1 / 112

OSNOVNE ZNAČAJKE RUKOMETA KAO SPORTSKE IGRE

OSNOVNE ZNAČAJKE RUKOMETA KAO SPORTSKE IGRE. BOGATSTVO PRIRODNIH OBLIKA KRETANJA RAZLIČITOST KRETNIH STRUKTURA SITUACIJSKO SUČELJAVANJE DINAMIČNOST BRZINSKA MAKSIMALNOST SURADNJA I USKLAĐENOST SKUPNIH I KOLEKTIVNIH DJELOVANJA INDIVIDUALNA KREATIVNOST .

asis
Télécharger la présentation

OSNOVNE ZNAČAJKE RUKOMETA KAO SPORTSKE IGRE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. OSNOVNE ZNAČAJKE RUKOMETA KAO SPORTSKE IGRE • BOGATSTVO PRIRODNIH OBLIKA KRETANJA • RAZLIČITOST KRETNIH STRUKTURA • SITUACIJSKO SUČELJAVANJE • DINAMIČNOST • BRZINSKA MAKSIMALNOST • SURADNJA I USKLAĐENOST SKUPNIH I KOLEKTIVNIH DJELOVANJA • INDIVIDUALNA KREATIVNOST

  2. MEDALJENA SVJETSKIM PRVENSTVIMA I OLIMPIJSKIM IGRAMA U OKVIRU BIVŠE DRŽAVE

  3. USPJESI HRVATSKIH KLUBOVA U EUROPSKIM NATJECANJIMA DO OSAMOSTALJENJA

  4. NAJZNAČAJNIJI USPJESI HRVATSKIH REPREZENTACIJA NA VELIKIM MEĐUNARODNIM NATJECANJIMA

  5. NAJZNAČAJNIJI USPJESI HRVATSKIH KLUBOVA U EUROPSKIM NATJECANJIMA

  6. RUKOMET U NASTAVI TZK • Mali broj nastavnih sati • Preobiman program • Loši uvjeti Zaključak Koristiti nastavne sadržaje koji u kratkom vremenu ostvaruju cjeloviti utjecaj na učenika SPORTSKE IGRE (RUKOMET)

  7. UTJECAJ RUKOMETA NA UČENIKA • Ravnomjeran tjelesni razvoj svih mišićnih skupina • Podjednak razvoj svih motoričkih sposobnosti • Svestran razvoj funkcionalnih sposobnosti • Angažiranje mentalnog potencijala • Utjecaj na razvoj pozitivnih emocija i psihološku stabilnost • Bolja sociološka adaptacija

  8. METODIČKI PRISTUPI KLASIČNI SITUACIJSKI INTENZIVNI • Sintetički pristup • Igra • Kretanje • Lopta • Izmjena napad/obrana • Prisustvo protivnika • Transparentnost postignuća • Analitički pristup • Postupnost • Ponavljanje • Visoki intenzitet • rada • Otežani uvjeti • Precizno doziranje opterećenja

  9. ŠTO TREBA IZBJEGAVATI • Dugotrajno teoretiziranje • Statičnost i slab intenzitet rada • Dugotrajna kretanja bez lopte • Šabloniziranu taktiku i pretjeranu kombinatoriku

  10. METODIČKI SLIJED UČENJA OSNOVNIH ELEMENATA TEHNIKE • Tehnika bez lopte (kretanja, stavovi, prizemljenja i skokovi) • Držanje lopte • Pobiranje lopte • Vođenje lopte • Hvatanje i dodavanje • Šutiranje • Elementi obrane (zaustavljanje, blok) • Varke

  11. ARTIKULACIJA SATA IZ RUKOMETA UVODNI DIO • Igra na principu rukometa PRIPREMNI DIO • Vježbe u kretanju s loptom GLAVNI A DIO • Vrpca bez kraja ili skupne vježbe GLAVNI B DIO • Situacijske vježbe i igra ZAVRŠNI DIO • Vježbe preciznosti (sedmerci)

  12. TEHNIKA RUKOMETA • Od stare grčke riječi TEHNOS i latinske riječi TEHNA što otprilike znači lukav zahvat • Tehnika = provedba motoričkog znanja • IDEALNA TEHNIKA = kinematičkiidealna provedba pokreta • OPTIMALNA TEHNIKA = najsvrhovitija provedba pokreta sukladno antropološkim značajkama

  13. FAZE MOTORIČKOG UČENJA • UPOZNAVANJE • USVAJANJE • USAVRŠAVANJE • STABILIZACIJA • AUTOMATIZACIJA

  14. ZORNOST Pojednostavljeno Usporeno Raščlanjeno u faze Naglasiti i izdvojiti najzahtjevnije dijelove POSTUPNOST Najprije prirodni, a onda specijalni oblici kretanja Najprije bez, a onda s loptom Najprije jednostavniji, a zatim složeniji elementi Najprije jednostavniji pa složeniji uvjeti OSNOVNI METODIČKI PRINCIPI

  15. PRINCIP POSTUPNOSTI VOĐENJE LOPTE • najprije boljom pa slabijom rukom • najprije u mjestu pa u kretanju • najprije osnovno pa specifična kretanja (natraške, bočno, prekoračno, ...) • najprije sporije pa brže kretanje • najprije s jednom pa s dvije lopte • najprije vođenje bez protivnika, a zatim s protivnikom

  16. PRINCIP POSTUPNOSTI DODAVANJE • Najprije u mjestu, a zatim u kretanju • Najprije s dvije, boljom, pa slabijom rukom • Najprije na manju, a zatim sve veću daljinu • Najprije iz sporijeg, a zatim bržeg kretanja • Najprije iz osnovnog, a zatim različitih položaja (iz sjeda, skoka,...) • Najprije osnovno, a zatim specijalna dodavanja • Najprije bez, a zatim s protivnikom

  17. PRINCIP POSTUPNOSTI NA PRIMJERU ŠUTIRANJA • Fingiranje šutiranja bez lopte • Fingiranje šutiranja s loptom • Dodavanje lopte nakon fingiranja iz mjesta, a zatim vođenja • Šutiranje iz mjesta • Šutiranje nakon vođenja • Šutiranje na dodanu loptu • Šutiranje preko/pored pasivnog braniča • Šutiranje preko/pored aktivnog braniča (blok) • Šutiranje preko/pored više braniča • Šutiranja uz različita opterećenja (rekviziti)

  18. PRINCIP POSTUPNOSTI NA PRIMJERU FINTIRANJA • Fingiranje u mjestu • Fintiranje iz vođenja • Fintianje na dodanu loptu • Fintiranje bez braniča • Fintiranje pasivnog braniča • Fintiranje poluaktivnog braniča • Fintiranje aktivnog braniča • Fintiranje više braniča

  19. PRINCIP SITUALIZACIJE • Približavanje treninga utakmici (treniramo samo • ono čega ima na utakmici) • Što više lopte • Što više igre • Što više natjecanja • Prisustvo protivnika • Transparentnost postignuća • Fazna izmjena napada i obrane • Koristiti skupne vježbe sa sve tri uloge

  20. ŠTO DJECA VOLE • IGRU • KRETANJE • LOPTU • NATJECANJE • ISTICANJE • ZABAVU-ŠALU

  21. PUNO DJECE MALO LOPTI • VRPCE BEZ KRAJA (npr. zabadanje u više kolona) • IGRA S VEĆIM BROJEM EKIPA (npr. 3 ekipe s izmjenom) • VJEŽBE NA PRINCIPU KRUGA (npr. zabadanje oko kruga) • IMPROVIZACIJA VIŠE IGRALIŠTA-MINI RUKOMET • SKUPNE VJEŽBE U STANIČNOJ ILI KRUŽNOJ METODI • SKUPNE VJEŽBE S IZMJENAMA

  22. POGREŠKE I NJIHOVO OTKLANJANJE • Pogreška predstavlja značajnije odstupanje pokreta od idealne tehnike što umanjuje učinkovitost provedbe elementa u situacijskim uvjetima • Najvažnije je što prije uočiti pogrešku i otkloniti je prije njene automatizacije • Spoznati uzroke pogreške (morfološki, motorički, psihološki, ...)

  23. ISPRAVLJANJE POGREŠKE • Otklanjanje uzroka pogreške • Ukazivanjem, isticanjem i naglašavanjem pogreške • Inzistiranjem na provedbi pravilnog pokreta s velikim brojem ponavljanja • Provedba dijametralno suprotnog pokreta u odnosu na pogrešku • Fizičko ograničavanje nepravilnog pokreta

  24. NAJČEŠĆI UZROCI POJAVE MOTORIČKIH POGREŠAKA • MORFOLOŠKI (npr. prekomjerna težina, visina, rigidnost zglobova,...) • MOTORIČKI (nedovoljna snaga, loša ravnoteža, ...) • PSIHOLOŠKI (pretjerana anksioznost, prenaglašena motivacija, ...)

  25. PRIMJERI POGREŠAKA • Okretanje boka vratara kod obrane s krila zbog straha od lopte • Zabacivanje trupa unatrag kod skok-šuta zbog straha od kontakta • Nedovoljno izvlačenje ruke u skok-šutu zbog rigidnosti ramenog zgloba

  26. OSNOVNA(u napadu i obrani) STAVOVI Paralelni u napadu i obrani Dijagonalni u napadu i obrani KRETANJE IGRAČA Osnovno Dokoračno Ostalo Usporavanje kretanja Zaustavljanje kretanja Promjena pravca kretanja SKOKOVI Jednonožni Sunožni PRIZEMLJENJA Amortizacijom u upor ležeći Povaljkom na prsima Povaljkom na leđima Rolanjem VARKE BEZ LOPTE BLOK IGRAČA SPECIJALNA (u obrani) BLOK LOPTE Visoki Poluvisoki Niski KONTAKTNO ZAUSTAVLJANJE NAPADAČA ODUZIMANJE LOPTE KOD VOĐENJA PRESIJECANJE PUTA LOPTI OMETANJE NAPADAČA TEHNIKA VRATARA Kretanje Osnovni stav Krilni stav Obrana ispadom Obrana otvaranjem Obrana odnoženjem TEHNIKA BEZ LOPTE

  27. PRIMANJE LOPTE HVATANJE ZAUSTAVLJANJE POBIRANJE POSJED LOPTE DRŽANJE STAVOVI S LOPTOM (PARALELNI-DIJAGONALNI) VOĐENJE LOPTE KRETANJE KORACIMA VARKE Jednostruka promjena pravca Dvostruka promjena pravca Otklon Lažno dodavanje – promjena pravca Lažno šutiranje-promjena pravca Lažno šutiranje-prolaz okretom TEHNIKA S LOPTOM BACANJE LOPTE • DODAVANJE • Osnovno s ramena • Nathvatom iz zgloba • Iza leđa • Iza leđa od tla • Iza glave • Ispruženom rukom oko braniča • ŠUTIRANJE • Osnovno s tla • Skok-šut • S tla sa sukladne noge • Pored braniča • Iz otklona • S padom • Ostali (zasukom, iza leđa, itd.)

  28. U NAPADU Individualna Skupna Kolektivna U OBRANI Individualna Skupna Kolektivna TAKTIKA RUKOMETA

  29. INDIVIDUALNA TAKTIKA U NAPADU • TAKTIKA KRETANJA BEZ LOPTE • TAKTIKA VOĐENJA LOPTE • TAKTIKA PRIMANJA LOPTE • TAKTIKA DODAVANJA LOPTE • TAKTIKA ŠUTIRANJA • TAKTIKA KRETANJA KORACIMA S LOPTOM • TAKTIKA UPORABE VARKI • TAKTIKA ANGAŽIRANJA BRANIČA U CILJU STVARANJA PROSTORNE PREDNOSTI • TAKTIKA ANGAŽIRANJA BRANIČA U CILJU IZNUĐIVANJA PREKRŠAJA • TAKTIKA OTKRIVANJA • TAKTIKA UTRČAVANJA • TAKTIKA POJEDINAČNOG PROTUNAPADA • SPECIJALNA TAKTIKA VANJSKOG NAPADAČA • SPECIJALNA TAKTIKA KRUŽNOG NAPADAČA • SPECIJALNA TAKTIKA KRILNOG NAPADAČA • SPECIJALNA TAKTIKA VRATARA U NAPADU

  30. INDIVIDUALNA TAKTIKA U OBRANI • KRETANJE BRANIČA • POSTAVLJANJE U SMJER KRETANJA NAPADAČA • ZATVARANJE PUTA LOPTI • POKRIVANJE PROSTORA • PRAČENJE NAPADAČA • OMETANJE NAPADAČA • IZDVAJANJE NAPADAČA • SPREČAVANJE NAPADAČA BEZ LOPTE KOD UTRČAVANJA • VARKE LAŽNOG KRETANJA U CILJU OMETANJA NAPADAČA KOD ŠUTIRANJA • BLOKIRANJE LOPTE • PRESIJECANJE PUTA LOPTI • USPOSTAVLJANJE KONTAKTA S NAPADAČEM U CILJSPREČAVANJA ŠUTIRANJA • USPOSTAVLJANJE KONTAKTA S NAPADAČEM U CILJU SPREČAVANJA ORGANIZACIJE NAPADA • ZAGRAĐIVANJE NAPADAČA KOD OBIJANJA LOPTE • POJEDINAČNO SPREČAVANJE PROTUNAPADA

  31. SKUPNA TAKTIKA U NAPADU • SKUPNO UBADANJE • POVRATNO DODAVANJE • IZMJENA MJESTA BEZ LOPTE • IZMJENA MJESTA S OSTAVLJANJEM LOPTE • BLOKADE • Čeone, bočne • Okomite, nasuprotne, dijagonalne • ODVLAČENJA • SKUPNI PROTUNAPAD • SKUPNE KOMBINACIJE

  32. SKUPNA TAKTIKA U OBRANI • PREUZIMANJE NAPADAČA • SKUPNI BLOK • SURADNJA BRANIČA I VRATARA • SKUPNO SPREČAVANJE PROTUNAPADA • SKUPNI IZLAZAK NA ODUZIMANJE LOPTE • SKUPNA SURADNJA U KONTAKTNOJ OBRAMBENOJ AKTIVNOSTI • SKUPNA SURADNJA U KOMBINIRANOJ OBRAMBENOJ AKTIVNOSTI • SKUPNA SURADNJA U BESKONTAKTNOJ OBRAMBENOJ AKTIVNOSTI

  33. KOLEKTIVNA TAKTIKA U NAPADU RAZVOJ NAPADA (FAZE NAPADA) • PROTUNAPAD • PRODUŽENI PROTUNAPAD • PRIPREMA NAPADA NA ORGANIZIRANU OBRANU • NAPAD NA ORGANIZIRANU OBRANU ORGANIZACIJSKI OBLICI NAPADA • NEORGANIZIRANI NAPAD • NAPAD TEMELJEN NA OSNOVNIM PRINCIPIMA • NAPAD TEMELJEN NA KOMBINACIJAMA OSNOVNI PRINCIPI NAPADA NA POSTAVLJENU OBRANU • ŠIRINA NAPADA • DUBINA NAPADA • BRZINA KRETANJA LOPTE • SUKCESIVNO STVARANJE PROSTORNE PREDNOSTI • OPTIMALNO TRAJANJE NAPADA SUSTAVI IGRE • SUSTAV BEZ KRUŽNOG NAPADAČA • SUSTAV S 1 KRUŽNIM NAPADAČEM • SUSTAV S 2 KRUŽNA NAPADAČA • SUSTAV S 1 POSTMENOM • SUSTAV S 2 POSTMENA • SUSTAV S 1 POSTMENOM I 1 KRUŽ. NAPADAČEM TAKTIKA NAPADA S NEJEDNAKIM BROJEM IGRAČA • NAPAD S IGRAČEM VIŠE • NAPAD S IGRAČEM MANJE

  34. KOLEKTIVNA TAKTIKA U OBRANI RAZVOJ IGRE U OBRANI • SPRIJEČAVANJE PROTUNAPADA • NEORGANIZIRANA OBRANA • ORGANIZIRANA OBRANA SUSTAVI IGRE U OBRANI INDIVIDUALNA OBRANA • POVUČENA • DJELOMIČNA • POTPUNA • PRESING ZONSKE OBRANE • 6:0 • 5:1 • 4:2 • 3:3 • 3:2:1 KOMBINIRANE OBRANE • 5 + 1 • 4 + 2 • 4:1 + 1 • 1 + 5 OBRANA S NEPOTPUNIM BROJEM IGRAČA OBRANA S VEĆIM BROJEM IGRAČA ZAJEDNIČKI IZLAZAK NA ODUZIMANJE LOPTE

  35. OSNOVE PRAVILA RUKOMETNE IGRE

  36. Pravilo 1. IGRALIŠTE • Igralište je pravokutnik dužine 40 m i širine 20 m; sastoji se od polja za igru i dva vratarova prostora. Duže strane igrališta zovu se uzdužne crte, a kraće poprečne. Poprečne crte sastoje se od crte vrata i crte izvan vrata. Pored igrališta kraj uzdužnih crta postoji sigurnosno područje široko najmanje 1 m i 2 m iza poprečnih crta. • Vratarov prostor je površina ispred vrata koju omeđuju dvije četvrtine kružnice polumjera 6 m sa središtem na unutrašnjem zadnjem bridu stativa te crta duga 3 m, paralelna s poprečnom crtom i od vrata udaljena 6 m, koja spaja obje četvrtine kružnice. Crta koja ograničuje vratarev prostor zove se crta vratarevog prostora.

  37. Pravilo 1. IGRALIŠTE • Crta slobodnog bacanja (deveterac) isprekidana je i povučena paralelno i koncentrično na udaljenosti 3 m od crte vratarovog prostora. Isprekidane crte i razmaci između njih dugački su 15 cm. • Crta sedmerca (crta 7 m) je oznaka dužine 1 m, povučena paralelno ispred sredine vrata na udaljenosti 7 m od stražnje strane poprečne crte. • Vratareva granična crta (crta 4 m je oznaka dužine 15 cm, na sredini ispred vrata, povučena paralelno na udaljenosti 4 m od stražnje strane poprečne crte. • Središnja crta povezuje središnje točke obiju uzdužnih crta.

  38. Pravilo 1. IGRALIŠTE • Vrata su na sredini poprečnih crta, unutrašnje visine 2 m i širine 3 m. Stative i prečka moraju biti od istog materijala (drvo, laki metal, sintetički materijal), s kvadratnim presjekom od 8 cm. Vrata su obojena dvjema različitim bojeama koje se jasno razlikuju od pozadine. Polja u kutovima iznose 28 cm i obojena su istom bojom, a preostala polja iznose 20 cm. Vrata su opremljena mrežom tako obješenom da se ubačena lopta ne može odbiti.

  39. Pravilo 1. IGRALIŠTE • Crte za zamjenu igrača označene su s obiju strana središnje crte s po jednom crtom dužine 15 cm u polju; one su okomite na uzdužnu crtu i udaljene su 4,5 m od središnje crte. Obje crte za zamjenu igrača produžene su 15 cm s vanjske strane uzdužne crte • Sve crte igrališta pripadaju omeđenom prostoru i široke su 5 cm, osim poprečne crte između stativa (crta vrata) koja je široka 8 cm.

  40. Pravilo 2. TRAJANJE IGRE • Vrijeme igre za muške i ženske ekipe starije od 16 godina traje 2 X 30 minuta s 10 minuta odmora. • Igra počinje sučevim zviždukom za početno bacanje, a prestaje automatskim završnim signalom semafora ili signalom mjeritelja vremena. • Suci moraju kazniti prekršaj i nešportsko ponašanje koje je učinjeno prije ili neposredno u trenutku završnog signala, a odgovarajuće bacanje izvodi se poslije tog signala. U takvim situacijama sudac završava igru poslije izvedenog slobodnog bacanja ili sedmerca, nakon što je pričekao neposredni rezultat bacanja.

  41. Pravilo 2. TRAJANJE IGRE Suci odlučuju o prekidu i nastavku igre. Oni daju znak mjeritelju vremena za zaustavljanje (time-aut) i za ponovno puštanje sata u pogon. Prekid igre označava se sa tri kratka zvižduka i pokazivanjem slova "T". Poslije prekida igre, igra se uvijek nastavlja ponovnim zviždukom. Time-out je obvezan kod: • isključenja na 2 minute, diskvalifikacije ili isključenja • kod momčadskog time-outa • nepravilne zamjene igrača ili ulaska prekobrojnog igrača u igralište • dobivanja signala od mjeritelja vremena ili nadzornika • potrebnog dogovora između sudaca

  42. Pravilo 2. TRAJANJE IGRE • Svaka momčad ima pravo na jedan momčadski time-out u trajanju od 1 minute, u svakom poluvremenu regularnog dijela utakmice. • Utvrde li suci da je mjeritelj vremena prerano završio igru, obvezni su zadržati igrače na igralištu i omogućiti da se odigra preostalo vrijeme igre. U posjedu lopte ostaje ona momčad koja je bila oštećena neispravnim zviždukom. • Ako je prvo poluvrijeme duže trajalo, tada se drugo poluvrijeme mora skratiti za onoliko koliko je igra bila produžena.

  43. Pravilo 2. TRAJANJE IGRE • Ako poslije neriješene igre treba igrati do pobjede, nakon odmora od 5 minuta ždrijeba se još jednom za početno bacanje lopte. Vrijeme igre u produženju traje 2 X 5 minuta (izmjena strana bez odmora). • Ako poslije prvog produžetka igra nije odlučena, nakon odmora od 5 minuta i novog ždrijeba, slijedi drugo produženje od 2 X 5 minuta. • Ako ni tada ne padne odluka, treba se pridržavati odredbi odgovarajućih propozicija.

  44. Pravilo 3. LOPTA • Lopta se sastoji od kožnog ili sintetičkog omotača. Ona mora biti okrugla. Njena površine ne smije biti sjajna ili glatka. • Prije početka igre lopta za muškarce i juniore (preko 16 godina) mora imati opseg 58 do 60 cm i težinu 425 do 475 grama (IHF lopta br. 3). • Prije početka igre lopta za žene, kadete od 12-16 godina i kadetkinje preko 14 godina lopta mora imati opseg 54 do 56 cm i težinu 325 do 375 grama (IHF lopta br. 2). • Kod mlađih kadeta (8-12 godina) i mlađih omladinki (8-14 godina) lopta mora imati opseg 50-52 cm i težinu 290-330 grama (IHF lopta br.1).

More Related