Želimir Pekaš HRVATSKE VODE

1. STRUČNA TRIBINA:„USAGLAŠAVANJE CRNOGORSKOG ZAKONODAVSTVA O VODAMA SA OKVIRNOM DIREKTIVOM EU (WFD:2000/60/EC)”Podgorica, Hotel „Ramada” – sala „Lesendro”13. decembar, 2013. godine ODREĐIVANJE CJELINA PODZEMNE VODE I MONITORINGA PREMA ZAHTJEVIMA OKVIRNE DIREKTIVE O VODAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Želimir Pekaš HRVATSKE VODE

2. DVA GLAVNA BAZENA: PANONSKI BAZEN Prevladavaju klastične naslage DINARIDI Krško područje GEOLOŠKO OKRUŽENJE

3. HYDROGEOLOŠKO OKRUŽENJE DVA OSNOVNA SLIVA: • Sliv Dunava kao dio crnomorskog sliva (oko 62 % kopnenog teritorija) • Jadranski sliv, (uglavnom krško područje)

4. HYDROGEOLOŠKO OKRUŽENJE – PANONSKI BAZEN

5. KARAKTERISTIKE KRŠKIH VODONOSNIKA • Vodonosnici su uglavnom velikih dimenzija • Tipovi podzemnog toka:brzi vertikalni tok kroz nesaturiranu zonu, brzi turbulentni tok kroz mrežu podzemnih kanala i spori tokovi kroz sifonalnu zonu u dubokom podzemlju • U zoni istjecanja izvori imaju veliku izdašnost (velika razlika izdašnosti izvora tijekom kišnog i sušnog razdoblja) • Veliki broj podmorskih istjecanja ( vrulja) kao posljedica velike oscilacije razine mora (oko 100m)od zadnje oledbe delineacija drenažnih bazena je prvenstveno rađena na temelju rezultata trasiranja podzemnih tokova

6. PRVI POČECI IMPLEMENTACIJE ODV • POČETAK 2001. GOD. U OKVIRU ICPDR-a • PROBLEMI S RAZUMIJEVANJEM ODV - definicija groundwater bodia (10 m3/dan) - nedostatak podatak • Pristup: Inicijalna karakterizacija je napravljena na regionalnom nivou • Delineacija horizontalnih granica • Hidrogeološke jedinice i strukture • Hidraulička svojstva • Podzemni tok • Interakcija površinskih i podzemnih voda– krško područje • Vertikalna delineacija • Gornja granica – pokrovne naslage su uključene u GW body • Donja granica – temperatura 200C, mineralizacija 1,000 mg/l (termalni vodonosnici nisu uključeni u GW bodies zbog nedostatka podataka)

7. INICIJALNA KARAKTERIZACIJA 2004-2006 Izdvajanje cjelina podzemne vode na području Hrvatske provedeno je korištenjem: - Osnovne geološke karte RH 1:100.000, - Hidrogeološke karte 1:200.000, - Hidrogeološke karte 1:300.000, - Vodnogospodarske odnove RH – dio podzemne vode, - Hidropedološke karte 1:300.000 (radne karte M 1:50.000)- brojnih objavljenih i neobjavljenih radova. Osnova za izdvajanje cjelina na području Crnomorskog sliva načinjeno je analizom sljedećih elemenata: -geološka građa terena (listostratigrafske jedinice i strukturno-tektonski odnosi) -poroznost (intergranularni, pukotinski, pukotinsko-kavernozni) -geokemijski sastav (silikatni, karbonatni) -hidrogeološke karakteristike (hidrogeološke jedinice prema propusnosti, hidrauličkoj vodljivost i transmisivnost vodonosnika) -smjerovi toka podzemnih voda – analizom trasiranja podzemnih voda u krškom dijelu -izdašnosti izvora i zdenaca -napajanje podzemnih voda -odnosa s površinskim tokovima

8. INICIJALNA KARAKTERIZACIJA 2004-2006 Osnova za izdvajanje cjelina na području Jadranskog sliva načinjena je analizom sljedećih elemenata: - geološka građa terena (listostratigrafske jedinice i strukturno-tektonski odnosi) - poroznost (intergranularni, pukotinski, pukotinsko-kavernozni) - geokemijski sastav (silikatni, karbonatni) • hidrogeološke karakteristike • geomorfološke pojave (špilje, jame, ponori, ponorne zone) - smjerovi i brzine toka podzemnih voda – analiza trasiranja podzemnih voda - izdašnosti izvora i zdenaca - napajanje podzemnih voda - odnos s površinskim tokovima

9. Izdvojena je ukupno 461 cjelina podzemne vode - Crnomorski sliv – 363 (49 na području krša) - Jadranski sliv - 98

10. PRVO GRUPIRANJE CJELINA PODZEMNE VODE Prema WFD, monitoring podzemnih voda potrebno je uspostaviti u svakoj izdvojenoj cjelini podzemne vode, što u konačnici iziskuje i velika financijska sredstva Prvo grupiranje na području Crnomorskog sliva napravljeno jekao u UK (metodologija usvojena na nacionalnom workshop-u hidrogeologa Agencije za zaštitu okoliša (Environmental Agency – EA) održanom2003. godine. Podjela vodonosnika u četiri tipa: -osnovni vodonosnici– oni iz kojih se ostvaruje značajno korištenje podzemne vode i oni koji imaju značajnu ulogu u održavanju ekosustava podzemne vode -sekundarni vodonosnici– oni koji također imaju važnu ulogu u opskrbi podzemnom vodom, ali koji zbog svojih hidrogeoloških i hidrauličkih svojstava lako mogu dovesti do pre-eksploatacije -neproduktivni vodonosnici– uglavnom su ograničeni na tercijarne i jurske gline koje općenito ne mogu dati količine veće od 10 m3/dan -značajan «drift» vodonosnik – područja s podzemnom vodom u sklopu «drift» krovinskih neproduktivnih slojeva

11. PRVO GRUPIRANJE CJELINA PODZEMNE VODE U Jadranskom slivu izdvojena su tri tipa vodonosnika : - osnovni vodonosnici - karbonatni vodonosnici visoke propusnosti iz kojih podzemna voda istječe na izvorima velikih izdašnosti (većinom preko 10 l/s), koji ujedno predstavljaju i glavne vodoopskrbne zahvate, ili na priobalnim izvorima i vruljama većih izdašnosti (npr. izvor Kristal, Pantan, vrulja Dubci). - sekundarni vodonosnici a) karbonatni vodonosnici pukotinsko-kavernozne poroznosti iz kojih podzemna voda istječe na izvorima izdašnosti uglavnom manjim od 10 l/s, odnosno istjecanje podzemne vode događa se difuzno u more; b) vodonosnici s razmjerno dubokim razinama podzemne vode koji do danas nisu zahvaćeni. Za sada još uvijek postoje problemi tehnički i gospodarski otimalnog načina eksploatacije podzemne vode u takvim vodonosnicima. U budućnosti bi mogli postati zanimljivi izvori vodoopskrbe otočki vodonosnici (Hvar, Vis, Korčula, ...) u kojima intenzivno crpljenje tijekom ljetnih sušnih razdoblja izaziva mogućnost zaslanjenja. - neproduktivne stijene - uglavnom su ograničeni na klastične i fliške naslage (izmjena lapora, praha, glina, pijesaka, mjestimice karbonata, pješčenjaka, konglomerata i breča), te kvartarne naslage niskih hidrauličkih svojstava i/ili malih debljina u krškim poljima koje općenito ne mogu dati količine veće od nekoliko l/s.

12. ZAVRŠNA KARAKTERIZACIJA ZA IZVJEŠTAJ PREMA ČLANKU 5 ODV i planove upravljanja (River Basin Management Plans) - završna karakterizacija je završena 2009. g. - Prethodno izdvojene 461 cjeline podzemne vode su odvojeno grupirane na području Panonskog bazena i krškog područja - Korištene su različite metodologije procjene rizika za panon i krško područje.

13. Nakon grupiranja, broj cjelina podzemne vode na području Panonskog bazena se smanjio na 15 i 17 cjelina podzemne vode na krškom području

14. UTVRĐIVANJE CJELINA PODZEMNE VODE KOJE SU VEZANE ZA EKOSISTEME OVISNE O PODZEMNIM VODAMA Cjeline podzemne vode koje su vezane za okosisteme ovisne o podzemnim vodama su izdvojene na temelju: • Nacionalne ekološke mreže (NATURA 2000), koja je identificirala ekosisteme i propisuje mjere zaštite u područjima unutar ekološke mreže • Vodenih ekosustava unutar kojih podzemna voda tijekom cijele ili samo jednog dijela godine utječe na napajanje, odnosno pražnjenje površinskih voda unutar ekosustava, • Kopnenih ekosustava na čije održanje bitno utječe razina podzemne vode (npr. vlažni travnjaci, šume).

15. RISK ASSESSMENT – KEMIJSKO STANJE VODA – PODRUČJE PANONA Procjena rizika je bazirana na: - Prirodnoj ranjivosti vodonosnika (modificirana SINTACS metoda) - Utvrđivanje pritisaka od točkastih i raspršenih izvora zagađenja - Kakvoći podzemnih voda

16. RISK ASSESSMENT – KEMIJSKO STANJE VODA – PODRUČJE KRŠA Risk assessment je baziran na: - Prirodnoj ranjivosti vodonosnika (prema metodologiji projekta COST 620) - Utvrđivanje pritisaka od točkastih i raspršenih izvora zagađenja - Kakvoći podzemnih voda

17. RISK ASSESSMENT – KOLIČINSKO STANJE – PANONSKI DIO Procjena rizika za nepostizanje dobrog količinskog stanja je načinjena na temelju utvrđivanja pritisaka od različitih oblika korištenja voda (zahvaćanja) Analizautjecaja zahvaćenih količina podzemne vode na količinsko stanje voda je načinjena Na temelju sljedećih podataka: • Vremenskih serija podataka o razinama podzemne vode za razdoblje 1997 – 2008. god. • Vremenskeserijepodataka o vodostajimaiprotocimarijeka Drave i Save u razdoblju od 1997. do 2008. godinena 8 vodomjernihstanicanarijeciDravi i 8 vodomjernihstanicanarijeciSavi • Vremenskeserijepodataka o padalinamana 4 glavnemeteorloškestanice (Varaždin, Osijek, Zagreb – aerodrom, Sisak) ijednekišomjernestanice (Virovitica) u razdoblju od1997. do 2008. godine, te u razdoblju od 1978-2008. godine • Eksploatacijskihkoličinapodzemnihvodanapojedinimcrpilištima (premaizdanimkoncesijama,Hrvatskevode, 2007) • Procijenjenomobnavljanjupodzemnihvoda (VOH, 2002) • Hidrogeološkimmodelimavodonosnikaistaloženih u DravskomiSavskombazenu Cjelinapodzemnevode u riziku, s obziromnakoličinskostanje,označavacjelinuunutarkoje se bilježi trend sniženjarazine podzemnevode, nijezabilježen trend sniženjapadalina, a sniženjerazinavode je posljedicavelikihcrpnihkoličinakojedosežuobnovljivezalihe podzemnihvoda.

18. ZAGREB GWB – U STANJU POTENCIJALNOG RIZIKA - sniženje razine vode u Savi je posljedica erozije korita rijeke („ukopavanje” korita) - sniženje razine podzemne vode je posljedica sniženja razine rijeke Save - zahvaćanje velikih količina vode (5.5 m3/s) za javnu vodoopskrbu

19. RISK ASSESSMENT – KOLIČINSKO STANJE – KRŠKO PODRUČJE Risk assessments je načinjen na temelju analize: -digitalne karte srednjih godišnjih oborina i temperature za vremensko razdoblje 1961-1990 - opažanja istjecanja na izvorima (različita vremenska razdoblja) - količina zahvaćene vode za javnu vodoopskrbu - brojnih hidroloških studija Procjena je napravljena na temelju pojedinih kritičnih godina, pri čemu je kolovoz uzet kao kritičan mjesec s najvećim potrebama za vodom.

20. Na temelju prethodno navedenih analiza i podataka iz projekata planiranih navodnjavanja te mogućnosti intruzija morske vode u obalne vodonosnike izdvojene su cjeline podzemne vode kao „u riziku” ili „potencijalni rizik”.

21. MONITORING Nakon delineacije i grupiranja cjelina podzemne vode zamijećeni su određeni nedostatci u opažanjima podzemnih voda. Samo su rijetka grupirana vodna tijela podzemne vode pokrivena odgovarajućom mrežom opažanja, a za pojedina grupirana vodna tijela je ta pokrivenost vrlo slaba. Sustav monitoringa kakvoće podzemnih voda se razlikuje na krškom i aluvijalnom području. Nadzorni monitoring kakvoće podzemnih voda - područja krša - 48 postojećih postaja - 52 dodatne postaje Uz proširenje mreže, postojeći program mjerenja će se dopuniti: - osnovni pokazatelji: otopljeni kisik, pH, elektriĉna vodljivost, nitrati i amonijak, - dodatni pokazatelji: ukupni pesticidi, tvari koje se pojavljuju kao posljedica prirodnih uvjeta i ljudske djelatnosti (arsen, kadmij, olovo, živa, kloridi, sulfati) te umjetne tvari: trikloretilen i tetrakloretilen, - drugi pokazatelji bitni za utvrđivanje stanja voda: slobodni CO2, temperatura, ortofosfati, mutnoća, ţeljezo, mangan i mineralna ulja.

22. MONITORING – područje krša Nadzorni monitoring količinskogstanjapodzemnihvodaćeobuhvatiti: - standardnahidrološkapraćenjanasvimizvorimakojisuuključeni u javni vodoopskrbnisustavili se koristezanekudrugunamjenu - stalnuevidencijueksploatacijskihkoličinavoda - hidrološkapraćenjanasvimdrugimvažnijimizvorimakoji ne presušuju, a čija je minimalnaizdašnostveća od 50 l/s - praćenjadinamikekolebanjarazinapodzemnihvodau piezometarskimbušotinama u dijelovimakrškihvodonosnikaperspektivnihdinamičkihistatičkihrezervipodzemnevode, kaoi u zaleđimaznačajnijihvodoopskrbnihizvorišta Na područjimaekosustavaovisnih o podzemnim vodama nemaopažačkihobjekataioniće se definiratidetaljnimistraživanjima. Operativni monitoring će se organizirati u svimgrupiranimvodnimtjelimapodzemnevode, kojasu u rizikuivjerojatno u riziku.

23. MONITORING – Panonsko područje U okviru nacionalne mreže (kontrolnog monitoringa),motrenje prirodne kakvoće podzemnih voda u panonskom dijelu Hrvatske provodi se na 228 lokacija: • 40 lokacija u slivu rijeke Drave, • 37 lokacija u slivu rijeke Save (izuzev Zagreba) • 151 lokaciji na zagrebačkom području. Osim toga, praćenje kakvoća podzemne vode prati se i na većim crpilištima koja se koriste za javnu vodoopskrbu. Nacionalna opažačka mreža je pod ingerencijom Hrvatskih voda, dok je motrenje na crpilištima obveza komunalnih poduzeća. Analize uzoraka podzemne vode i iz jedne i iz druge opažačke mreže rade se u ovlaštenim laboratorijima Zavoda za javno zdravstvo. U nacionalnu mrežu će se uključiti crpne zdence i izvore koji se koriste za javnu vodoopskrbu, a unutar jedne cjeline podzemne vode sudjeluju s više od 10 % ukupnih eksploatacijskih količina Daljnji razvitak nadzornog monitoringa kakvoće podzemne vode mora biti uspostavljen na način da zadovolji zahtjeve Nitratne direktive i motrenja u zaštićenim područjima, uključujući i zone sanitarne zaštite izvorišta za piće

24. MONITORING – Panonsko područje Operativni monitoring, u cjelinama koje su u riziku s obzirom na određene pokazatelje, potrebno je obvezno provoditi praćenja jedanput na mjesec sljedećih pokazatelja: • nitrata (NO3-), • pH-vrijednost, • elektrolitičke vodljivosti (EC), • zasićenosti kisikom, • amonijev ion (NH4+), • arsen (As), • kadmij (Cd), • olovo (Pb), • živa (Hg), • kloride (Cl-), • sulfate (SO42-), • trikloretilen i tetrakloretilen. Jednom godišnje je potrebno učiniti kompletnu analizu (''C'' analiza) na odabranim objektima.

25. MONITORING – Panonsko područje Motrenje razina podzemnih voda u panonskom dijeluHrvatske provodi se u Okviru nacionalne mreže motrenja od strane Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske. • u dolini rijeke Drave motrenje se provodi na 434 piezometra, • u dolinirijeke Save na 460 piezometara od čega • u 60 piezometara za potrebe praćenjaoscilacija razina podzemne vode na području ekosustava Spačvanski bazen nakojemu su zastupljene šume i vlažni travnjaci. • u dolini rijeke Kupe motrenje razina podzemnih voda provodi se na 65 piezometara Većina piezometara izvedena je za potrebe projektiranja i praćenja rada hidroelektrana planiranih i/ili izvedenih na ovim rijekama. Postojeću opažačku mrežu potrebno je dopuniti na područjima gdje motrenja razina i istjecanja podzemnih voda nema. Takva područja su prvenstveno vodonosnici Međuzrnskeporoznosti u dolini rijeke Save nizvodno od Siska. U pridravskoj ravnici, na desnoj obali rijeke Drave nizvodno od Virovitice također je potrebno dopuniti opažačku mrežu piezometrima koji zahvaćaju vodonosni sloj, a ne krovinske naslage.

26. BUDUĆE AKTIVNOSTI • DALJNJA KARAKTERIZACIJA CJELINA PODZEMNE VODE POD RIZIKOM • DEFINIRANJE THRESHOLD VRIJEDNOSTI • DETALJNA ISTRAŽIVANJA EKOSUSTAVA OVISNIH O PODZEMNIM VODAMA • SURADNJA SA SUSJEDNIM DRŽAVAMA NA HARMONIZACIJI PREKOGRANIČNIH CJELINA PODZEMNE VODE

28. HVALA NA PAŽNJI