1 / 99

Poglavlje 14 Devizna tržišta i devizni kursevi

Poglavlje 14 Devizna tržišta i devizni kursevi. drugi kolokvijum 25 i 26. maja 8,9,10,12 , 13 , 14,15. Funkcije deviznog tržišta. transfer novčanih fondova kreditna funkcija logistika za hedžing i za špekulacije 90 odsto prometa - čisto finansijske transakcije

Télécharger la présentation

Poglavlje 14 Devizna tržišta i devizni kursevi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Poglavlje 14Devizna tržišta i devizni kursevi drugi kolokvijum 25 i26. maja 8,9,10,12, 13, 14,15

  2. Funkcije deviznog tržišta • transfer novčanihfondova • kreditna funkcija • logistika za hedžing i za špekulacije • 90 odsto prometa - čisto finansijske transakcije • svega desetak procenata za finansiranje spoljnotrgovinske razmene.

  3. četiri učesnika u razmeni • tradicionalnikorisnici-turisti,uvoznici, izvoznici, investitori, itd. • komercijalnebanke, kojesuobračunskamesta • brokeri (takozvanomeđubankarskoilivelikoprodajnotržište). • centralnabanka - koja se javljakaokrajnjikupacilikrajnji prodavac

  4. Dolar-evro • Šta je to noseća valuta – vehicle currency?

  5. DA EU je velikaprivrednaitrgovinskasila imadobrorazvijenoirastućefinansijskotržište (3) Evropaimamaluinflaciju, štoevrudajestabilnost. Da li će evro istisnuti dolar?

  6. Da li će evro istisnuti dolar? • NE • (1) najvećibrojprimarnihproizvodaimadolarskucenu • (2) oni koji nisučlanice EMU ćeverovatnonastavitidakoristedolar • (3) inercijaradi u koristdolara.

  7. Emisiona dobit • SAD dobijaemisionudobit (senjoraž) ondakada se dolarkoristikaonosećavaluta. • Višeod 60odstoameričkevalutenalazi se u inostranstvu. • To je kao da SAD dobija beskamatni kredit u tom iznosu

  8. Ravnotežni devizni kurs • Ako postoje samo dve privrede, jedna je SAD, a drugaje Evropska monetarna unija (EMU), dolar (US$) je domaća, a evro (€) je stranavaluta.

  9. Devizni kurs između dolara i evra • R = US$/€. • Ovo je tzv. evropska konvencija, kao 100 din/ €

  10. ravnotežni devizni kurs je R = 1, ponuda i tražnja evra izjednačavaju na nivou od200 miliona evra dnevno. Višak € Nestašicaevra

  11. Kada bi se američka kriva tražnje za evrima pomerila naviše te bi se onda sekla sa krivom ponude u tački G (vidi Sliku 14.1), ravnotežni kurs bi bio R=1.50, a ravnotežna količina evra bila bi 300 miliona dnevno. Višak €

  12. Tada bi dolar trajno ... • depresirao • Apresirao • Devalvirao • Revalvirao Odgovor je a. Depresirao, pošto je sada potrebno dati 1,5 (umesto 1 dolara, kao ranije)da bi se kupio jedan evro

  13. U praksi se običnojasnonaznačava o kojojdefinicijikursa se radi, da bi se izbeglazabuna.

  14. Ima mnogo kurseva... ako je kurs dolara i funte(R) bio 2,a kurs dolara i evra 1,25, tada će kurs funte i evra biti

  15. Efektivni i realni kursevi • Može da apresira prema jedonoj, a depresira prema nekoj drugoj valuti • efektivni kurs – ponderisani prosek kurseva najvažnijih trgovinskih partnera • Šta su ponderi? • Šta je realni kurs?

  16. Arbitraža • Deviznikursizmeđubilokojedvevalute se u svimzemljamaodržavanaistomnivouzahvaljujućiarbitraži. • Kupuje se valutatamo gde je jeftinija, a zatimtrenutnopreprodaje • U procesuarbitražedeviznikursevi u obamonetarnacentrapostajuisti.

  17. Ako jedan evro košta... • u Njujorku 0,99US$/€ • a u Frankfurtuiznosi 1,01US$, • arbitražerkupuje • Šta - evre • Gde - u Njujorku • poceni - od 0,99US$ • Prodaje ih u Frankfurtuza1,01US$ • što bi rezultiraloprofitomod 0,02 US$ poevru.

  18. jedinični profit izgledamali, ali... • akodiler u ovutransakcijuubacimiliondolara, zasveganekolikominutaćezaraditi 20000 US$. • Odovezarademoraju se odbititroškovi • elektronskogtransfera • iostalitroškovivezanizaarbitražu • Zanemarljivi su .

  19. Poenta je u tome što • arbitraža povećava tražnju za evrima u Njujorku • Zašto? • Zato što je u Njujorku evro jeftin • u Njujorku 0,99US$/€ • a u Frankfurtuiznosi 1,01US$,

  20. Tijangularna arbitraža • Iakotriangularnaarbitražanije uobičajena • onafunkcionišenaistinačin, Na primer, • 1 US$= 1 € u Njujorku • 1 € = £0,64 u Frankfurtu • 0,64£ =1 US$ u Londonu – ovo je ravnoteža • Ali ako dolarska cena evra u Njujorku bude 1,04? • Isplatilo bi se da se u Londonu za dolare kupe funte po kursu 1US$=0,64£ • da se onda u Frankfurtu za 0,64£ kupi 1€, te da se onda u Njujorkuevrirazmene u dolare

  21. Ali ako dolarska cena evra u Njujorku bude 1,04? • Isplatilo bi se da se u Londonu za dolare kupe funte po kursu 1US$=0,64£ • da se onda u Frankfurtu za 0,64£ kupi 1€, te da se onda u Njujorkuevrirazmene u dolare • Zarada bi bila - 0,04 US$/€

  22. Devizni kurs i platni bilans Raste tražnja za evrima, evro poskupljuje, tj. Dolar depresira

  23. Devizni kurs i platni bilans Ako se odluče za kurs 1.25$/€ Onda će morati da prodaju devizne rezerve

  24. Fiksni, fluktuirajući • Od 1973, rukovođeno fluktuirajući • Ako je fluktuirajući nema potrebe za deviznim rezervama. • Zašto?

  25. Fiksni kurs 1:1, ako ga branimo onda FED mora da prodaje 250 mil € dnevno na računu deviznih rezervi SAD biće deficit od 250 miliona US$ po kursu od R = 1)

  26. ne možemo da merimo deficit tako štoćemo utvrditi koliki je gubitak deviznih rezervi Jer se deo deficita finansira se iz deviznih rezervi a deo se odrazi na depresijaciju dolara. Od kako je fleksibilni kurs

  27. Promptni i terminski kursevi, svopovi, fjučersi i opcije • transakcija jepromptna ako se obavi u roku od dva radna dana • promptnikurs. • Terminskatransakcijaje o poslu nekomtrenutku u budućnostipokursukoji se određujedanas (terminskikurs).

  28. Terminski ugovor • Na primer, pravimo ugovor daza tri mesecaoddanaskupimo 100 evrapokursu 1,01 US$ = 1€. • nikakavnovacse ne isplaćuje u trenutkupotpisivanjaugovora • (osimuobičajenesigurnosnemargineod 10 odsto). • Nakon tri meseca, jaza 101 dolardobijam100 evra, • bezobzirana to kolikićetadabitipromptnideviznikurs. • najčešćisutromesečniterminskiugovori • zadužeperiodenisuuobičajenizbogvelikenesigurnosti

  29. Terminski diskont • Akoterminskikursbudeispodpromptnog, onda je to diskontstranevalute • akoterminskibude iznadpromptnogstranavalutaćeimatiterminskupremijuu odnosunadomaćuvalutu

  30. Kako se računa – je diskont, + je premija Na primer, ako je promptni kurs 1 US$ = 1 € a tromesečni terminskikurs bude bio 0,99US$ = 1€ javlja se tromesečni terminski diskont u odnosu u vrednosti od 1 centa ili jednog procenta (ili na 4-procentnom diskontuza godinu dana). S druge strane, ako bi promptni kurs bio još uvek 1 US$ = 1 €, ali da terminski kurs bude 1,01 US$ = 1 €, kaže se da evro ima terminsku premiju od 1centa ili od 1 procenta za tri meseca, odnosno od 4 odsto godišnje.

  31. 1.01

  32. ako bi promptni kurs bio 1 US$/€, Alida terminski kurs bude 1,01 US$ = 1 €, kaže se da evro ima terminsku premiju od 1centa, ili od 1 procenta za tri meseca, odnosno od 4 odsto godišnje

  33. depresijacija: • Domaća valuta ima terminski diskont • Strana ima terminsku premiju

  34. 10 din/€ 110 din/€ - 100 din/€ TP 100 din/€ 100 din/€ 0,10x 4 x 100 = 40% • Ako očekujem da će dinar da depresira • Sa 100 na 120 • Ja se štitim tako što ću da definišem terminski kurs koji MANJE depresira nego tržišni, npr 110 • Onda evro ima terminsku premiju od 40% na godišnjem nivou • Tj. toliko sam uštedela • Diskont – ako ce biti apresijacija

  35. Valutni svopovi • promptnaprodaja • iterminskakupovina valute • Ujednojjedinojtransakciji.

  36. u Citibanku pristigne uplataod 1 miliona$ • koja će biti potrebna tek za tri meseca • A banka želi da obavi neki investicioni posao u evrima

  37. Danas prodaje dolareikupuje evrenapromptnomtržištu, • a za tri meseca uposebnojtransakcijiponovokupujedolare. • Svopstopa(obično se iskazujenagodišnjemnivou) je • razlikaizmeđupromptnogiterminskogdeviznogkursa u datomposluvalutnogsvopa.

  38. Najveći broj terminskih transakcija obavlja se putem valutnog svopa.

  39. Šta NIJE funkcija deviznog tržišta • transfer fondova • Finansiranje razmene • Diversfikacija rizika • Stvaranje logistike za hedžing

  40. Rast vrednosti dinara u odnosu na evro je • a. Apresijacija dinara • b. Depresijacija dinara • a. Apresijacija evra • b. Ništa nije tačno

More Related