1 / 21

Medicina kasne antike i srednjeg vijeka

Medicina kasne antike i srednjeg vijeka. Ana Borovečki. Medicina nakon Galena. Galen- vrhunac rimske medicinske tradicije nakon Galena sektaštvo u medicini ostavština razvijenog javnog zdravstva- terme, akvedukti, kanalizacija, vodovod ( Split, Novalja) vodovod naučili graditi od Etrušćana

kineks
Télécharger la présentation

Medicina kasne antike i srednjeg vijeka

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Medicina kasne antike i srednjeg vijeka Ana Borovečki

  2. Medicina nakon Galena • Galen- vrhunac rimske medicinske tradicije • nakon Galena sektaštvo u medicini • ostavština razvijenog javnog zdravstva- terme, akvedukti, kanalizacija, vodovod ( Split, Novalja) • vodovod naučili graditi od Etrušćana • vodovod- akvedukti- filtracija vode kroz kamenje i pješčane filtre, olovne vodovodne cijevi (otrovanje), kanalizacija

  3. Rimska medicina • isušivanja močvara i suzbijanje malarije, činovnici- edili- brinu za higijenske uvijete u gradivima • javni liječnici- arhijatri • prvi rimski liječnici bili su robovi, a liječničko znanje smatralo se sramotnim • s vremenom specijalizacije ( okulistika, ginekologija, otologija, dermatolozi)

  4. Prikaz devet akvedukata na području grada Rima u antici

  5. Medicina u antici • epidemije- teorija mijazmi ( štetne tvari u vodi i zraku)- bježanje iz područja u kojima se javljaju epidemije (Hipokrat , Galen) -najveća epidemija kuge od 251-266. n. e.- Ciprijanova kuga- vjerojatno velike boginje • kraj IV st. n.e. patricijka Fabiola podiže prvu bolnicu u Rimu

  6. Srednji vijek -pad Zapadnog rimskog carstva- gubitak antičkih medicinskih izvora • Bizantska medicina • Arapska medicina • Samostanska medicina • Salernska škola • Skolastička medicina

  7. Bizantska medicina • poznaje antičke izvore- ponovna recepcija krajem srednjeg vijeka na zapadu Europe • nije uspjela dostići vrhunce rimske medicine • oko 400. n.e. – u Carigradu patrijarh Ivan Hristosom uređuje prvi hospital sa stalno namještenim liječnicima • u Zadru pod vlašću Bizanta osnovana bolnica

  8. Bizantska medicina • Sv. Kuzma i Sv. Damijan- među prvi kršćanski liječnicima, bili su svećenici- sveci, zaštitnici liječnika i apotekara • mali broj školovanih liječnika u Bizantu puno nadriliječnika

  9. Bizantska medicina • Oribazije ( 325-403) iz Pergama- završio medicinu u Aleksandriji- “Iatrikai sinagogai”- obrađena cijela medicina na osnovi Galenovih spisa • Pavao iz Egine ( 625-690)- posljednji poznati bizantski liječnik- posljednji predstavnik grčke medicine prije dolaska Arapa

  10. Arapska medicina • poznaju antičke izvornike- preporod antičke medicine u arapskoj medicini • 8.st. n.e. – conquista • arapski prijevodi grčkih medicinskih klasika te njihovi ponovni prijevodi na latinski (Gerard iz Cremone XII st.)

  11. Arapska medicina • najplodnije razdoblje X st. pojavom Razesa ( 859-923) Abu Bakr Muhamed ibn Zakarija al Razi -ravnatelj bolnice u Bagdadu - medicina, fizika, alkemija - arapski Galen -“Al Havi” ( “Continens”, “Sadržaji”) medicinska enciklopedija, niz ulomaka grčki i arapskih medicinskih autora -“Kitab Al Mansuri” ( “Liber Almansoris), kompendij medicine -“De variolis et morbilis”

  12. Arapska medicina • Avicena (980-1037) Abu Ali al Husain ibn Abdalah ibn Sina - najveći arapski liječnik -iz Buhare u Perziji - najveći islamski znanstvenik -“Kanun” (“Canon medicinae”, “Zakonik medicine”)- kodificirano čitavo grčko,rimsko i arapsko medicinsko znanje

  13. Arapska medicina • Avenzoar (1094-116) -“Al Taisir”- priručnik dijetetika i terapije -prvi među Arapima kritizira Galena • Averoes ( 1126-1198) - najveći arapski filozof -”Kitab al Kulijat” – sažeo sistem terapije • Maimonides ( 1135-1208)- filozof i liječnik, niz medicinskih spisa • Abul Kasim ( prva pol X. st.) “Al Tasrif”- najveći kirurg

  14. Samostanska medicine • cvate od VI. do XI. st. • Sv. Hildegarda iz Biningena (1098-1178) -herbalizam, pomoć siromašnima i bolesnima, ksenodohiji, leprozoriji -hospitalci, benediktinci, franjevci

  15. Salernska škola • Medicinska škola u Salernu- prva medicinska škola u današnjem smislu i preteča medicinskih fakulteta( južno od Napulja) (IX st.) • osnovali ju liječnici svjetovnjaci- Civitas hippocratica • poznaju grčko-rimske medicinske spise (kontakti s istokom) • “Antidotarium Salernitanum” – Nicolaus Salernitanus • razvoj anatomije i krirugije, ginekologijom, okulistikom (Gjuro Armeno Baglivi), zatvorena 1811. g.

  16. Skolastička medicina • u sklopu samostana i crkvenih medicinskih škola -iz njih nastaju prva sveučilišta i medicinski fakulteti • 1088. osnovano- sveučilište u Bologni (1158. i medicinski fakultet) -1145. Reims -1167. Oxford -1200. Pariz -1220. Montpellier ( najvažnija nakon Salerna Medicinska škola) -1222. Padova

  17. Srednji vijek • kirurzi i liječnici- odvojeni • epidemije - kuga 1332-1353. • ljekarništvo

  18. Ples smrti Dance macabre- Todtentanz • tip slikarstva koji nastaje u Francuskoj • Vado Mori - francuska lat. poezija- 13.st.- preteča • 1424- Cimitiere des Innocent- Paris • Beram - Istra- crkva Sv. Marije- 1474- Vincent iz Kastva Hans Holbein mlađi - 41 drvorez 1523/4- Dance macabre

  19. Dalmatinski gradovi • zaslugom redovnika izgrađeni prvi hospitali ( npr. hospital Sv. Martina u Zadru ( XI. St., hospital Sv. Petra kod Nina 1186.) • benediktinski redovnik Grugur, sinovac hrvatskog velikaša Petra Crnog , opat u mjestu Selu kraj Splita XI. st.- prvi po imenu poznati naš čovjek koji se bavio liječenjem • XII-XV. st.- izvrsno uređena zdravstvena komunalna služba: stalno plaćeni fizici ili kirurzi, apoteke, nahodišta, kasnije školovani liječnici u službi • Dubrovački liječnik Prvoslav ( 1280.), hrvatski plemić Franjo Stupić u Zadru, šibenski kirurg Marko koji je 1419. dao isklesati svoj lik na zidu gotičke crkvice Sv. Barbare

  20. Dubrovnik • 1377- uvedena karantena -karantena (quaranta dies = 40 dana) -odredba o karanteni “Liber viridis” kaput 49, fol.78 -1317- osnovana ljekarna u franjevačkom samostanu ljekarništvo je odvojeno od liječništva(orijent) i danas je tamo apoteka • najstarija ljekarna u Hrvatskoj osnovana je 1271. u Trogiru

  21. Dubrovnik • 1347.- osnovan je hospital Domus Christi, on je 1540. pretvoren u javnu bolnicu sa stalnom liječničkom službom • 1423.- osnovano nahodište • 1438.- izgrađen vodovod • Amatus Lusitanus (1511-1568) “Curationum medicinalium centuriae septem”- opisao 100 slučajeva iz svoje prakse u Dubrovniku

More Related