MEĐUKULTURNO KOMPARATIVNO ISTRAŽIVANJE

1. MEĐUKULTURNO KOMPARATIVNO ISTRAŽIVANJE Komparacija zagrebačkih hrvatskih i budimpeštanskih mađarskih studenata u zrcalu nacionalnog, etničkog identiteta na osnovi teorije Vamika Djemala Volkana Eszter Punczman, diplomirani psiholog Doktorski student Etnologije i kulturne antropologije u Zagrebu 07.06.2013. Zagreb

2. Uvod u istraživanje • Ilustracija diplomskog rada iz 2009. godine • Istraživanje i rezultati se smatraju kao početno gradivo, priprema, promišljanje u svrhu postavljanja okvira buduće doktorske disertacije, gradivo za daljnja promišljanja i ideje • Pokušaj za integriraciju socioloških, antropoloških, političkih, povijesnih, psiholoških i psihoanalitičkih perspektiva u istraživanju nacionalnog, etničkog identiteta koristeći ne kvantitativnu, nego psihološku poluprojektivnu metodu (rad sa simbolima, asocijacijskom metodom, „buzzwords”). S takvim metodom usporediti kulturna, etnička, politička obilježja i „simbole” dvije različite kulturne sredine, nacionalne države • Ideja metode istraživanje se osniva na teoriji Dr. Vamika Djemala Volkana o nacionalnom identitetu (prof. University of Virginia, psihijatar, psihoanalitičar, psihoterapeut turske nacionalnosti iz Cipra)

3. Teorijska pozadina Osim socioloških slojeva identiteta otkriva i podsvjesni svijet identiteta. Volkan razlikuje 7 elemenata etničkog identiteta: • Emocionalne karakteristike (vezivanje s negativnim i pozitivnim iskustvima u kulturnoj i etničkoj sredini ) • Pozitivne identifikacije(„mi“ doživljaji i zajednički elementi socijalizacije) • Osobina koje se dobivaju od drugih zajednica, skupina(stereotipi, socijalna isključenost) • Internalizirana slika „vođa”, „vođe” kulturne-etničke zajednice (kao doživljaj sličan je ulozi oca) • „Chosen glories” (slavni događaji zajednice, uspjesi koji služe za samoprocjenu) • „Chosen traumas”(važni fizički i psihološki gubitci) • Kulturni simboli (izražavanje neprihvatljivih želja i misli- u pozadini toga stoje podsvjesni konflikti)

4. Podaci o istraživanju

5. Vođe 1.

6. Vođe 2.

7. Vođe 3.

8. Vođe 4.

9. Vođe 5.

10. Pozitivne identifikacije i emocionalne karakteristike 1.

12. Osobine koje se dobivaju od drugih skupina, zajednica

13. ”Chosen traumas” (značajni fizički i psihološki gubici)

14. 4. „CHOSEN GLORIES” (slavni događaji, uspjesi koji služu za podizanje samopoštovanja)

15. 5. Neprihvatljive želje i misli- izraženi u simbolima„Što bi moglo biti hrvatsvo/mađarstvo kao grupa? Uz svaku temu navedite po jedan simbol. Uzimate vremena za razmišljanje koliko želite!“

24. Zaključak... Hrvatski narod karakteriziram na sljedeći način: Impulzivitetom, borbenošću i aktivnim izražavanjem svojih želja, poštivanjem predaka, tvrdoglavošću, često i preferiranjem udobnosti i lijenošću, čvrstom zajedništvom i osjećajima pripradnosti, homogeniziranošću i sigurnosti u nacionalnom sviješću, u svojoj crkvi i religiji, zbog čijih načela sve češće su u borbi sa sobom. S izrazitom nadom i poštivanjem prema katoličkoj crkvi i to je opće tradcionalna karakteristika naroda. Dobrim sublimacijskim sposobnostima koji se izražavaju u sportu, umjetnosti. Često, bez srama pokazivanja toga „čega ima“, extravertalnošću i razvijenim „maskiranjem“, tj. prikazivanjem „posebnog lica“ što će pokazati prema vanjskom svijetu i to je veoma izgrađeno. Sebe kamenitima prikazuju i u tome se prepoznaje zemljopisni položaj, planina njihova, isto tako su ponekad „divlji“, u smislu nedotaknute prirode,ali istovremeno njihovo ponašanje više karakteriziraju forme po nekim konsenzima. Vojnički pristup prema svijetu je prisutan: umjerena distancija s drugima uz poštivanje,držanje sebe i do onih koji tood njih očekuju. Njihov „šator“ se ojačao tijekom povijesnih događaja zadnjih desetljeća, zbog čega ponos i bol isto su prisutni. U doživljenim traumama izgubljene žrtve su smatrani kao „narodni heroji“ koji su „dali život za prvu svoju nacionalnu nezavisnu državu“ zato u toj boli se mješa eufrija svojničkim ponosom. Procesi identifikacije i diferencijacije nacionalnog identiteta su još u tijeku, na koje najviše utječe „odozgo“ primljeni ideal o „što znači biti Hrvat“. Buduće da svoju državu nisu imali, za „očeve društva“ su izabrani takve ličnosti koje se krenuli u akciju i bunili se, borili se protiv druge vlasti i u tim borbama za neovisnost su ispali „moćni“, čemu je dokaz i glavni trg glavnoga grada Zagreba: Trg Josipa bana Jelačića.

25. ... Mladu mađarsku grupu karakteriziram na sljedeći način: Tvrdost, želja za slobodom, moći, pobunu. dominacija aktualne politike, veliko nezadovoljstvo, ponekad i pasivno nezadovoljstvo, tendencije za depresiju, želja za razvojem i rad. Otvorenost i gostoljubivst – stereotipi koji su izrazeni. Akcije su povezane teškim fizičkim radom neurbanog života i njihova tradicija, način života. Uz domaće tipične mađarske biljke su prisutne jestive biljke uzgojene u poljima,a uz čvrstu fizičku snagu dođu i elementi agresije, naglašavanje „vođa zajednice“ i podijeljenost u izboru vođa države (kao otac naroda). Naglašena uloga „oca“ kao vođe naroda, naglašena uloga političkih vođa i procjenjivanje preko „teritorijalnosti“, muškosti, ženstvenosti, i ratobornosti koje ponekad kao da je „bezciljno“ i daje nam dojam kao da sam „rad” i radnja je cilj društva. Asocira na neke motive još od predrkšćanskih doba, od doba kada su Mađari živjeli kao nomadi, i putovali kroz močvare, polja, svakdašnjim ratovanjem i osvajanjem teritorija kako su živjeli preko više generacija. Preuzimanje kršćansta nije ostavio toliki trag kao na Hrvatima (jer bili su posredno prisilni prihvatiti vjeru). Uz te motive tradicionalne, narodne na koje nacionalna država nema puno utjcaja, dobiva se i druga slika, jedna negativna mračna strana: o gubitcima teritorija, duhovnim i kulturnim koji preko stoljeća i više desetljeća se pamte, i stigmatiziraju mađarsku naciju, tako da se stvori blokada i pasivnost, osjećaj utopljanja, uz želju za slobodom, otvorenost i neposrednost prema drugima i osjećaja veselja i druželjubivosti,. Na drugoj strani stoji depresija, pasivnost, strah od „izlazaka iz kuće“, podređenost i neurotične karakteristike, odnosno sentimentalnost, prepuštanje negativnim osjećajima, željama, nagonima je naglašen preko njihovih simbola. Malo je spomenutih nacionalnih i kršćanskih simbola na korist motiva narodne kulture, gastronomije, predkrščanskih motiva,koja daje heterogenu sliku o tom društvu.

26. Zahvaljujem na pažnji! Eszter Punczman mirtusa@gmail.com 095/582-7119