1 / 22

Natuknice o istraživanjima posjetitelja koja provode muzeji Pripremila Markita Franulić, MDC

Natuknice o istraživanjima posjetitelja koja provode muzeji Pripremila Markita Franulić, MDC. Izvori: Dr. Paulette McManus: “Procjena: opisivanje i razumijevanje posjetitelja muzeja, njihovih potreba i reakcija”, Informatica museologica br. 1/4 1994. Museum Practice 21 (2002) – tekstovi:

abia
Télécharger la présentation

Natuknice o istraživanjima posjetitelja koja provode muzeji Pripremila Markita Franulić, MDC

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Natuknice o istraživanjima posjetiteljakoja provode muzejiPripremila Markita Franulić, MDC Izvori: Dr. Paulette McManus: “Procjena: opisivanje i razumijevanje posjetitelja muzeja, njihovih potreba i reakcija”, Informatica museologica br. 1/4 1994. Museum Practice 21 (2002) – tekstovi: Anne Pennington: Question time, str. 54-56. Duncan Grewcock i Margaret May: The data game, str. 57-60. Anne Millman: Art of the possible, str. 61-63. Web siteovi na spomenute teme

  2. Plan istraživanja • Definiranje cilja istraživanja i načina provedbe • Odabir metode • Definiranje veličine i prirode uzorka • Izvještavanje • Vrijeme provedbe (po fazama) • Definiranje budžeta • Postupanje na temelju saznanja iz analize rezultata Može se uzeti konzultanta kao savjetnika ili za provedbu istraživanja

  3. Vrste istraživanja • Kvantitativna - daju objektivne rezultate izražene opisnom statistikom (opseg,prosjeci, postoci, odstupanja od standarda itd.) - upitnik ispunjava statistički reprezentativan uzorak • Kvalitativna – sugeriraju načine za poboljšanje posjetiteljeva doživljaja / iskustva muzeja - podaci se prikupljaju snimanjem i bilježenjem razgovora s posjetiteljima kao fokus grupom ili promatranjem posjetitelja prilikom obilaska izložbe / muzeja; usmjerenost na osobu, geste • Kombinacija obiju vrsta

  4. Demografsko istraživanje • McManus “najvažnija vrsta proučavanja muzejskih posjetitelja” • uzorak posjetitelja u muzeju mora se temeljiti na općim karakteristikama muzejskih posjetitelja; uzorak na temelju dana u tjednu... • Zašto je potrebno: 1. Saznajemo tko dolazi u muzej – kome se obraćamo i šaljemo svoje poruke; koga želimo privući 2. Saznajemo što posjetitelji očekuju od posjeta 3. Saznajemo razlog posjeta; je li muzej dio obilaska ili cilj po sebi i sl. 4. Određujemo promjenu trendova tj. očekivanja posjetitelja 5. Mogućnost da posjetitelje pitamo za mišljenje 6. Olakšanje planiranja povremenih izložbi i posebnih programa 7. Utvrđujemo koje nas skupine stanovništva podržavaju

  5. Kvantitativno istraživanje 3 osnovne vrste: • 1. podaci o posjetu (prikupljaju se manualnim brojačem, a u muzejima koji naplaćuju ulaz – brojem ulaznica. Može se brojiti broj posjetitelja u grupama i veličina i sastav grupa). • 2. općenito istraživanje (tko su posjetitelji, zašto su došli, koja su njihova očekivanja, kako je muzej odgovorio na očekivanja. Jednom kad se dobiju bazični podaci, oni će poslužiti za uspoređivanje i otkrivanje promjena trendova i uzoraka posjetitelja. • 3. specifično istraživanje (npr. izložbe, potrebe za promjenom usluga)

  6. Kvantitativno istraživanje- metode

  7. Na što je potrebno obratiti pozornost – provedba istraživanja • Napišite upute i pitanja na jasnom jeziku • Izbjegavajte pitanja koja navode, a ako je ponuđeno više odgovora, moraju ponuditi uravnotežen raspon odgovora • Kategorije za demografske podatke moraju biti odabrane tako da se mogu uspoređivati s podacima iz popisa stanovništva ili prethodnog istraživanja • Ne postavljajte mnogo otvorenih pitanja jer su ona teška za analiziranje (najviše jedno) • Testirajte čitkost pitanja i imajte na umu da bi za dugački upitnik trebalo najviše 12 min. za popunjavanje • Morate biti sigurni da je uzorak reprezentativan (broj i struktura posjetitelja radnim danom, vikendom, uvečernjim satima, na posebnim događanjima) • Neka istraživanja se mogu ponavljati nekoliko puta tijekom godine, tada će se dobiti relevantni podaci

  8. Na što je potrebno obratiti pozornost – interpretacija kvantitativnih rezultata • Interpretacija podataka mora se temeljiti na statističkoj analizi podataka • Izvještaj o rezultatima može biti u obliku prezentacije, teksta, tablice podataka ili kopije upitnika s postocima uz svako pitanje • Istraživanja posjetitelja rade se zbog donošenja odluka, potreba za složenim statističkim analizama rijetka su; postoci učestalosti i povremeni izračuni srednjih vrijednosti bit će dovoljni • Morate znati prepoznati uzorke i izbjeći zanimljive, ali irelevantne rezultate • Rezultate je bolje predstaviti grafikonima nego tablicama i popisima brojki • Istaknuti trendove, a kad analizirate rezultate recite što to znači i koje su posljedice toga • Preporuke je potrebno predstaviti zajedno s rezultatima

  9. Kvalitativno istraživanje • Usmjereno je na viđenje i mišljenje posjetitelja • Izazov su za analizu i tumačenje • Potreban je manji uzorak

  10. Kvalitativno istraživanje - metode • Praćeni posjetitelji – netko od muzejskog osoblja prati posjetitelja ili grupu i promatra njihovo ponašanje, ne utječući na njega / njih • Dubinski intervjui mogu biti neformalni ili strukturirani, ovisno o cilju istraživanja; • fokus intervjua je na posjetiteljevu iskustvu • pitanja moraju biti oblikovana tako da otkriju ono što oni smatraju bitnim • intervju se može obaviti u muzeju u vrijeme posjeta ili kasnije izvan muzeja

  11. Kvalitativno istraživanje - metode • Razgovor s fokusnom grupom je dubinska rasprava s 8-12 osoba koji odgovaraju ciljanim muzejskim posjetiteljima; • sastanak se održava negdje gdje je mirno i udobno; • diskusiju vodi osoba iz muzeja ili izvan njega koja može biti objektivna; • sesija traje od 1,5 - 2 sata; • muzejski stručnjaci mogu biti promatrači; • uz audio i/ili videokasetu, potrebno je napraviti transkripciju komentara; • teme mogu biti široke ili specifične; • održava se vikendom ili poslijepodne; • poziv se upućuje barem 2 tjedna ranije • daje se poklon sudionicima • sudionicima se plaćaju putni troškovi • Diskusijska grupa – slična fokus grupi - pogodnija za osnivače, lokalnu upravu kako bi se testirale reakcije na predložene promjene

  12. Na što je potrebno obratiti pozornost • Etički je upozoriti posjetitelja da se promatranje ili snimanje ponašanja posjetitelja u muzeju provodi zbog istraživanja • Istraživači moraju biti educirani kako promatrati, zapisivati, analizirati i tumačiti rezultate • Muzej može angažirati stručnjake za edukaciju svojih stručnjaka, kako bi oni u budućnosti mogli samostalno provoditi istraživanja posjetitelja • Fokusna grupa može dati razloge i objašnjenja rezultata dobivenih široko zasnovanim kvantitativnim istraživanjem

  13. Kombinirano istraživanje

  14. Interpretacija rezultata - napomene • Često je jeftinije i brže transkripciju intervjua povjeriti profesionalcu, kao i unos podataka u bazu podataka • Transkript se ne smije davati trećim osobama zbog poštovanja privatnosti osobe koja je dala izjavu ili komentar • Korištenje pomoći studenata i volontera • Angažiranje konzultanta ubrzat će posao, dobit će se iscrpna analiza i objektivna interpretacija

  15. Interpretacija rezultata - izvještaj Izvještaj treba sadržavati: • kontekst istraživanja. Uključite rezultate prethodnih istraživanja, brojčane podatke o posjetiteljima, sve veće promjene koje muzej planira i tko će ih provoditi • ciljeve ili nekoliko presudnih razloga za provođenje istraživanja • vremenski raspored s rokovima izvještavanja • metode istraživanja (ako niste sigurni, posavjetujte se sa stručnjacima) • izvještaje –pisanih i eventualnu usmenu prezentaciju • resurse: čovjek/vrijeme, pomoć volontera i budžet

  16. Interpretacija rezultata • Zapamtite svoje ciljeve • Najprije pogledajte velike i male brojke – one će pokazati glavne značajke rezultata • Potražite odstupanja od pravila i zapitajte se otkud potječu • Pogledajte što posjetitelji smatraju vašim jakim stranama, a što slabima; što najviše vole, a prema čemu su najkritičniji. • Utvrdite jesu li redoviti posjetitelji ili morate poraditi na tome • Evaluirajte područja konsenzusa ili posebnog neslaganja, ali shvatite svaki komentar ozbiljno

  17. Interpretacija rezultata • Utvrdite glavna područja konsenzusa i razmislite kako ćete odgovoriti na njih • Istaknite pozitivne stvari o muzeju i razmislite kako ih iskoristiti za promociju muzeja • Razmotrite kritike i odredite na koje ćete reagirati • Utvrdite u čemu se sastoji nerazumijevanje muzeja i kako to ispraviti • Poslušajte što vam kažu posebne grupe posjetitelja i pogledajte kako im možete udovoljiti • Ne iznosite sve komentare nego samo one koje su primjerene muzeju i koje smatrate važnima

  18. Što s rezultatima • Važno je djelovati na temelju rezultata • Raspravite o rezultatima s kolegama • Načinite popis najurgentnijih i najdostižnijih stvari • Imajte pritom u vidu misiju muzeja

  19. Specifična istraživanja - evaluacija izložbi Front-end evaluacija provodi se tijekom razrade izložbe da bi se utvrdili interesi publike i prethodno znanje o temi izložbe. Koristi se za razradu teme, ciljane publike, ciljeva, poruka i interpretacijskih strategija. Formativna evaluacija provodi se tijekom pripremanja i produkcije izložbe da bi se testirale njezine komponente: tekstovi, legende, ilustracije i interaktivni sadržaji. Rezultati se mogu uključiti u finalni proizvod.

  20. Specifična istraživanja - evaluacija izložbi Pomoćna evaluacija provodi se odmah nakon otvorenja izložbe ili programa da se vidi kako svi elementi funkcioniraju zajedno, uz praktične sugestije za popravak.Fokusirana je na fizičke i arhitektonske elemente poput svjetla, položaja naslova tema, ulaza i izlaza i psiholoških faktora (dezorijentacija, gužva, dizajn tema, pretjerani broj informacija, napornost i dr.). Sumativna evaluacija koristi različite metode kojima se po završetku izložbe ili programa utvrđuje je li poruka uspješno prenesena i jesu li postignuti edukativni ciljevi; jesu li ljudi zadovoljni programom, ali i marketinškom strategijom. Koristi se izvorima u muzeju (projketni tim, osoblje) i “feedbackom” izvan muzeja (posjetitelji, interesne skupine…)

  21. Neki muzeji istraživanja objavljuju na svojem web siteu (npr. Victoria & Albert Museum http://www.vam.ac.uk/about_va/whoswho/dept_learning/evaluation/index.html

More Related