1 / 28

Povijest pomorstva od anticke Grcke do Srednjeg vijeka

GrckaRane civilizacije na Mediteranu, ukljucujuci Grke, ostavili su nam mnoge mitove koji ukljucuju bogove i bo

Ava
Télécharger la présentation

Povijest pomorstva od anticke Grcke do Srednjeg vijeka

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. Povijest pomorstva od anticke Grcke do Srednjeg vijeka Predavanje 2

    2. Grcka Rane civilizacije na Mediteranu, ukljucujuci Grke, ostavili su nam mnoge mitove koji ukljucuju bogove i boice koji su vladali prirodom (npr. Posejdon s trozubom). Takoder su poznate i mnoge legende poput Jazona i Argonauta.

    3. Izmedu 8. i 6. stoljeca p.n.e. Grci pocinju ploviti izvan Egejskog mora, ali nisu izlazili iz Mediterana sve do 4. stoljeca p.n.e. Tales iz Mileta je oko 600 godine p.n.e. napisao prvi navigacijski udbenik, koji je prikazivao primjenu astronomije u navigaciji. Do 4. stoljeca p.n.e. Grci vjeruju da je Thalassa (Sredozemno more) okrueno kopnom i opasano velikom beskrajnom rijekom Oceanusom.

    4. Kako su do toga doli? Grcki su pomorci zvan Gibraltarskog tjesnaca zapazili jaku struju koja ide sa sjevera na jug i mislili su da se radi o vrlo velikoj rijeci (jer su poznavali jake struje samo na rijekama). Grcka rijec za rijeku je okeano, to je korijen nae rijeci ocean.

    5. No vecina karata koje potjecu iz 4. stoljeca p.n.e. prikazuju Zemlju kao sferu. Na mnogim je grckim kartama Zemlja prikazana s polovima, ekvatorom i klimatskim zonama. 450 p.n.e. Herodot je pisao o stalnim mijenama u Perzijskom zaljevu, taloenju mulja u delti Nila i koristi naziv Atlantik po prvi puta da bi opisao zapadno more.

    6. Mnoge su karakteristike mora i procesi u moru poznati jo u anticko doba. Posidonije je pokuao objasniti pojavu morskih doba. Kao i Herodot, Aristotel je mjerio dubine i proucavao sastav plicih dijelova mora, te struje u Sredozemnom moru. Aristotel (384-322 p.n.e.) bio najpoznatiji Platonov ucenik. Aristotel je Platonovoj teoriji o intuiciji kao osnovi znanja suprostavio promatranje i opisivanje prirode, kao i indukciju i interpretaciju.

    7. Njegov je najveci doprinos znanosti njegov pristup, koji je preteca svim modernim znanstvenim metodama. Aristotel nije imao pravih ucitelja ili znanstvenog znanja prethodnih generacija na koja bi se nadogradio on je doslovno bio prvi koji je zapoceo takve studije i tako zasluio naziv otac prirodoslovstva (eng. Natural History). Bio je svjestan svoje uloge zacetnika i skromnosti svojih djela. Znacajan je njegov doprinos oceanografiji i biologiji mora. Druga knjiga njegove Meteorologije je traktat o oceanografiji. Smatrao je da je Zemlja sfera (nasuprot brojnim suvremenicima) objanjavajuci time gravitaciju stvari prema centru.

    8. Takoder je medu prvima nagadao o batimetriji raznih mora. Vjerovao je da more zauzima i najdublje dijelove Zemlje. Aristotel je znao da je evaporacija mora jednaka precipitaciji i da zbog toga mora ne presuuju. Uvidio je da se mora i kontinenti mijenjaju polako s vremenom, te da ce se Azovsko more ispuniti i moguce postati kopno. Zapoceo je katalog morskih organizama, te imenovao i opisao 24 vrste rakova i anelida, 40 vrsta mekuaca i bodljikaa (bodljokoaca) i 116 vrsta riba (iz Egejskog mora). Svrstao je kitove u sisavce i precizno opisao mnoge grupe kraljenjaka kao oviparne ili viviparne.

    10. Grci su takoder ili na ekspedicije, ali je malo toga ostalo zapisano. Pomorsko putovanje koje je oko 325 godine p.n.e. vodio Piteja, istice se kao prvo istraivacko putovanje znanstvenog karaktera. Piteja je bio astronom i opremio je brod na svoj racun, te krenuo na putovanje iz Marseillesa, kroz Gibraltar, te oplovio panjolsku i Britaniju. On je opisao uvjete koji vladaju na sjevernim morima gusto i elatinozno more poput meduza (moda i Arktika opisuje 24 satni dan u ljetnom solsticiju). Njegovi su se zapisi zagubili ali prema Polibiju koji je vidio original Piteja je proputovao Britaniju pjeice.

    11. Aleksandar Makedonski (4. stoljece p.n.e.), Aristotelov ucenik, vodio je u svoje vojne mjernike i pisare da promatraju i zabiljee prirodna bogatstva, sela, gradove i ljude zemalja kroz koja su prolazili. Tisuce uzoraka iz prirode poslao je Aristotelu u Atenu. Aleksandar je stigao do Indije kopnenim putem ali je njegov admiral Nearhus vodio njegovu flotu. Aleksandar je 332 godine p.n.e. osnovao Aleksandriju. On je zaceo ideju o prikupljanju znanja i njegovom irenju putem knjiga osnovao je znamenitu knjinicu.

    12. Upravitelj aleksandrijske knjinice Eratosten priblino je tocno izracunao velicinu Zemlje 240 p.n.e. Eratosten je znao da je udaljenost izmedu grada Asuana na jugu i Aleksandrije na sjeveru 500 milja tocno u liniji sjever-jug. Takoder je znao da Sunce dosie najviu tocku na nebu u isto doba dana na oba mjesta. No u Asuanu nema sjena u podne dok u Aleksandriji Sunce baca sjenu koja sa tapom zatvara kut od 1/50 kruga. Stoga krivulja pomnoena tako da daje potpuni krug iznosi gotovo 25 000 milja. Eratosten je pogrijeio u izracunu samo zato to emlja nije savrena sfera. Eratosten je prilikom odredivanja velicine zemlje pretpostavio da na kopno otpada 1/3, a na more 2/3 povrine Zemlje.

    14. Hiparh, najveci grcki astronom, je u 3 stoljecu p.n.e. sastavio je katalog 850 zvijezda s nebesko-ekvatorskim koordinatama rektacenzije i deklinacije na nebeskoj sferi, kojima odgovaraju geografska duljina i irina na Zemlji. On je napravio i prve tablice Sunca, te predlagao izracunavanje geografske duljine na temelju pomrcine Mjeseca.

    15. Ptolomej je posljednji veliki astronom aleksandrijskog doba (2 stoljece p.n.e.). Njegovo glavno djelo Veliki zbornik astronomije ili Velika Sintaksa, nazvano poslije Almagest, potpuno je sacuvano. U njemu prvi put spominje astronomsku refrakciju, za koju daje teoriju i sastavlja tablicu. To je djelo punih 13 stoljeca smatrano evandeljem astronomije. Ptolomej je u svojoj Geografiji, uz nekoliko karata, dao geografske irine i duljine 5000 tocaka, to je bilo od velike koristi pomorcima. Njegova je najveca pogreka to je mislio da je opseg zemlje 18 000 milja. Ptolomejeva karta Egipta iz oko 150 p.n.e. sluila je covjecanstvu preko 1200 godina. Neke od njegovih pogreaka nisu ispravljene na kartama sve do kraja 18. stoljeca.

    17. Upoznavi poloaj nebeskih tijela, njihovo gibanje i neposrednu vezu opaaca na Zemlji s koordinatama nebeskih tijela, Grci su znali odrediti geografski poloaj. U pocetku je to bilo priblino tocno, jer su i instrumenti i koordinate nebeskih tijela davali pribline vrijednosti. Geografsku irinu Grci su odredivali uglavnom na kopnu, jer mjerni instrumenti nisu bili prikladni za rad na brodu. Astrolab kao instrument za mjerenje zenitne udaljenosti (visine nebeskih tijela), bio je poznat jo od Hiparha, ali Ptolomej daje opis savrenijeg astrolaba, s kojim je mogao u stereografskoj projekciji nebeske sfere graficki rjeavati zadatke iz sferne astronomije.

    18. Grci su koristili i gnomon, kojeg su preuzeli ili od Fenicana ili od Sumerana, a se sastoji od tapa okomitog na vodoravnu plohu. Najkraca sjena tapa u toku dana (pravo podne) oznacava pravac motriocevog meridijana. Na osnovu poznate duljine tapa i njegove sjene odreduje se meridijanska visina Sunca i posredno geografska irina. Za svaku vaniju luku Mediterana znala se visina jedne cirkumpolarne zvijezda u donjoj kulminaciji, a po njoj i geografska irina te luke. Pomorci su ploveci s otvorenog mora, mjerili visinu te zvijezde u donjoj kulminaciji te tako procjenjivali svoj poloaj.

    19. Grci su se opcenito na otvorenom moru orijentirali po zvijedu Velikog medvjeda, a Fenicani po Sjevernjaci, koju su Grci zvali Zvijezdom Fenicana. Da bi se orijentirali kada izgube zvijezde pomorci su sa sobom nosili na brod ptice, koje su putali na slobodu da lete prema kopnu. Poznati toranj vjetrova u Ateni pokazuje da su se Grci oslanjali na redovite vjetrove. Jedina sprava koju su upotrebljavali pomorci bila je tap ili ue za mjerenje dubine. Sve ostalo zasnivalo se na prosudivanju i iskustvu.

    20. Mornari antike svoje dugo iskustvo u plovidbi upotrebljavali za vodenje drugih, te se tako rada zanimanje vodica broda pilota. Oni znanje prenose i na svoje sinove i to pomocu opisivanja obale. Tako nastaju i prirucnici za pomorce tzv. peripli. Takvi prirucnici sadravali su: udaljenosti izmedu odredenih mjesta, glavna sidrita, vrstu dna, uca rijeka, izgled obale, a ponekad i topografiju nekog mjesta na obali. U njima je bilo naznaceno koji ce vjetrovi najbolje posluiti za odredeno putovanje.

    21. Grci, a kasnije i Rimljani uveli su kao novost dva reda vesala (bireme) i tri rada vesala (trireme), a te su galije s mnogo vesala dugi zadrale.

    22. Grci su koristili i prva zvona koja su omogucavala relativno dug boravak i efikasan rad pod vodom. Prema Aristotelu spuvari su upotrebljavali zvona zvana tini, dok su s manjim zvonima zvanim lebette, borci Aleksandra Velikog razorili podvodne prepreke grada Tira.

    23. Etrucani su bili pomorci, koji su doli vjerojatno iz Male Azije i 900 godina p.n.e. naselili obale i centralne dijelove dananje Italije. Grci su ih zvali Tirenjanima, a Latini Etrucanima ili Tuscima, a oba naroda su ih smatrali gusarima. Latini (Rimljani) su bili prisiljeni trgovati s njima. U vrijeme kad su Latini istjerali etrucanske kraljeve, prestaju biti ratari i postaju civilizirani narod s centrom u Rimu.

    24. Rimljani Ekspanziju Rima na Mediteran kocila je fenicka kolonija Kartaga, te su uporno ratovali s Kartaanima. U trecem punskom ratu (od 149 do 146 godine p.n.e.) konacno su razorili Kartagu. Rim je tako postao i pomorska sila. Rimski brodovi s posadama sastavljenim od podjarmljenih naroda plovili su Sredozemljem i Crvenim morem, pa cak i Indijskim oceanom. Trgovci su za vlastitu upotrebu sastavili vodice od kojih je najpoznatiji Putovanje po Eritrejskom (Crvenom) moru iz 1 stoljeca n.e. U vodicu su s velikom tocnocu bile popisane luke i njihovi proizvodi, arapska i indijska obala, te Ceylon.

    25. Velicina rimskih brodova bila je impresivna, a mogli su nositi 300 ljudi. Pomorci su se poceli sluiti bocnim vjetrom, pa su trebali malo jedro koje je moglo otro mijenjati stranu, da bi pomoglo okretanje broda kroz vjetar. Jedan goli jarbol pojacan je manjim kosim jarbolom nagnutim prema pramcu (kasnije se razvio u kosnik i posrtno jedro srednjovjekovnih brodova).

    26.

    27. 395 n.e. Rimsko carstvo se dijeli na Zapadno i Istocno (kasnije Bizant). Zapadno je propalo 476., a Bizant 1453. Poslije pada Zapadnog Rimskog Carstva Europu su preplavili barbari. Uzastopni valovi nomada doveli su do stapanja naroda. To razdoblje previranja potrajat ce tisucu godina.

    28. Pitanja za ponavljanje Opii pomorstvo Grcke. Koje su zvijezde koristili Grci najcece za navigaciju? to je astrolab? to je gnomon? to su peripli? Koje je prvo istraivacko putovanje znanstvenog karaktera? Po cemu je zasluan Aristotel (bit)? Po cemu je zasluan Aleksandar Makedonski? Po cemu je zasluan Eratosten? Po cemu je zasluan Ptolomej? Opii pomorstvo Etrucana. Ukratko opii pomorstvo Rimljana.

More Related