon o elektronskom potpisu("Sl. glasnik RS", broj 135/04) • Zakon je posebno značajan za savremeno obavljanjeE - platnogprometa u zemlji kao i sa inostranstvom • Zakon uređuje upotrebu E- potpisa u pravnimposlovima,prava, obaveze i odgovornosti u vezi saE-sertifikatima

  4. IZUZECI OD PRIMENE E- potpis se ne primenjuje na: • prenos prava svojine nanepokretnosti • izjave stranaka o zaostavštini,zaveštanju,ugovore o ustupanjui raspodeli imovine za života, o doživotnom izdržavanju i ugovore iz oblasti naslednog prava; • ugovore o uređivanju imovinskih odnosa među bračnim drugovima; • ugovore o raspolaganju imovinom lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost; • ugovore o poklonu; • druge pravne poslove ili radnje, za koje je izričito propisana upotreba svojeručnog potpisa u dokumentima na papiru ilioverasvojeručnog potpisa.

  5. 98. BANKE I OBAVLJANJE PLATNOG PROMETA U ZEMLJI • Zakon o platnom prometu ("Službeni list SRJ", br. 3/02 i 5/03 i "Sl. glasnik RS", br.43/04, 62/06) • Zakon se primenjuje se od 1. januara 2003. godine. • Zakonom se uređuju poslovi platnog prometa, kao iprava i obaveze banke i klijenta • Poslovi platnog prometa mogu se obavljati u dinarima, odnosno u stranoj valuti, u skladu sa zakonom

  6. RAČUNI ZA OBAVLJANJE PLATNOG PROMETA • Dinarski računi i • Računi u stranoj valuti • Pravna lica i fizička lica koja obavljaju delatnost dužna su da za plaćanje u dinarima otvore tekući račun u banci, da vode sredstva na tom računu i vrše plaćanja preko tog računa • Fizička lica koja ne obavljaju delatnost mogu imati kod banke račune za plaćanje u dinarima • Pravna i fizička lica mogu imati u bankama račune za plaćanje u stranoj valuti • Pravna i fizička lica mogu imati više od jednog računa u jednoj banci i račune u više banaka

  7. PRIORITETI IZVRŠENJA NALOGA Ako na računu klijenta nema dovoljno sredstava za izvršenje svih naloga za plaćanje, nalozi se izvršavaju prema sledećem redosledu: • nalozi za prinudnu naplatu poreza, doprinosa, carina i drugih javnih prihoda • nalozi za koje je zakonom utvrđen prioritet u naplati (nalozi koje banke izdaju na osnovu izvršnih sudskih rešenja...) • nalozi koje poverioci izdaju na osnovu dospelih HOV • nalozi koje izdaju klijenti - vlasnici računa

  8. 99. ULOGA NBS U POSLOVIMA PLATNOG PROMETA Narodna banka Srbije obavlja sledeće poslove: • vodi žiro, obračunske i druge račune banaka • vrši međubankarski kliring i obračun • upravlja tokovima gotovine • vodi žiro-račun Republike i druge račune na kojima se vode sredstva javnih prihoda • prati likvidnost banaka • vrši međubankarski obračun čekova po tekućim računima građana i obračun platnih kartica • uspostavlja i održava informacionu mrežu za finansijski sistem Republike i obavlja poslove izdavanja digitalnih certifikata za elektronsku razmenu podataka u toj mreži; • unapređuje i organizuje platne klirinške i obračunske sisteme i učestvuje u tim sistemima • donosi propise kojima uređuje način obavljanja poslova platnog prometa, uključujući i elektronski način obavljanja tog prometa, proveru autentičnosti podnosioca i elektronskog naloga za plaćanje • obavlja poslove kontrole platnog prometa banaka na osnovu Zakona o NBS

  9. PRINUDNA NAPLATA Prinudna naplata s računa klijenta vrši se sa svih računa klijenta kod banaka na kojima on ima sredstva, na osnovu: • izvršnih rešenja poreskih, carinskih i drugih nadležnih organa - prema vremenu prijema; • izvršnih sudskih rešenja, drugih izvršnih naslova, zakonskih ovlašćenja i naplate usluga platnog prometa - prema vremenu prijema; • naloga poverilaca na osnovu dospelih HOV i drugih instrumenata obezbeđenja plaćanja, otvorenih akreditiva, drugih akceptiranih instrumenata platnog prometa ili ugovornih ovlašćenja - prema vremenu prijema. Prinudna naplata se vrši prema napred navedenom redosledu.

  10. 100. JEDINSTVENI INSTRUMENTI PLATNOG PROMETA PRAVNO REGULISANJE NBS donela je Odluku o obliku, sadržini i načinu korišćenja jedinstvenih instrumenata platnog prometa ("Sl. glasnik RS", br. 57/04 i 82/04) INSTRUMENTI Instrumenti, u smislu pomenute odluke, jesu: • Nalog za uplatu i nalog za isplatu (instrumenti gotovinskog platnog prometa), • Nalog za prenos i nalog za naplatu (instrumenti bezgotovinskog platnog prometa) Nalog za uplatu sastoji se od dva primerka Nalog za isplatu sastoji se od dva primerka Nalog za prenos sastoji se od jednog primerka Nalog za naplatu sastoji se od dva primerka

  11. PISANA I ELEKTRONSKA FORMA ILI USMENI NALOG • Instrumenti (gotovinski i bezgotovinski) mogu biti u pisanoj ili elektronskoj formi, ili usmeni nalog • Ček, platna kartica i akreditiv su instrumenti plaćanja, odnosno instrumenti za raspolaganje sredstvima sa računa na osnovu kojih se ispostavljaju napred navedeni (gotovinski i bezgotovinski) instrumenti • Ček koriste fizička i pravna lica - za isplatu gotovog novca na teret računa izdavaoca čeka i za bezgotovinska plaćanja • Platna kartica se koristi za bezgotovinsko plaćanje i za podizanje gotovine kod banke ili preko bankomata • Akreditiv se koristi kada klijent nalaže banci kod koje ima otvoren račun da određena sredstva, uz određene uslove, stavi na raspolaganje pravnom ili fizičkom licu kod iste ili kod druge banke

  12. 101. SISTEM VELIKIH PLAĆANJA I IZLOŽENOST RIZIKU • SVP ili RTGS je pod kontrolom centralnih banaka (zemlje EMU: RTGS u Nemačkoj, TBF u Francuskoj, ARTIS u Austriji, itd). • Nije pravilo da se istovremeno i Sistem Malih Plaćanja (SMP ili KLIRING) nalazi u nadležnosti centralnih banaka (CB). • U Srbiji i RTGS I KLIRING su u okviru NBS • Sistem plaćanja definiše subjekte u lancu plaćanja: finansijske institucije (banke pošiljaoci (S), odredišne banke(R) i NBS), nefinansijske institucije (firme, ostala pravna lica učesnici u platnom prometu)

  13. Slika 1. Sistem plaćanja

  14. IZLOŽENOST RIZIKU • Sistem plaćanja je u obavezi da poštuje 10 principa i preporuka Bazelskog komiteta za plaćanja (CPSS) • CPSS definiše pravila koja su bitno vezana za rizike u plaćanjima, odnosno ima kontrolne mehanizme (limiti u plaćanjima, način kontrole dnevne likvidnosti, izbor učesnika u kom sistemu vrši plaćanje, itd) koji sprečavaju pojavu tzv. sistemskog rizika u plaćanju (systemic risk).

  15. Slika 2. Izloženost riziku

  16. SISTEM VELIKIH PLAĆANJA I NAČIN POVEZIVANJA • RTGS ima baznu infrastrukturu (mrežu za platni promet) i potrebnu podršku informacione tehnologije u pogledu klijentskih i aplikacija na serverskoj strani • Opcije povezivanja banaka na RTGS NBS prikazane su na slici 3. Sistem plaćanja realizuje se ili preko privatne mreže za platni promet NBS, kao primarni kanal plaćanja ili putem SWIFT mreže, kao alternativni kanal plaćanja • Izbor kanala plaćanja je u delokrugu svake banke učesnice u plaćanju, odnosno dva bitna kriterijuma određuju izbor: troškovi mreže (ekonomski razlozi) i pouzdanost plaćanja i raspoloživost mreže (kvalitet servisa)

  17. Slika 3. Sistem velikih plaćanja

  18. 102. DOMAĆA REGULATIVA O NAČINU OBAVLJANJA ELEKTRONSKOG PLATNOG PROMETA • NBS donela je Odluku o elektronskom načinu obavljanja platnog prometa ("Sl. glasnik RS", br. 57/04) • Odluka propisuje E- način obavljanja platnog prometa, zaštita E- platnog prometa i odgovornost za ispravnost elektronskih poruka • E-promet obavlja se razmenom E- poruka kroz informacione sisteme učesnika u transakciji plaćanja • E- porukom smatra se informacija koja je elektronski generisana, poslata, proverena, primljena i sačuvana elektronski

  19. E- prenos novčanih sredstava između klijenata u platnom prometu smatra se E- platnom transakcijom • Strukturu poruke između banaka i NBS u E-platnom prometu utvrđuje NBS • Učesnici u E-platnom prometu su banke, klijenti tih banaka i agenti u platnom prometu • E-nalog uz plaćanje mora da sadrži elemente utvrđene Odlukom o obliku, sadržini i načinu korišćenja jedinstvenih elemenata platnog prometa • Učesnici u E- platnom prometu dužni su da elektronsku poruku čuvaju najmanje pet godina posle isteka godine u kojoj je izvršena elektronska platna transakcija, kao i podatke za verifikaciju autentičnosti te poruke

  20. 103. MINIMALNI USLOVI KREDITNE SPOSOBNOSTI BANAKA • Monetarni odbor NBS doneo je Odluku o minimalnim uslovima kreditne sposobnosti banaka ( "Sl. glasnik RS", br. 48/04 ...11/07) • Prema odredbama pomenute Odluke minimalni uslovi kreditne sposobnosti banke su sledeći: • da banka nema dospelih, a neizmirenih dinarskih i deviznih obaveza prema NBS • da je prethodnog radnog dana izvršila izdvajanje propisanih obaveznih dinarskih i deviznih rezervi • da je u prethodnom periodu izvršila izdavajanje propisanih dinarskih i deviznih rezervi • da je banka dostavila podatke i izveštaje o svom poslovanju NBS

  21. Ako banka ne ispunjava napred navedene uslove: • NBS neće joj davati kredite, osim kredita za održavanje dnevne likvidnosti na osnovu zaloge hartija od vrednosti i kratkoročnih kredita za održavanje likvidnosti banaka; • ne može s NBS obavljati transakcije kupovine i prodaje HOV, osim trajne prodaje NBS hartija od vrednosti; • ne može kupovati devize od NBS; • ne može deponovati viškove likvidnih sredstava kod NBS. • Banka koja ne ispunjava propisane uslove kreditne sposbnosti smatra se kreditno nesposobnom bankom • NBS svakog radnog dana utvrđuje koje su banke narednog radnog dana kreditno nesposobne

  22. 104. IZRADA BIZNIS PLANA UTVRĐIVANJE BONITETA I KREDITNE SPOSOBNOSTI • Osnovni cilj je da se utvrdi stepen rizičnosti, odnosno sigurnost vraćanja kredita • Kreditno sposobno preduzeće jeste ono koje u ugovorenim rokovima vrati osnovicu duga uvećanu za kamatu • Za ocenu boniteta moguće je primeniti i na različite načine sistematizovati veći broj pokazatelja ili indikatora

  23. 105. OCENA BONITETA Za ocenu boniteta se koriste brojni racio brojevi koji se obično diferenciraju u nekoliko osnovnih grupa, to su: • Pokazatelji finansijske stabilnosti najčešće su sledeći: finansijska sigurnost, stepen samofinansiranja i stepen kreditne sposobnosti. • Pokazatelji likvidnosti najčešće su sledeći: trenutna likvidnost, tekuća likvidnost, opšta likvidnost, dani vezivanja zaliha i dani vezivanja obrtnih sredstava. • Pokazatelji poslovne uspešnosti najčešćesu sledeći: stepen reproduktivne sposobnosti, odnos akumulacije prema trajnom kapitalu, prosečna zarada po radniku, akumulacija po radniku, bruto dobit po radniku itd.

  24. ELEMENTI IZVEŠTAJA O BONITETU FIRME • Izveštaj o bonitetu firme sadrži šest elemenata, i to: • Prvi deo - Stausni podaci o firmi; • Drugi deo - Podaci o blokadi; • Treći deo - Podaci o reviziji računovodstvenih izveštaja; • Četvrti deo- Sažeti bilans stanja; • Peti deo - Sažeti bilans uspeha; • Šesti deo - Pokazatelji za ocenu boniteta - podaci za poslednje tri godine • PODACI O BONITETU VODE SE PO GRUPAMA PRAVNIH LICA: Privredna društva, banke, društva za osiguranje, davaoci finansijskog lizinga, društva za upravljanje investicionim i dobrovoljnim penzijskim fondovima, berze i brokersko-dilerska društva

  25. 106. METODOLOGIJA IZRADE BIZNIS PLANA - OKVIRNI SADRŽAJ • Prema metodologiji inostranih fondova za podsticanje razvojamalih i srednjih preduzeća – • Naziv, sedište, adresa i komunikacione veze podnosioca biznis plana; • Menadžment odgovoran za biznis plan sa poslovnim referencama; • Rezime biznis plana sa ključnim informacijama; • Opis glavne poslovne aktivnosti preduzeća i biznis plana; • Stanje preduzeća (prošlost, sadašnjost i ciljevi za buudćnost); • Opis proizvoda ili usluga koji su predmet biznis plana; • Osnovni profil ciljnih tržišta; • Marketing strategija i plan prodaje;

  26. Poslovna strategija menadžmenta za realizaciju biznis plana; • Struktura organizacije i broj potrebnih kadrova za realizaciju biznis plana; • Finansijski segment biznis plana a) Planirani obim investicija - za trajna sredstva - za obrtna sredstva b) Planirani prihodi c) Planirani rashodi (troškovi) d) Planirana dobit (bilans uspeha) e) Plan novčanih tokova f) Efekti povraćaja investicija g) Projektovani (planirani) bilans stanja. • Predlog za korišćenje podsticajnih finansijskih sredstava; • Plan primene biznis plana; • Plan povraćaja investicija; • Zaključak.

More Related