Standardi za arhiv ske zgrade

1. Standardi za arhivske zgrade predavanje Rajmera Vita Međunarodna konferencija “Crkveni arhivi i biblioteke” Kotor, 17 – 18.aprila 2002 Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

2. Uvod • Izgradnja arhivanije pitanje primjene jednog rješenja u svim slučajevima. • Arhivisti će morati da pronađu način za uspješno prilagođavanje opšteg stanovišta posebnom problemu. Stoga sam arhivist mora definisati i opisati zahtjeve i potrebe svoje službei posljedice u odnosu na novu arhivsku zgradu. Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

3. Sadržaj uputstva arhiviste Zadovoljavajuće uputstvo za izgradnju ili adaptaciju arhivske zgrade treba da sadrži: • izbor lokacije • opštu shemu funkcija i odgovarajućih prostorija zgrade • model radnog procesa unutar zgrade • opis različitih dijelova i odjeljenja zgrade Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

4. Lokacija • Lokacije koje treba izbjeći su, npr.: • teren podložan plavljenju • teren podložan klizanju • vlažni ili močvarni tereni • opasna okruženja • u blizini strateških meta (npr. aerodroma) • u blizini lokacija podložnih eksplozijama, tankova sa gorivom, itd. • Tereni gdje je otežan pristup • strme padine • loši putevi Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

5. Lokacije koje treba tražiti su: • za sve arhive • u blizini ljudi koje stvaraju i koriste građu • u blizini drugih kulturnih institucija • lako dostupne sredstvima javnog prevoza • za istorijske arhive • lokacije u centru grada • u blizini univerziteta, biblioteka • za savremene arhive i arhive za privremeno deponovanje građe • u blizini administrativnog centra • u blizini dokumentacionih centara • Arhivi će imati veliko povećanje prijema građe; zato prostor potreban za arhivsku zgradu treba da ima mogućnost da duplira veličinu depoa. Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

6. Nova zgrada ili adaptacija postojeće? • Argumenti • u prilog novih zgrada: moguće je koristiti sve vrste savremenih tehničkih sredstava za gradnju, rashladne uređaje, itd. • u prilog starih zgrada: arhitektonsko nasljeđezadovoljava kulturnu ulogu arhiva, ali treba biti svjestan skupoće ojačanja i ponovne gradnje. Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

7. Opšta shema funkcija i odgovarajućih prostorija zgrade Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

8. Javni prostori • garderoba; vješaonici za kapute • registar/spremišta za materijal • prijemni hol; informativni punkt • kancelarija sekretara • glavni arhivist • prostorije za izložbe, kulturne i obrazovne djelatnosti • čitaonica i prostorija za istraživače • naučno-obavještajna sredstva/čitači za mikrofil/poslovi sa strankama • prodajni punkt • kancelarije/administracija; treba da postoji posebni ulaz za osoblje u radne prostorije bez ukrštanja sa pravcima za posjetioce Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

9. Službene prostorije • fotografski studio • laboratorija za uvezivanje i za konzervaciju.Radionica za restauraciju pečata • depoi • prostorije za prijem dokumenata, procjenu i sređivanje. Odvojeno su prostorije za izlučivanje dokumenta i prostorija za pakovanje. • biblioteka • prostorije za fotokopiranje, umnožavanje, štampanje i digitalizaciju Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

10. Prostorija za pohranjivanje (Depoi) • depoi su najvažniji prostor u arhivu. • njihove glavne funkcije su • da obezbjede najbolje moguće čuvanje dokumenata • da pojednostave njihovo korišćenje. • Tri osnovna zahtjeva su čistoća, bezbjednost i funkcionalnost Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

11. Za ispunjenje posebnih tehničkih karakteristika depoi moraju biti izdvojeni od ostatka zgradePlan koji pokazuje izolaciju depoa od ostalih radnih prostorija Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

12. Izolacija depoai tok radnog procesa u malom arhivu sl. 3 Drzavni arhiv u gradu Skica prizemlja Skica I sprata i II - VIII sprata • prijem, procjena i sređivanje dokumenata; prostorija za pakovanje • prostori za odlaganje materijala • informativni ured • registar • kancelarija sekretara • glavni arhivist • čitaonica i prostorija za istraživače • naučno-obavještajna sredstva; biblioteka • hodnik • laboratorija za uvezivanje i konzervaciju • izložbeni prostor • fotografski studio • kancelarije arhivista • depoi Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

13. Standardi za dimenzije i klimatske uslove depoa • Maksimalni prostor: 200 m2 (zbog razloga zaštite) • Pod • Od materijala otpornog na vodu i vatru, tj. keramičke pločice • Dozvoljeno opterećenje poda: • 1200 kg/ m2 za konvencionalne police, • 2400 kg/ m2 za kompakt sistem polica • Tavanica (plafon) • ne bi trebalo da bude viša od 2,60 m, tako da ostaje prostor iznad polica za cijevi i vodove – ali nikada za one koje sadrže vodu ili druge tečnosti! • Širina • uzdužnih prolaza između polica: 1,20 m • bočnih prolaza između polica: 0,85 m Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

14. Police – oprema za glavni depo • Standardno postavljenje polica sastoji se od serije paralelnih nizova dvostranih polica, visine 1,80 – 2,15 m, dubine 0,70 - 0,80 m, širine 1,00 – 1,20 m, dužine 4 – 10 m,koje su razdvojene bočnim prolazima širine 0,70 - 0,85 m. • Da bi se prostor bolje iskoristio, sistem pokretnih ili kompakt polica – po šinama na podu – trebalo bi da ima prednost. Oni uštede od 50 do 80% prostora. Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

15. Posebne karakteristike polica • Čelični lim presvučen anti-korozivnim premazomje standardni materijal koji se koristi za police. • Polica duga 1,5 m trebalo bi da može izdržati raspoređenu težinu od 100 kg. • Police bez ukrštenih podupirača su pogodnije, zato što na taj način obije strane u nizusemogu koristiti zajedno. • Ukoliko je moguće birati između nekoliko sistema koji imaju istu čvrstinu, prednost bi trebalo dationom u kome je najlakše podesiti police. Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

16. Materijali Temperatura (C°) Relativnavlažnost (%) Min. Max. Tolerancija Min Max Tolerancija Papir 2 18 +/- 2 30 50 +/- 3 Pergament 2 18 +/- 1°/h 50 60 3%/h Crno-bijeli film - poliester <21 +/- 2 30 50 Nema tolerancije Kolor film - celuloza <2 +/- 2 15 30 Nema tolerancije Crno-bijela fotografija/štampa 2 20 4°/dan 30 50 Nema tolerancije Nema tolerancije Nema tolerancije Nema tolerancije Crno-bijeli mikrofilm celulozni < 21 +/- 2 15 40 Crno-bijeli mikrofilm poliesterski < 21 +/- 2 30 40 Elektronski mediji 17 20 25 45 Klimatski podaci za depoe Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

17. Laboratorija laminacija • Laboratorija za uvezivanje i konzervaciju, fotografski studioi prostorija sa fotokopirnim aparatima treba da budu • smješteni dalje od glavnog radnog procesa, i • klimatizovani, u zemljama sa toplom klimom. • Tehnike za restauraciju pergamena, starog papira, velikih mapa, ali i starih pečata su ograničene na pravilno obučene stručnjake. Bolje jene restaurirati ovu vrstu građe uopšte, nego je povjeriti nestručnom osoblju. • Neophodna je savremena oprema za laminaciju dokumenata, mehaničku restauraciju listova sa papirnom pulpomili deacidifikacijom, restauraciju pečata, kaoi umnožavanje i štampanje dokumenata. Stručnjaci-tehnolozi treba da budu uključeni u izbor mašina itd. • Opasne supstance treba da se čuvaju u posebnim prostorijama pod katancem i ključem, izvan samih laboratorija. mašine Mehanička restauracija papira Prostorija za sušenje Restauracija pečata/pergamene Fumigacija dokumenata Ručno uvezivanje Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

18. Čitaonica • Ranije je obično postojalo nekoliko čitaonica; svaka je bila posvećena posebnoj kategoriji građe. • konsultovanje mapa i dokumenata velikog formata • iščitavanje i štampanje mikrofilmova • konsultovanje zvučne i audio-vizuelne građe • pregledanje filmova i video-zapisa • konsultovanje elektronske građe. • Međutim, vrlo je teško nadgledati odvojene prostorije. Zato je bolje imati jednu čitaonicu kada osoblje nije brojno. • Čitava prostorija treba da bude pregledna osobi koja nadgleda. Ova osoba treba da je osposobljena da obezbjediinformacije korisnicima. Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

19. Prostorije za kulturne i obrazovne djelatnosti i za izložbe • Ove prostorije sa više namjenaza izložbe, predavanja, seminarei projekcije filmova treba da budu: • lako dostupne javnosti. U savremenim zgradama postoji težnja da funkcije ulaznog hola i izložbenog prostora budu objedinjene. • dobro provjetrene. Visina njihovih tavanica treba da bude proporcionalna njihovoj površini. • dobro snabdjevene stolicama kao osnovnim namještajem. Platno za projekcije koje je smješteno iza stola predavača, treba da se uvlači. • U izložbenom prostoru ravne vitrine mogu se kombinovati sa staklenim ormarima postavljenim na zidu. U istorijskim zgradama možda je potrebno da se dovede klimatizovan vazduh u staklene vitrine. Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

20. Odabrana literatura • Duchein, Michel: Archive buildings and equipment. Ed. by Peter Walne, 2. Edition, München 1988 (ICA Handbooks Series No 6) – ISBN 3 5982 0278 4 • Christoffersen, Lars D.: Zephiyr – Passive Climate Controlled Repo-sitories. Lund University 1995 - ISBN 91 88722 06 6 • ISO/DIS 11799/DIN 11799: „Anforderungen an die Aufbewahrung von Archiv und Bibliotheksgut“ • Stein, Michael: Fragen der Anwendung des Kölner Modells im Archivbau. In: “Der Archivar”. Bd 45/1992, p. 409 - 424 Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig

21. Međunarodni standardi • National Fire Protection Association (NFPA; Quincy, MA, USA) Standard 909: Standard for the Protection of Cultural Resources (Libraries, Museums, Places of Worship and Historic Properties) 1997. • Wilson, William K. - Environmental guidelines for the storage of paper records: a technical report sponsored by the National Information Standards Organization (USA). Bethesda, Maryland -. NISO press, 1995. 21 pp. NISO Technical Report: 1. ISRN NISO-TR=1-1995. ISBN 1-880124-21-1. • ISO 3897: 1997 - Photography - Processed photographic plates - Storage practices. • ISO 5466: 1966 - Photography - Processed safety photographic films - Storage practices. • ISO 6051: 1997 - Photography - Processed reflection prints -Storage practices. • ISO 10214: 1991, Photography - Processed photographic materials - Filing enclosures for storage. • ISO 12606: 1997, Cinematography - Care and preservation of magnetic audio records for motion pictures and television Prof. Dr. Reimer Witt, Schleswig