1 / 23

PRODULJENJE RADNOG VIJEKA I STAVOVI POSLODAVACA O STARIJIM RADNICIMA

PRODULJENJE RADNOG VIJEKA I STAVOVI POSLODAVACA O STARIJIM RADNICIMA. Prezentacija je dio istraživanja iz knjige “New Perspectives on a Longer Working Life in Croatia and Slovenia”, Maja Vehovec ed., EIZ- FES. Poglavlje autorica: I. Ograjenšek, M. Vehovec, P . Domadenik, T. Redek.

Télécharger la présentation

PRODULJENJE RADNOG VIJEKA I STAVOVI POSLODAVACA O STARIJIM RADNICIMA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PRODULJENJE RADNOG VIJEKA I STAVOVI POSLODAVACA O STARIJIM RADNICIMA Prezentacija je dio istraživanja iz knjige “New Perspectives on a Longer Working Life in Croatia and Slovenia”, Maja Vehovec ed., EIZ- FES. Poglavlje autorica: I. Ograjenšek, M. Vehovec, P. Domadenik, T. Redek

  2. STRUKTURA Demografske promjene i s njima povezani gospodarski izazovi Zapošljavanje starijih: pregled istraživanja Mišljenja poslodavaca o zapošljavanju starijih u Hrvatskoj te komparacije sa Slovenijom Zaključna razmišljanja

  3. DEMOGRAFSKE PROMJENE • Očekivano trajanje života se produžuje; • Broj ukupnog stanovništva (domicilnog) se smanjuje; • Radna snaga (aktivno stanovništvo) se smanjuje i istovremeno se povećava udio starijih aktivnih: • Povećava se stopa ovisnosti umirovljenika u odnosu na zaposlene; • Razlozi ovakvim demografskim trendovima u Hrvatskoj slični su onima u drugim državama EU.

  4. Ekonomski učinci starenja stanovništva Ono već sada ima, a u budućnosti će imati još i veće ekonomske i socijalne posljedice: • Utjecaj na ekonomske kategorije: • gospodarski rast; • raspoloživost i značajke radne snage kao proizvodnog faktora; • pitanje održivosti javnih financija; • ukupnu nacionalnu štednju; • mirovinski i zdravstveni sustav; • oblikovanje novih tržišnih proizvoda i usluga, itd… • Moguća rješenja za povećanje rezervoara radne snage: • produljiti radni vijek; • uvoz radne snage; • povećanje produktivnosti radne snage.

  5. ODNOS POSLODAVACA PREMA STARIJIM ZAPOSLENICIMA • Zašto zapravo razgovaramo o zapošljavanju starijih kao o problemu? • Postoji li starosna diskriminacija? • Uloga stereotipa u društvu i pojava ‘izama’ (seksizam, ‘ageism’); • Problem, kad stereotip utječe na proces zapošljavanja, napredovanja, …, u tom slučaju radi se o STAROSNOJ DISKRIMINACIJI; • Ako ostavimo po strani etiku i moralne osjećaje u svijetlu nove demografske realnosti predstavljaju ekonomski i socijalni problem ili izazov.

  6. ODNOS POSLODAVACA PREMA STARIJIM ZAPOSLENICIMA: pregled istraživanja • Studije o tome pojavljuju se tek u 1990-im, kada razvijene države postaju svjesnije problema starenja; • Većina postojeće literature bavi se problematikom u razvijenim državama (skandinavske, VB, SAD, Australija), dok je ta problematika u državama u razvoju slabo obrađena; • Većina literature temelji se na anketnoj metodologiji; • Taylor i Walker (1994): prva ozbiljnija studija, koja je služila kao ishodište za daljnje studije • Poslodavci imaju doduše pozitivan odnos prema starijim radnicima, ali… • …to nažalost ne prenose u djelo, jer ne stimuliraju zapošljavanje starijih.

  7. ODNOS POSLODAVACA PREMA STARIJIM ZAPOSLENICIMA: pregled istraživačih rezultata • odnos prema starijima ovisan je o parametrima kao što su: veličina poduzeća, gospodarski razvoj države i razvojni ciklus, javni ili privatni sektor ; • starosna diskriminacija prisutna (manje produktivni, pomanjkanje potrebnih vještina), česte predrasude i stereotipi; • pozitivniji odnos prema starijima u uslužnom sektoru; • odnos poslodavalaca prema starijima je inače pozitivan, ali se to ne odražava u zapošljavanju; • unatoč pozitivnom odnosu često predrasude i stereotipi prevladavaju kod zapošljavanja; • problem pri analizi je i starost anketiranih: pozitivna pristranost starijih o starijima.

  8. POSLODAVACI O ZAPOŠLJAVANJU STARIJIH Za uspješno rješavanje problema starenja stanovništva biti će potrebno osigurati produženje aktivnog života i kod nas. Potrebne su promjene u razmišljanju na strani ponude i potražnje. Cilj analize: Analizirati odnos poslodavaca prema starijim zaposlenicima i s tim identificirati poteškoće kod zapošljavanja starijih.

  9. METODOLOGIJA • Uzorak • Hrvatska: 216 poduzeća • Slovenija: 200 poduzeća • Način anketiranja: poštom i pomoću agencije (HR je kombinirala oba načina) • Reprezentativnost uzorka

  10. Zašto mladi da, a stariji ne? • Poduzeća bi radije zapošljavala mlađe, jer se to ‘isplati’, dakle u pozadini je profitni motiv. • Zato nas je najprije zanimalo, koje su to karakteristike starijih u usporedbi s mlađima, koje su najproblematičnije. • Poduzeća su na skali od 1 (mnogo manje od prosjeka u poduzeću) do 5 (puno bolje od prosjeka u poduzeću) ocjenila karakteristike mladih i starih.

  11. REZULTATI: Zašto mladi da, a stariji ne?

  12. REZULTATI: Zašto stariji NE? • Stari su dakle po mišljenju poslodavaca slabiji u sljedećim područjima: • Inicijativnost • Motivacija • Ambicioznost • Zdravlje • Kreativnost • Prilagodljivost promjenama • Prilagodljivost novim tehnologijama • Produktivnost • Spremnost za učenje • Sposobnost pridobivanja novih znanja i vještina • Razlike među državama postoje, ali su karakteristike slične!

  13. REZULTATI Zašto stariji DA? • No stariji po mišljenju poslodavaca na određenim područjima mogu biti i u prednosti: • Poštenost, integritet • Lojalnost • Kompetentnost u odlučivanju • Pažljivost • Pouzdanost • Spremnost na teži rad

  14. REZULTATI Kakvi su stereotipi o starijima: RH-SLO?

  15. REZULTATI Kakvi su stereotipi o starijima? • Razlike među državama su, ako uspoređujemo mišljenje poslodavaca o starijima statistički značajne: • Lojalnost • Stručnost • Sklonost nesrećama • Pouzdanost (HR) • Imaju li općenito poslodavci u obje države različite stereotipe?

  16. Preferencije poslodavaca o starijim radnicima • Faktori koji determiniraju preferencije poslodavaca u RH: • Fizičke i mentalne karakteristike; • Stručne i moralne kvalitete; • Sposobnost kreativnih i stručnih odluka; • Sklonost nesrećama; • Faktori koji determiniraju preferencije poslodavaca u SLO: • Stručne i moralne kvalitete uz sposobnost kreativnih i stručnih odluka; • Fizičke i mentalne karakteristike ; • Sposobnost učenja; • Sklonost nesrećama.

  17. A kako su se poduzeća zapravo ponašala? • Hrvatska Slovenija • Udio starijih u poduzeću 23,5 21,5 • Udio starijih među • novozaposlenima 3,4 1,8 • Udio starijih koji su bili uključeni • u programe obrazovanja 11,1 13,3 Zapošljavanje starijih osoba u 2007. godini

  18. A kako su se poduzeća zapravo ponašala? Da li bi bili spremni zadržati starije zaposlenike (muške, ženske), nakon što bi ispunili uvjete za mirovinu?

  19. A kako su se poduzeća zapravo ponašala? Koja starosna dob je najprimjerenija po vašem mišljenju za umirovljenje (M;Ž)?

  20. ANALIZA ISTINITOSTI SLJEDEĆIH HIPOTEZA • Udio starijih među svim zaposlenima ovisan je o veličini poduzeća; • Aktivno traženje novih zaposlenika, starih od 50-64 godina, ovisno je o veličini poduzeća; • Aktivno traženje novih zaposlenih, starih od 50-64 godina, ovisno je o starosti osobe, čiji zadatak je zapošljavanje novih kadrova (direktor, vođa odjela za vođenje ljudskim resursima); • Aktivno traženje novih zaposlenih, starih između 50-64 godina, ovisno je o izobrazbi osobe, čiji zadatak je zapošljavanje novih kadrova (direktor, voditelj odjela za rad s ljudskim resursima); • Aktivno traženje novih zaposlenih, starijih između 50-64 godina, ovisno je od starosti poduzeća.

  21. OSTALI ZANIMLJIVI REZULTATI Rezultati pokazuju, da sepoduzeća ponašaju vrlo slično, bez obzira na veličinu, djelovanje ili karakteristike odjela za vođenje ljudskih resursa ili starosti poduzeća. Iznimka je samo zadnja hipoteza, koja se potvrđuje i to za Hrvatsku: poslodavci s duljom tradicijom skloniji su češće aktivno tražiti starije radnike u odnosu na ‘mlađe’ firme.

  22. ZAKLJUČNA RAZMIŠLJANJA (I) • Nužnost reformi na tržištu rada: pored brojnih reformi, koje bi poboljšale stanje na područjima koja su najveća zapreka većoj konkurentnosti… • ......također su potrebne i reforme odnosno prilagodbe na području zapošljavanja starijih • Aktivna politika zapošljavanja starijih zaposlenih • Zapošljavanje već umirovljenih osoba u dobroj psihofizičkoj kondiciji po modelu studentskih servisa

  23. ZAKLJUČNA RAZMIŠLJANJA (II) • Stimuliranje promjena u poduzećima • starostni management • promjena radnog vremena i prilagodba radnog mjesta • interna i međusektorska mobilnost • ulaganje u izobrazbu radnika • visina plaće i radni staž • Također važnost cjeloživotnog učenja (ne samo u poduzećima nego i samoinicijativno) • Nužnost utjecaja javnog mnijenja odnosno uklanjanje loših stereotipa i predrasuda o starijima u javnost!

More Related