1 / 48

Psiholo ški aspekti vi š estruke ometenosti gluvih

Psiholo ški aspekti vi š estruke ometenosti gluvih. Prof. dr Radoman Vesna F A S P E R. Vi š estruka /multipla/složena ometenost. Višestruka ometenost je veoma složen i težak oblik ometenosti kada odrasla osoba ili dete ima dve ili više vrsta ometenosti.

ziazan
Télécharger la présentation

Psiholo ški aspekti vi š estruke ometenosti gluvih

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Psihološki aspekti višestruke ometenosti gluvih Prof. dr Radoman Vesna F A S P E R

  2. Višestruka /multipla/složenaometenost • Višestruka ometenost je veoma složen i težak oblik ometenosti kada odrasla osoba ili dete ima dve ili više vrsta ometenosti

  3. Psihološki aspekt višestruke ometenosti • Višestruka ometenost je oblik ometenosti kada su prisutne dve ili više vrsta ozbiljne ometenosti koje kao rezultat daju kvalitativno novo stanje celokupne ličnosti koje zahteva posebne re(habilitacione) metode rada • Npr. dete sa visokim oštećenjem sluha kojeima još jedan ili više oblika ometenosti koji snažno utiču na saznajno, emocionalno-socijalno i motivaciono funkcionisanje njegove ličnosti ili na jedno od njih kao i na tretman takve ličnosti.

  4. Slučajevi višestruke ometenosti (gluvoća + dodatna ometenost): Gluvoća sa pridruženim ometenostima • gluvoća + slepilo • gluvoća + intelektualna ometenost • gluvoća + telesni invaliditet • gluvoća + poremećaji učenja • gluvoća + emocionalni i mentalni porem.

  5. 1.Gluvoća + slepilo(auditivno-vizuelna ometenost) • Predstavlja jedan od najozbiljnijih oblika lišenja čula sa kompleksnim posledicama u psihičkom funkcionisanju • Best je izneo podatak da je broj ovakvih slučajeva u populaciji 0,018

  6. Termini:Multisenzorno oštećenje /dualno senzorno oštećenje/ gluvoslepoća/auditivno-vizuena o. Jedan od najpoznatijih oblika višestruke ometenosti koji se ne može posmatrati kao puka kombinacija vizuelnog i auditivnog oštećenja “Gluvoslepo dete nije ni gluvo dete koje ne vidi niti slepo dete koje ne čuje, već ono koje prima iskrivljene, nepredvidive i zbrkane informacije kroz njegova oštećena distantna čula” (McIunes&Treffrey 1982.)

  7. Slušno-vizuelna ometenost psihološki aspekt Odnosi se na kontinuum različitih stepena i raznih kombinacija u stepenu oštećenosti vida i sluha koji drastično utiču na kvalitet primljenih informacija, njihovu obradu i integraciju na perceptivnom i na višem saznajnom nivou ali mogu uticati na emocionalnu adaptaciju i uključivanje u društveni život.

  8. Faktori uticaja na psihički razvoj: • Vreme nastanka oštećenja • Redosled nastanka oštećenja • Jačina oštećenja • Postupnost/iznenadnost nastanka stečenih oštećenja

  9. 1. Kritično vreme nastanka • Za gluvoću je to druga-treća godina. Prelingvalne gluvoće povlače za sobom teškoće razvoja ekspresivnog i receptivnog govora, simbolizacije i konceptualizacije putem reči (teže posled.). Postlingv.gluv.- bolja psihol. prognoza • Za slepoću je to peta-šesta godina jer pojedini aspekti vizuelne percepcije postepeno sazrevaju. Ako nastane nakon toga, postoji solidan fundus vizuelnih predstava,pamćenja i bolja prognoza. Urođena i rana- slabija psih.prog

  10. 2. Redosled nastanka • Ako je prvobitno nastala slepoća (npr.kon- gnitalna) a čulo sluha normalno razvijeno do 3 godine, prisutne su auditivne predstave i verbalna memorija, verbalna simbolizacija i jezik- saznajni razvoj počiva na boljim osnovama • Ako je prvobitno nastala gluvoća –saznajni i govorno-komunikativni razvoj ometen ali je mobilnost i orjentacija u prostoru prethodno razvijena

  11. 3.Jačina oštećenja Što je intenzitet vizelnog ili auditivnog oštećenja veći to su i razvojno psihološke posledice veće. Nagluvost i slabovidost omogućavaju sticanje iskustava, makar iskrivljenih i “mutnih” pomoću ovih senzornih kanala ali ona predstavljaju značajan razvojno psihološki potencijal

  12. 4.Postupnost/iznenadnost nastanka stečenih oštećenja • Postepena progresija bolesti i senzornog oštećenja psihološki je manje patogena jer ostavlja vremenski period potreban za postepenu adaptaciju i prihvatanje gubitka, (npr. progresivna staračka gluvoća kod slepog) za razliku od iznenadnog gubitka (npr. traume).

  13. Važnost komunikativne tehnike • Zastupljeni su razni oblici kao što je znakovni jezik, neki koriste pisanje,Brajovu azbuku, Lormovu azbuku, neki govor, neki Tadoma (taktilno čitanje sa usana) i njihove kombinacije. Slepo rođeni koji kasnije ogluve koriste govorni jezik kome mogu pridodati znakovni i daktilologiju. Oni se primarno povezuju sa subkulturom slepih i osobama bez ometenosti a kasnije sa gluvoslepim osobama

  14. Komunikacija gluvih koji kasnije oslepe • Određeni broj gluvih koji kasnije postanu slepi prvo razvijaju gestove i znakovni jezik (ukoliko im to ne zabranjuju) i identifikuju se sa zajednicom gluvih. Kasnije uključuju Brajevo pismo, Tadoma itd. • Neki od njih iskuse ostrakizam (odbacivanje i proganjanje) zajednice gluvih što stvara frustracije, agresiju i sl.

  15. Psihološki relevantno • Identifikovanje sa zajednicom gluvih ili slepih ili gluvoslepih donosi dobre mentalno higijenske efekte i ublažavanje osećanja izolacije i napuštenosti

  16. Yetman (2002.) • Povoljna slika o sebi I identitet u kulturi gluvih štite gluve od mentalnih bolesti. • Njegova studija je pokazala da su gluvi djaci koji su odrastali u zajednici i kulturi gluvih imali višu samoprocenu u nizu oblasti jer su kao reper za poređenje imali druge gluve za razliku od gluvih koji su sebe poredili sa čujućima i imali nižu samoprocenu

  17. Rotšildova ispitivanja IQ • Zadao Vekslerovu skalu inteligencije uzorku od 45 gluvoslepih odraslih Našao je: dobru informisanost i sklonost sticanju novih znanja (posebno lično ali i nelično relevantnih),dobro pamćenje (posebno konkretnog materijala), nekritično prihvatanje serviranih informacija, slabiju sposobnost razumevanja svakodnevnih situacija, slabiju apstrakciju i razlikovanje bitnog od nebitnog

  18. Mc Iunes & Treffrey Istakli oblasti u kojima manifestuju teškoće: • Teškoće adekvatne percepcije sveta koja nije iskrivljena • Motivacija snižena • Problemi u započinjanju i održavanju interpersonalnih odnosa • Por.nterakcija sa okolinom na smisaon način • Teškoće predviđanja budućih događaja i rezultata sopstvene aktivnosti

  19. Psihičke reakcije ( emocionalne, socijalizacijske,kognitivne) • Osećanje izolovanosti, koje je posledica objektivne izolacije i komunikativne barijere,osećanje usamljenosti i napuštenosti( nekad depresija, nekad agresija ) • Problemi socijalizacije i socijalnog uključiv. • Dominacija taktilno-vibratornog senzornog iskustva • Pasivnost,zavisnost, anksioznost,infantil.p.

  20. Spoljašnji lokus kontrole • L.K.eksteriorizovan u velikom broju slučajeva dualne ometenosti (sluh i vid) • Oni opažaju i osećaju da je izvor kontrole njihovim životom i njihovom sudbinom izvan njih (eksteriorizacija na suprot interiorizaciji) • Osećaj da ne mogu kontrolisati i postizati svoje ciljeve jer su događaji u njihovom životu pretežno izvan njihove kontrole

  21. Helen Keler • Jedan od najpoznatijih slučajeva veoma uspešno rehabilitovane osobe sa gluvoslepoćom

  22. En Saliven Mejsi • Privatna učiteljica i sjajan habilitator gluvo slepe devojčice Helen . En Saliven je i sama imala ozbiljan vizuelni hendikep • Izvanredno motivisana za uporan rad sa gluvoslepom devojčicom koja je bila vrlo inteligentna

  23. Habilitacija i edukacija Helen Keler • Prvo je naučila Lormovu azbuku za gluvoslepe, posle je ovladala veštinom očitavanja govora drugih stavljanjem srednjeg orsta na njihove usne , a palca na grlo govornika. • Postigla je veoma visok nivo obrazovanja, diplomirala i doktorirala , bavila se kniževnim i humanitarnim radom • Helen je preležala meningitis u 19 mesecu od koga je ostala gluvonema i slepa

  24. En Saliven poučava Helenu • Zbog sopstvenog vizuelnog hendikepa , En Saliven se identifikovala sa gluvoslepom devojčicom sa kojom je veoma istrajno i uporno radila

  25. Helen Keler posetila je Srbiju • Tridesetih godina prošlog veka gostovala je u Srbiji, posetivši Dom slepih u Zemunu. • Tako je i nastala knjiga: “ Putujemo u Jugoslaviju” • Inače je Helen Keler bila vrlo uspešan pisac i objavila je mnoge knjige

  26. 2.Gluvoća + poremećaji učenja Majklbast(1964.) ih klasifikuje : • teškoće i poremećaji učenja kod gluvih i nagluvih usled oštećenja CNS-a (jezički i dr.poremećaji) • nastale usled oštećenja perifernog nervnog sistema (kod gluvoslepih) • nastale kod afektivnih poremećaja (neuroze, psihoze)

  27. Majklbast nabraja sledeće poremećaje učenja kod gluvih usled oštećenja CNS-a • Afazija čitanja sa usana • Disleksija • Disgrafija • Apraksija • Diskalkulija • Topografski poremećaj • Dezorjentacija (levo-desno) • Dishronometrija

  28. Afazija čitanja sa usana • Nesposobnost povezivanja položaja usana pri izgovaranju reči kao simbola sa za značenje reči koja se izgovara tim pokretom • Dete npr. Nije sposobno da stvori asocijaciju između reči i iskustva (objekta) na koje se ona odnosi • Slična je afaziji koja označava nesposobnost asocijacije između reči koju čuju i odgovarajućeg značenja

  29. Topografski poremećaj • Moždani poremećaj se reflektuje na teškoću povezivanja simbola kao što su oni na geografskim kartama, globusima, ili planovima kuća i prostornim planovima

  30. Dezorijentacija • Poremećaj učenja koji se manifestuje u nesposobnosti orjentacije u pravcu desno-levo • Nesposobnost razlikovanja desne i leve strane ili pravca • Često se sreće udružen sa disleksijom

  31. Dishronometrija • Poremećaji procene vremena • Nemogućnost učenja da se ravna prema vremenu koja se ogleda u • nesposobnosti da čita vreme na časovniku • da nauči dane u nedelji, mesece u godini • da razlikuje “pre” od “posle” • Ne razume pojam “sledećeg dana” “ sutra” ili “sledeće nedelje”

  32. Poremećaji znakovnog jezika • Poremećaj može biti u oblikovanju znakova rukama, poremećaj u pokretima,lokaciji i orjentaciji • Slaba vizuelna diskriminacija i slabo izdvajanje figure od pozadine mogu dovesti do zbrke kod sličnih oblikovanja rukama , mogu izokrenuti pokret znaka, pomešati znakove ili slova itd.

  33. Koncept poremećaja učenja • Ovo je relativno nov koncept nastao angažovanjem grupe roditelja i zaštitnika dece koja su pokazivala razne teškoće u učenju.Oni su posmatrali različite stilove učenja kod ove dece 60-ih godina. • Ova deca su bila sa normalnim IQ, bez dodatnih senzornih ili motornih ometenosti

  34. Definicija odeljenja za obrazovanje (IDEA 1977.g.) Poremećaji učenja su grupa neuroloških poremećaja koji utiču na jednu ili više bazičnih moždanih funkcija a služe za razumevanje i interpretaciju jezika,simbola, gestova i obično se konstatuju u osnovnoškolskom periodu.

  35. Poremećaji su: • disleksija, • disgrafija, • diskalkulija, • dispraksija, • afazija • poremećaji pažnje

  36. Neki autori pridodaju • Probleme interpretacije raznih društvenih znakova i gestova • Disnomiju (probem prisećanja tj.pridavanja imena osobama, predmetima, mestima • U ovu grupu se svrstava i ADD i ADHD • Od 1990-ih pridodaje se nova grupa poremećaja učenja uz koju ide simultano i obdarenost (retki slučajevi) npr. visok IQ

  37. Pavlović D. (2011.) • Organski uslovljeni i kongenitalni poremećaji koji se karakterišu prisustvom specifičnih kognitivnih deficita nezavisno od opšteg intelektualnog nivoa i pojave akademskih teškoća sa heterogenim kliničkim ispoljavanjima • Najčešće se dele na verbalne, neverbalne i disegzekutivne

  38. Pavlović • Razvojna disleksija,disgrafija, disfazija, diskalkulija, hiperaktivnost, poremećaji perceptivno-motornog tipa, problemi koordinacije, problemi kontrole impulsa, emocionalne teškoće, problemi pamćenja i mišljenja

  39. Specifični poremećaju učenja • Ovaj termin se koristi za uže određenje • Teškoće u jednoj oblasti učenja ili života bez pridruženih simptoma u drugim oblastima Npr. Poremečaj čitanja štampanog teksta a vrlo dobro snalaženje u matematici i manipulisanju predmetima koje zahteva dobro razvijen dekstritet

  40. Tri važna uslova za dijagnozu poremećaja učenja 1.Postojanje diskrepance između potencijala i postignuća 2.Prisustvo intraindividualnih razlika 3. Prisustvo prosečne ili nadprosečne IQ

  41. Psihološke karakteristike • Kognicija: problemi procesuiranja određenih vrsta informacija, poremećaj integracije, poremećaji pamćenja, razumevanja i izvođenja aktivnosti • Emocionalno- socijalni plan: emocionalne teškoće, loša slika o sebi, teškoće socijalne percepcije, teškoće u društvenim odnosima,socijana nezrelost, posebno ako se ne dijagnozira na vreme • Ponašanje: impulsivno ili povlačenje

  42. Poremećaji jezika i komunikacije • Složena slika mešavine komunikativnih i jezičkih poremećaja koji su svojstveni i slušnom deficitu i poremećaju učenja • Auditivni deficit može se spojiti sa teškoćama diskriminacije i sekvencionira- nja zvukova i reči (greške kao “pašgeti” umesto “špageti”) • Problem sekvencioniranja (događaja, pisanja dvocifrenih brojeva

  43. Gluvoća + intelektualno zaostajanje • Još je Rudolf Pintner smatrao da bolest koja je dovela do gluvoće dovodi i do intelektualne zaostalosti • Danas se može smatrati da takav odnos nastaje u nekim slučajevima , npr. meningitis može prouzrokovati gluvoću i intelektualno zaostajanje • Frizina: 12% školske populacije gluve dece ima IQ ispod 80

  44. Majklbast • Primenio Gudinaf test crteža ljudske figure na uzorku od 831 gluvog detata uzrasta 7-15g.i dobio 15% sa IQ nižim od 80. • Poredeći decu na osnovu kriterijuma zavodske ili dnevne škole dobio je 19% iz zavoda 14% iz dnevnih škola sa nižim IQ Polne razlike: više gluvih devojčica iz zavoda, a više dečaka iz dnevnih škola imalo nizak IQ

  45. Gluvoća može biti udružena • Sa Daunovim sindromom • Sa autizmom • Denmark je od 250 pacijenata na odeljenju za gluve našao 7 autističnih • Autizam se bez obzira da li je sam ili dualna dijagnoza povezuje sa nesposobnošću da se ovlada teorijom uma (nesposobnost decentriranja i postavljanja u situaciju drugog ).

  46. Gluvoća + poremećaji mentalnog zdravlja • Majklbast (1964.) izvestio da je našao 25% gluvih muškaraca sa naglašenim emocionalnim poremećajima kao dodatnom ometenošću i 15% gluvih žena. • Šlezinger i Midou (1972):11,6% gluve dece imalo ozbiljan poremećaj mentalnog zdravlja (2,4% na uzorku dece koja čuju). One su konstatovale poremećaje ponašanja kod 19,6% gluve dece (7,3%č.)

  47. Gluva deca i poremećaji mentalnog zdravlja • Gluva deca pokazuju veći broj poremećaja mentalnog zdravlja u odnosu na odrasle gluve kod kojih se taj procenat smanjuje. • Hindly ( 2000.): prevalencija psihijatrijskih oboljenja 2-5 puta veća kod gluve nego kod dece koja čuju

  48. Basiler, Rainer, Vernon &Endrjus • Oni su opisali odrasle gluve pacijente sa ozbiljnim poremećajem socijalizacije, kognitivnih sposobnosti (konkretnost mišljenja) impulsivnošću, nedostatkom empatije, izolovanošću i vrlo ograničenom komunikacijom • Basiler (1973.) u Norveškoj: surdofrenia Rainer u SAD: primitivna ličnost gluvog Vernon i Endrjus: feralni odrasli gluvi

More Related