1 / 32

Antonija Bogadi , diplg.arh. Energetski dani - Varaždin 2013.

Održive zajednice. Antonija Bogadi , dipl.ing.arh. Energetski dani - Varaždin 2013. Održive zajednice. Održive zajednice. ODRŽIVE ZAJEDNICE su naselja sa urbanom strukturom u „ljudskom mjerilu”, sa postignutom ekološkom ravnotežom, visokim stupnjem ekonomske neovisnosti i

claire
Télécharger la présentation

Antonija Bogadi , diplg.arh. Energetski dani - Varaždin 2013.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Održive zajednice Antonija Bogadi, dipl.ing.arh. Energetski dani - Varaždin 2013.

  2. Održive zajednice

  3. Održive zajednice ODRŽIVE ZAJEDNICE su naselja sa • urbanom strukturom u „ljudskom mjerilu”, • sa postignutom ekološkom ravnotežom, • visokim stupnjem ekonomske neovisnosti i • lokalnom politikom vođenom pod jakim građanskim utjecajem.

  4. Održive zajednice Sadržaj • Kapital zajednice • Mehanizmi za iskorištavanje kapitala zajednice • Programi održivih zajednica • Primjeri održivih zajednica

  5. Kapital zajednice Temelj razvoja održive zajednice je njezin kapital: prirodni, fizički, ekonomski, ljudski, društveni i kulturni.

  6. Prirodni kapital = prirodna zaliha ili imovina koja osigurava i buduća dobra i usluge (berbu, žetvu, ulov) godinu za godinom. Održive zajednice • iskorištavaju samo „kamate” od prirodnog kapitala, pritom ne koristeći osnovne „zalihe”, tj. žive unutar ekoloških granica, • čuvaju, unaprjeđuju i održivo upravljaju prirodnim resursima (tlo, zrak, voda, energija, poljoprivreda) • smanjuju količinu otpada

  7. Fizički kapital = proizveden kapital: zaliha materijala, opreme, izgradnje, tehnologije, infrastrukture koja se može koristiti da proizvede dohodak Unapređenje fizičkog kapitala: • fokusiranje na javne usluge (bolnice, škole) i • efikasne sustave vodovoda i kanalizacije, prometa, gradnje i infrastrukture.

  8. Ekonomski kapital = načini na koji se raspoređuju resursi i donose odluke o njihovom korištenju Jačanje ekonomskog kapitala u održivim zajednicama: • fokusiranje na veći dobitak od uloženog korištenjem već postojećih resursa (npr. korištenjem otpada kao resursa), • cirkuliranje novca unutar zajednice, smanjivanjem uvoza i povećanjem lokalne proizvodnje • proizvodnja inovativnih usluga i proizvoda, razvoj lokalnih financijskih institucija

  9. Ljudski kapital = znanja, vještine, kompetencije u pojedincima koje omogućuju osobno, društveno i ekonomsko blagostanje. Povećanje ljudskog potencijala podrazumijeva: • Fokusiranje na zdravlje, obrazovanje, prehranu, pismenost, obiteljsku i društvenu koheziju i dostupnost usluga

  10. Društveni kapital = interakcije koje grupe ljudi vode k produktivnim aktivnostima, „ljepilo” koje drži zajednicu na okupu i osigurava da ljudi imaju jednaku dostupnost zdravlju, sigurnosti, hrani, obrazovanju, prihodima i zaposlenju Građansko društvo su zajednice koje omogućuju djelovanje i moć socijalnih grupa.

  11. Kulturni kapital = proizvod zajedničke memorije putem tradicije, običaja, vrijednosti, naslijeđa, identiteta i povijesti • Unapređenje kulturnog kapitala podrazumijeva njegovanje tradicija, graditeljskog naslijeđa, umjetnosti, društvene raznolikosti

  12. Mehanizmi za iskorištavanje kapitala zajednice

  13. Uključivanje građana i lokalnih vlasti Strategije održivog razvoja se temelje na „bottom-up”, a ne na „topdown” principu! samodostatnost - ovisnost lokalno - regionalno, nacionalno, internacionalno mali projekti - megaprojekti Održivi razvoj podrazumijeva mobiliziranje građana i lokalnih vlasti u svrhu ojačanja svih oblika kapitala zajednice.

  14. Lokalna politika: instrumenti za OZ

  15. Programi održivih zajednica

  16. PROGRAMI ODRŽIVIH ZAJEDNICA • ozelenjavanje grada • voda i kanalizacija • smanjivanje otpada i recikliranje • energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije • kvaliteta zraka • prometna mreža i upravljanje prometom • korištenje zemljišta i urbana struktura • stanovanje, izgradnja i razvoj zajednice • ekonomski razvoj zajednice

  17. OZELENJAVANJE GRADA Kreiranje većeg broja gradskih „zelenih površina” ne vodi nužno prema održivom okolišu, a konvencionalno ozelenjavanje može biti i vrlo neodrživo zbog velikih potreba za vodom, gnojivom, herbicidima i održavanjem te ne omogućava visok stupanj bioraznolikosti.

  18. OZELENJAVANJE GRADA • Smanjuju potrošnju vode • Povećavaju apsorpciju zagađivača • Povećavaju bioraznolikost • Poboljšavaju drenažu, sprečavajući preljeve • Indikatori su zdravlja okoliša • Smanjuju količinu rada potrebnu za održavanje DOBROBITI FUNKCIONALNIH ZELENIH POVRŠINA

  19. OZELENJAVANJE GRADA Primjeri intervencija lokalnih vlasti: • Postavljanje regulative o zabrani korištenja pesticida na vrtovima na privatnim parcelama, omogućavati edukaciju i poticati ekološki prihvatljive metode • Provođenje studija o stanju i okoliša kako bi se odredila područja koja se trebaju zaštititi ili obnoviti i u skladu s nalazima provoditi odgovarajuće programe • Izdavanje financijskih subvencija za izgradnju zelenih krovova ili ozelenjavanje postojećih

  20. OZELENJAVANJE GRADA Primjeri intervencija lokalnih vlasti: 4. Omogućavanje urbane poljoprivrede - uzgajanje hrane na različitim lokacijama – u parkovima, napuštenim zemljištima, napuštenim industrijskim postrojenjima, krovovima i vertikalnim površinama. Takva zemljišta koriste organski otpad kao kompost, a domaće uzgojena hrana smanjuje ambalažni otpad i energiju za transport.

  21. KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA I URBANA STRUKTURA Konvencionalno zoniranje i urbanizam: • udaljavanje destinacija • povećavanje kvadrature izgrađenih površina i potrebe za transportom • gradski centar je zbog visoke cijene nekretnina nepogodan za smještaj zelenih površina, biološko tretiranje otpadnih voda ili sunčanih elektrana ODRŽIVO URBANO PLANIRANJE: • planiranje višenamjenskih prostora • građenje urbane strukture višeg stupnja gustoće • planiranje „nezavisnih susjedstva” sa malim stupnjem ovisnosti o automobilima

  22. KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA I URBANA STRUKTURA „GRADSKA SELA” = susjedstva sa visokim stupnjem neovisnosti i smanjenim automobilskom prometom Karakteristike: 1. Smještaj usluga koje zadovoljavaju većinu potreba stanovnika 2. Mješovita namjena zemljišta: prožimaju se poslovni i stambeni prostori; 3. Visoka gustoća izgrađenosti tako da je sve u „selu” unutar pješačkih udaljenosti 4. Otvori na stambenom dijelu projektirani tako da se omogući socijalna kontrola i nadzor nad dječjim igralištima 5. Kolni promet isključivo na sabirnicama, a promet u mirovanju u podzemnim etažama

  23. KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA I URBANA STRUKTURA NAMJENA Zoniranje stambenih, poslovnih i javnih sadržaja. Blizina mjesta stanovanja, rada i usluga na prostorima mješovite namjene. ZAŠTO NE? KAKO? • povećava se ovisnost o automobilima, • stambeni dijelovi grada su prazni preko dana, a centralni preko noći • smanjuju se socijalni kontakti, veće prometno opterećenje • usluge su dostupne na pješačkoj udaljenosti • visoka frekventnost pješaka povećava promet uslužnim djelatnostima • projektirano za rad od kuće ili u lokalnim poduzećima

  24. KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA I URBANA STRUKTURA PARCELIRANJE Grupirano parceliranje sa zajedničkim prostorima. Zasebno parceliranje. KAKO? ZAŠTO NE? • manjak zajedničkih prostora - susjedstvo nema identiteta, osjećaja pripadnosti • stanovnici su izolirani jedni od drugih ogradama i automobilima • naglasak na zatvaranje u privatni prostor • infrastruktura je rastegnuta, a usluge raspršene • omogućuje se formiranje javnih prostora za boravak ljudi (mali parkovi, vrtovi i igrališta) i dobra socijalna kontrola • kompaktna infrastrukturna mreža i koncentrirane usluge

  25. Stupnjevi održivih zajednica GRADSKI BLOK KONVENCIONALNA GRADNJA ODRŽIVI BLOK • sadrži zgradu sa javnim sadržajima, zajedničko dvorište i parkiranje, zajedničku proizvodnju energije i zbrinjavanje otpada • blok može biti organiziran oko malih poslovnih prostora, obično se smješta u već postojećoj napuštenoj izgradnji.

  26. Stupnjevi održivih zajednica ODRŽIVO ŠIRE GRADSKO PODRUČJE • određuje „točkasti” a ne centralizirani prostorni raspored, tj. mreža manjih, kompaktnih zajednica okruženih poljoprivrednim zemljištem • kako se gradski prostor proširuje i centri postaju kompaktniji, okolna zemlja se pretvara u javne prostore, parkove, šume ili ostaju poljoprivredna zemljišta

  27. 3. Primjeri održivih zajednica u Europi

  28. VAUBAN INICIJATIVA • izgrađeno na napuštenom vojnom zemljištu i razvijeno u suradnji ekološke nevladine organizacije „Forum Vauban” i gradskih vlasti kao niskoenergetsko naselje sa smanjenim udjelom prometa • bottom-up model: planiranje je započeto inicijativom potencijalnih stanovnika

  29. VAUBAN PROMET

  30. VAUBAN PROMET prirodni kapital ljudski kapital društveni kapital ekonomski kapital „U” ulica ili „ulica za igru” – primarna je funkcija za boravak i pješački promet.

  31. VAUBAN URBANIZAM • Blokove razdvajaju velike zelene rekreativne površine, a svi su povezani potezom vrtova (bez ograda). • 50% kuća je u privatnom vlasništvu,25% u programu „zajedničkog vlasništva”, 25% socijalno stanovanje ili iznajmljivanje

  32. Hvala!

More Related