1 / 14

PODNOŠENJE IZVEŠTAJA KUBE o rezoluciji 66/6 Generalne skupštine OUN : “Potreba ukidanja

PODNOŠENJE IZVEŠTAJA KUBE o rezoluciji 66/6 Generalne skupštine OUN : “Potreba ukidanja ekonomske, trgovinske i finansijske blokade koje su Sjedinjene Američke Države nametnule protiv Kube”.

cliff
Télécharger la présentation

PODNOŠENJE IZVEŠTAJA KUBE o rezoluciji 66/6 Generalne skupštine OUN : “Potreba ukidanja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PODNOŠENJE IZVEŠTAJA KUBE o rezoluciji66/6 Generalne skupštine OUN : “Potreba ukidanja ekonomske, trgovinske i finansijske blokade koje su Sjedinjene Američke Države nametnule protiv Kube”

  2. ,,Naše zakonske sankcije odražavaju naše glavne interese u okviru nacionalne bezbednosti i interesa spoljne politike, i Kancelarija za kontrolu stranih sredstava ih isrcpno sprovodi. Ova istorijska objava* bi trebalo da posluži kao jasno upozorenje svakome ko planira da izbegne zabrane SAD-a’’Adam Szubin, direktor kancelarije za kontrolu stranih sredstava Odseka blagajne vlade Sjedinjenih Država, jun 2012. *Odnosi se na kaznu od 619 miliona dolara za holandsku banku ING jer je realizovala finansijske transakcije sa Kubom i drugim zemljama. To je najveća kazna u istoriji koju je vlada SAD-a nametnula nekoj stranoj banci zbog trgovinskih odnosa sa Kubom.

  3. GLAVNE MERE I REALIZOVANI PREDLOZI KOJE JE USVOJILA VLADA SJEDINJENIH DRŽAVA, A KOJI POKAZUJU KONTINUITET BLOKADE I POKUŠAJE DA SE ONA INTENZIVIRA • 7. april 2011, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) nametnula je kaznu od 22 500 dolara osiguravajućoj kući Metlife iz Njujorka, jer je izdala ček direktno kubanskom državljaninu. • 26. maj 2011, republikanska predstavnica države Florida i predsednica Komiteta za međunarodne odnose Predstavničkog doma Kongresa Sjedinjenih Država, Ileana Ros – Lehtinen, predstavila je nacrt zakona H.R. 2047 ,, Zakon iz 2011 o zaštiti koralnog grebena Kariba’’ koji predlaže prepravku Zakona Helms – Burton kako bi se zabranio ulaz u SAD i beneficije od odnosa sa Sjedinjenim Državama, bilo kojoj osobi ili pravnom licu iz inostranstva koji doprinesu razvoju programa naftnih ležišta u morskim zonama koje su blizu kubanskih obala. Ovaj nacrt se takođe zalaže za uvođenje novih sankcija i zabrana kako bi se izbegao pristup Kube naftnim rezervama. • 19. jun 2011, Organizacioni komitet međunarodnog seminara Ernest Hemingway obavestio je da je Odsek blagajne odbio izdavanje dozvola za put na Kubu za 14 američkih istraživača koji su učestvovali u ovom događaju. • 20. jun 2011, televizijski kanal CBS4 izvestio je o tome da je Odsek blagajne uskratio dozvolu dečijem fudbalskom timu iz Ki vesta za put na Kubu, gde je trebalo da učestvuju u Nacionalnim školskim igrama. • .31. jula 2011, društvena mreža Fejsbuk, drugu godinu za redom nije dozvolila informatičarima sa Kube i iz drugih zemalja koje su pod sankcijama SAD-a da učestvuju na svetskom takmičenju u programiranju. • 1. avgust 2011, agencija za luksuzna putovanja Abercrombie&Kent obustavila je svoj program putovanja na Kubu, koji je bio najavljen 19. jula, jer je Kancelarija za kontrolu stranih sredstava objavila izveštaj u kojem se navodi da turistička putovanja nisu odobrena kao deo programa ljudi za ljude i da ,,propisi za putovanja još uvek sadrže mnoga ograničenja.’’ • 23. februar 2012. predsednik Obama je produžio direktive o ,,Proširenju nacionalnog vanrednog stanja u odnosu na Kubu’’ i ,, Nadležnosti vanrednog stanja za regulisanje sidrenja i kretanja brodova’’ koje, između ostalih propisa, zabranjuju pristajanje brodova i jahti za rekreaciju na Kubu. • 16. marta 2012 saznalo se da je kompanija Esco. Corporation iz Oregona pod istragom jer je jedna od njenih filijala u Kanadi koristila kubanski nikl u svojoj proizvodnji. • 14. maja 2012, Vrhovni sud je odbio zahtev kubanske kompanije CUBAEXPORT da ponovo razmotri odluku donetu 2011. od strane Apelacionog suda distrikta Kolumbije, nakon što jeKancelarija za kontrolu stranih sredstava odbila da izda dozvolu da CUBAEXPORT obnovi registraciju brenda Havana Club u SAD-u. • 31. maj 2012. Majk Hamer, pomoćnik za odnose sa javnošću u Stejt Departmentu, organizovao je konferenciju za štampu putem Tvitera, tokom koje je odgovarao na pitanja o Kubi koja su poslata iz Odseka za interese Sjedinjenih Država (SINA), braneći blokadu kao sredstvo pritiska kako bi se izazvale političke promene

  4. EKSTRATERITORIJALNA PRIMENA BLOKADE • 8. mart 2011. Kancelarija za kontrolu stranih sredstava blokirala je iznos od 135 hiljada dolarakompaniji Puro Habano y Ron, LTDA iz Bogote, Kolumbija,za kupovinu ruma i cigara sa Kube. Zahtev za oslobađanje sredstava bio je odbijen sa objašnjenjem da se ,,blokirana sredstva oslobađaju samo u ograničenim okolnostima koje ne uključuju trgovinu sa Kubom.’’ • 28. jul 2011, nemački dnevni list Die Welt izvestio je da je nemačkim kompanijama zabranjeno da koriste sistem PayPal za kupovinu preko interneta ukoliko trguju sa kubanskim proizvodima. Prema rečima portparola kompanije, ova politika povezana je sa zemljom porekla proizvoda. • 16. avgust 2011, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (OFAC) iz Odseka blagajne nametnula je kaznu od 374 400 dolara francuskoj kompaniji za špediciju i transport CMA CGM, jer je pružala usluge Kubi i drugim zemljama, između decembra 2004 i aprila 2008. • 27. septembar 2011, 34 člana Predstavničkog doma poslali su pismo predsedniku Repsola, Antoniju Brufau Niubo, nalažući španskoj kompaniji, pretećim tonom, da otkaže svoje planove istraživanja nafte na Kubi. • U decembru 2011. uprava hotela Hilton u Trinidad i Tobagu, koji vodi američka kompanija Hilton Worldwide po ugovoru, dobila je uputstva da ne primi kubansku delegaciju koja je učestvovala na samitu Kuba – KARIKOM na čelu sa predsednikom Kube Raulom Kastrom. Hilton je izdao saopštenje 6.decembra, obaveštavajući da nije uspeo da dobije dozvolu Kancelarije za kontrolu stranih sredstava kako bi hotel Hilton u Trinidad i Tobagu organizovao kubansko – karipski samit, zbog čega je došlo do promene sedišta ovog događaja. • 27.februara 2012. američka vlada je zamrzla 137 hiljada danskih kruna jednom danskom državljaninu koji je kupovao kubanske cigare u Nemačkoj. • 25. maj 2012. Biro za industriju i bezbednost Odseka za trgovinu nametnuo je kaznu od milion 753 hiljade američkih dolara panamskoj filijali švedske firme Ericsson, glavnom svetskom proizvođaču mobilnih mreža, jer je prekršila zakone o blokadi između 2004. i 2007. godine.

  5. GUBICI U OBLASTI ZDRAVLJA • Pedijatrijski kardiocentar William Solerne raspolaže lekom levosimendan za lečenje slabog rada srca, koji jedino proizvode laboratorije ABBOT iz Sjedinjenih Država. Takođe ne može nabaviti nutritivne formule za novorođenčad i mladu odojčad, kao ni oligoelemente i neke vitamine za roditelje koji se takođe proizvode u ovoj zemlji. • Kompanija Medicuba S.A., uvoznik lekova, reagensa i medicinskih materijala nije mogla da nabavi sredstva za akušerstvo i ginekologiju, s obzirom da je panamska kompanija A/E koja ih snabdeva otkazala transakciju obaveštavajući ih da je fabrika koja proizvodi ove materijale prešla u vlasništvo jedne američke firme, zbog čega nij edozvoljen izvoz na Kubu. • ,,Institut za kardiovaskularnu kardiologiju i hirurgiju’’ za 2012. godinu predviđa 400 hirurških zahvata, od kojih su 70% aortokoronarne revaskularizacije, a 30% valvuralne, mitralne i aortne zamene. Nemogućnost da se u SAD-u nabave zamene za valvule, kardio stabilizatori i mobilizatori i druga oprema i materijal vezan za pomenute intervencije, praktično je udvostručila njihov trošak imajući u vidu gubitke koje to donosi. • Kuba je jedna od najstarijih nacija u Latinskoj Americi i Karibima. 18,1% njenog stanovništva ima više od 60 godina. U ovoj grupi 130 000 osoba boluju od Alchajmera ili neke vrste demencije. Lečenje ovih pacijenata otežano je zbog nemogućnosti Kube da nabavi osnovne inhibitore holinesteraze, posebno leka Aricept (Donepezilo), koji proizvodi američka kompanija Pfizer. Ista je situacija i sa atipičnim neuroleptičkim lekovima, koji su nedavno pojavili, za kontrolu psihičkih i simpotma ponašanja, koji su osnovni razlog za smeštanje u institucije.

  6. GUBICI U OBLASTI ISHRANE • Blokada je u svojoj osnovi usmerena da izazove štetu i ograničenja u ovom sektoru. • Uprkos mogućnosti da se uvezu poljoprivredni proizvodi i namirnice iz SAD-a, ne postoji trgovinska veza u ovoj oblasti ni u jednoj od dve zemlje. Ograničena mogućnost kupovine namirnica rezultat je strogih propisa, podvrgnutih složenom mehanizmu dozvola, koji se odnosi na putovanja američkih privrednika, na potpisivanje ugovora, transport i uplate ovih transakcija. Pritom, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava može uvek da otkaže ove dozvole bez prethodnog upozorenja i bez ekplicitnih objašnjenja. • Zbog zabrane izvoza naših proizvoda na američko tržište i restrikcija koje onemogućavaju da američki brodovi preuzimaju teret na Kubi, na putu za druge destinacije, brodovi koji prevoze poljoprivredne proizvode iz SAD-a moraju ploviti bez drugog tereta, zbog čega su pošiljke skuplje. U 2011.godini, zbog plaćanja dodatnog tereta, zemlja je izgubila 3 miliona dolara. • Američko tržište je jedno od najvažniji na svetskom nivou za prehrambene proizvode i plodove more koje izvoze glavne kubanske kompanije iz ovih oblasti. Zbog blizine, tržište SAD-a bi bila prirodna destinacija ovih proizvoda da ne postoji blokada protiv Kube. Na taj način, prema proračunima kubanskih izvoznika, Kuba gubi više od 122 miliona dolara. • Jedan od najboljih primera je rum, uzimajući u obzir da je 40% međunarodnog tržišta ruma američko. Zabrana ulaska kubanskog ruma na ovo tržište za kubansku industriju ruma predstavlja gubitak od preko 100 miliona dolara bruto prodaje koja se mogla realizovati na tržištu pomenute zemlje. • Čitav izvoz kubanske kompanije CARIBEX, posebno jastog i morski račići mogao je ići na američko tržište. Kao posledica blokade, Kuba izvozi ove proizvode drugim tržištima uz plaćanje visokih cena carine.

  7. OBRAZOVANJE, KULTURA, SPORT • U septembru 2011, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava je konfiskovala transakciju jednog španskog državljanina u iznosu od 1.409,85 na ime uplate tri semestra za školovanje njegovo dvoje dece, koji su učenici Francuske škole u Havani. • 21. marta 2012. Odsek blagajne Sjedinjenih Država zabranio je profesoru Dr Alanu Hofmanu,sa Univerziteta Vašington da na Kubi održi predavanje o biomaterijalima. Dr Hofman je trebalo da učestvuje na III međunarodnom kursu o biomaterijalima, koji je sponzorisao UNESCO, Centar za biomaterijale (Bimat - Kuba) i Visoki savet za naučna istraživanja iz Španije. • Koloseum sportskog grada, istaknuti sportski objekat na Kubi, nije mogao da nabavi sistem klimatizacije neophodan za pravilno funkcionisanje, jer su glavni proizvođači i snabdevači ove opreme Amerikanci. Ovo je prouzrokovalo gubitak od 550 hiljada dolara.

  8. GUBICI U SPOLJNOJ TRGOVINI Tokom ovog perioda povećan je za više od 57% iznos gubitaka prouzrokovanih nemogućnošću da se koristi američki dolar u stranim transakcijama Kube, a povećan je takođe, između ostalog, i iznos gubitaka koji su posledica zadržanih fondova ili prekida ugovora i parnica. Najveći gubici u ovom sektoru i dalje su proizlazili iz sprečenosti da se pristupi severnoameričkom tržištu, kako što se tiče izvoza dobara, kao što su duvanski proizvodi, tako i što se tiče nabavke tehnologije, opreme i potrošnih dobara za tehničke proizvode. Procenjeni gubici kompanije TABACUBA baziraju se na gubicima usled nemogućnosti da se izvozi na severnoameričko tržište, koje predstavlja najvažnije tržište u svetu što se tiče duvanskih proizvoda vrhunskog kvaliteta (64% celokupnog svetskog tržišta), što je iznosilo 278,5 miliona komada 2011.godine.

  9. GUBICI U OBLASTI STRANIH ULAGANJA • Kompanije kao što je SHERRIT INTERNACIONAL CORP., koja ulaže u sektor nafte i ruda, suočavaju se sa padom vrednosti svojih akcija zbog činjenice da nemaju pristup severnoameričkom tržištu i kapitalu. Rukovodioci ove kompanije nalaze se na spisku direktora kompanija koji su nepoželjni što se tiče ulaska u Sjedinjene Američke Države, uz još tri najvažnije kompanije povezane sa ovom, a koje sarađuju sa Kubom (Moa Níckel S.A, Cobalt Refinery Co. Inc, i International Cobalt Co). • Sektor turizma ostaje i dalje jedan od pokretačkih motora ekonomije i kubanskog razvoja. U 2011. godini Kubu je posetilo 2.708.964 turista, što je za 7,3% više nego 2010. godine. Nephodno proširenje ovog sektora podrazumeva da se i dalje radi na njegovom razvoju uz otvaranje mogućnosti za učešće stranih investitora u hotelskoj i vahhotelskoj infrastrukturi, kao i izgradnje terena za golf i druge aktivnosti. Ove mogućnosti neće biti dostupne kompanijama iz SAD-a, koje imaju iskustvo u sektoru hotelijerstva i velika ulaganja u oblasti Kariba, zbog zabrane usled blokade. • Uprkos bogatom iskustvu Kube u oblasti biotehnologije, koje dostiže standarde razvijenih zemalja, data oblast je ozbiljno ugrožena što se tiče sprovođenja zajedničkih istraživačkih projekata, kada se imaju u vidu postojeća ograničenja za uspostavljanje strateških partnerstava sa severnoameričkim kompanijama koje su vodeće u ovoj oblasti.

  10. FINANSIJSKI I BANKARSKI GUBICI • Tokom 2011. godine, OFAC (Kancelarija za kontrolu stranih sredstava) kaznila je dve ustanove u ukupnom iznosu od 198.000 dolara zbog neodobrenih finansijskih transakcija koje se odnose isključivo na Kubu. Takođe, kažnjene su još tri ustanove u iznosu od 89.176.408 dolara zbog zajedničkog kršenja regulative o Kubi i drugim zemljama. U ovom slučaju, severnoamerička banka JP Morgan Chase isplatila je najveći deo, kako bi izmirila dug od 88,3 miliiona dolara. • U 2012. godini, jedna evropska banka odbila je otvaranje tekućeg računa u evrima jednoj kubanskoj banci, uz objašnjenje da se taj račun nije u skladu sa strategijom banke za tu vrstu proizvoda, iako je nekoliko meseci ranije prihvatila kubanski zahtev za otvaranjem datog računa. • Jedna azijska banka nije prihvatila da izvrši transakciju izvoza dobara jedne kubanske firme, zbog toga što je dokumentacija u vezi sa pomenutim izvozom zadržana u Sjedinjenim Američkim Državama. Pomenute okolnosti imale su za posledicu da banka odbije datu transakciju i vrati robu u zemlju porekla.

  11. ČLAN 211 ZAKONA O KONSOLIDOVANIM VANREDNIM I DOPUNSKIM APROPRIJACIJAMA SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA OD 1999. GODINE I DRUGIM NAPADIMA OKO TEME PATENATA I ROBNIH MARKI • U ovom periodu bila je aktuelna situacija prouzrokovana namerom kompanije BACARDI da prisvoji robnu marku ruma HAVANA CLUB u SAD-u, gde je tokom 2011. godine došla do propusta koji pogoduju njihovim interesima, podržanih regulativom koju je ta ista kompanija promovisala, a za koje je uspela da dobije odobrenje u Kongresu SAD-a. 1997.godine, nečuveni Član 211 Saveznog Zakona o Aproprijaciji Budžeta SAD-a od 1998.godine, koja se odnosi na registar, obnovu ili zaštitu robnih marki i komercijalnih naziva u toj zemlji povezanih sa nacionalizovanim sredstvima Kube. • Februara 2012. godine navršeno je 10 godina od kako je Organ za poravnanja Svetske Trgovinske Organizacije ratifikovao da Član 211 krši obaveze u oblasti nacionalnog postupanja i postupanja prema najpovlašćenijoj naciji, koje ima SAD u okviru Sporazuma Svetske Trgovinske Organizacije o pravima na intelektualnu svojinu koja se odnose na trgovinu, i Pariskog Sporazuma o zaštiti industrijske svojine, i zatražio da Vlada SAD-a povuče ovu meru, koja nije u skladu sa obavezama koje nameće Sporazum o pravima na intelektualnu svojinu koja se odnose na trgovinu, čiji je SAD potpisnik. • 14.marta 2012, Vrhovni Sud Sjedinjenih Američkih Država, pozivajući se na Član 211, uskratio je kompaniji Cubaexport pravo da obnovi registraciju prestižne marke Havana Club u Kancelariji za robne marke i patente SAD-a, koja je prethodno bila sprečena zbog odbijanja Kancelarije za kontrolu stranih sredstava da dodeli kubanskoj kompaniji dozvolu koja bi joj omogućila da obnovi registraciju marke u ovoj zemlji od 1976. do 2006. godine. • Od 1995. godine, Cubaexport, zajedno sa francuskom kompanijom Pernod Ricard, koja je distributer ruma kompanije Havana Club, odbranila je svoje pravo da registruje poznatu marku, za šta je našla podršku u odluci Panela o poravnanjima Svetske Trgovinske Organizacije, koji se usprotivio Sjedinjenim Američkim Državama i zatražio ukidanje datog člana koji se smatra nezakonitim.Takva politika predstavlja grubo kršenje obaveza SAD-a u oblasti industrijske imovine, koje ih obavezuju na poštovanje kubanskih kompanija i institucija. Ova parnica i drugi procesi koji se vode protiv kubanskih patenata i robnih marki u severnoameričkim sudovima, dokaz su umešanosti Vlade SAD-a u oduzimanje prava i robnih marki koje pripadaju Kubi. • Prema međunarodnom pravu, SAD imaju obavezu da njihovi zakoni, regulative i pravni i administrativni postupci budu usklađeni sa njihovim obavezama prema Sporazumu Svetske Trgovinske Oragnizacije, i sa međunarodnim zakonima o tretiranju robnih marki i patenata, čiji su Sjedinjene Američke Države potpisnik. • Kuba je uvek poštovala, bez imalo diskriminacije, obaveze koje je imala po osnovu međunarodnih pravnih instrumenata, što je omogućilo da je više od pet hiljada severnoameričkih marki i patenata ostvaruje dobit od registracije u toj zemlji. 

  12. INTERNO PROTIVLJENJE SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA • Takođe, tokom ovog perioda, ojačano je i protivljenje politici blokade Sjedinjenih Američkih Država prema Kubi. • 12.maja 2011. godine, demokratski predstavnik Njujorka, Charles Rangel (D-NY), predstavio je tri nacrta zakona, usmerenih ka promeni politike prema Kubi: H.R.1886 „Zakon o slobodnom izvozu na Kubu“, H.R.1887 „Slobodna trgovina sa Kubom“, i H.R.1888 „Zakon za promovisanje izvoza poljoprivrednih i medicinskih dobara SAD-a na Kubu 2011“. Ovim inicijativama predloženo je, između ostalog, dozvola za putovanja severnoameričkih državljana na Kubu, ukidanje zakona o blokadi, uklanjanje Kube sa spiska država koje finansiraju terorizam, i dozvola direktnih transakcija sa bankama sa Kube. • 23.juna 2011. godine, republikanac Jeff Flake (R-AZ) predstavio je amandman na nacrt zakona o Aproprijaciji finansijskih usluga fiskalne 2012.godine, usvojen usmenim glasanjem, čiji tekst zahteva izveštaj Kancelarije za kontrolu stranih sredstava u vezi sa zahtevima za dozvole o razmeni koje su čekale na izvršenje. • 6. februara 2012, firma koja se bavi anketiranjem, Angus Reid Public Opinion, objavila je rezultat ankete koja je pokazala da je 62% severnoamerikanaca dalo svoj glas za obnovu diplomatskih odnosa sa Kubom, 57% se zalaže za ukidanje zabrane putovanja, a 51% se protivi blokadi. • 14.marta 2012, Predsednik Podkomiteta za Spoljne Operacije Senata, Patrick Leahy (D-VT), razmenio je mišljenja sa administratorom USAID-a, Rajiv Shah-om, tokom debate o budžetu date agencije za 2013. godinu. Leahy se usprotivio blokadi i doveo u pitanje politiku USAID-a prema Kubi. • 19.aprila 2012, Konferencija Katoličkih Biskupa SAD-a (USCCB), objavila je pismo poslato Državnoj Sekretarki, Hillary Clinton, u kome je traženo od Opbamine administracije „potpuno ukidanje“ blokade protiv Kube i zatraženo ponovno uspostavljanje bilateralnih odnosa. • 4.maja 2012, organizacije sa sedištem u SAD-u, koje se zalažu za normalizaciju odnosa između ove dve zemlje, ocenile su u Majamiju kao „teroristički akt“ požar koji je uništio kompaniju za čarter letove ka Kubi, Airline Brokers. Tekst su potpisali Brigada Antonio Maceo, Alianza Martiana, Fondacija za normalizaciju odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Kube (Fornorm). Liga Kubansko-američke odbrane i Socijalistička Partija Radnika (SWP).

  13. MEĐUNARODNO PROTIVLJENJE • Sedamnaesta redovna sednica Afričke unije, na nivou šefova država i vlada održana u Malabu, Ekvatorijalna Gvineja, od 30. juna do 01. jula 2011, odobrila je ,,Rezoluciju o ukidanju ekonomske i trgovinske blokade nametnute Republici Kubi od strane Sjedinjenih Američkih Država.’’ • Nevladina organizacija Amnesty international tražila je od Baraka Obame 30.avgusta 2011 da ne produžava blokadu Kube. • Latinoamerički savet organizacije SELA (Latinoamerički ekonomski sistem), okupljen na ministarskoj sednici u Karakasu, Venecuela, odobrio je 20. oktobra 2011 deklaraciju: ,,Kraj ekonomskoj, trgovinskoj i finansijskoj blokadi SAD-a protiv Kube’’ • Generalna skupština Ujedinjenih nacija, najdemokratskije i reprezentativnije telo međunarodne zajednice, na novom istorijskom glasanju 25 oktobra 2011 izjasnila se nepogrešivo protiv blokade SAD-a, sa 186 glasova za, 2 protiv (Sjedinjienih Država i Izraela) i 3 uzdržana. U debati na ovu temu učestvovalo je 39 delegacija i različitih regionalnih i podregionalnih organizacija i grupa, poput grupe Grupo de los 77 más China, Pokreta nesvrstanih zemalja, CARICOM, Afrička grupa, Organización de la Conferencia, MERCOSUR i pridružene zemlje, između ostalih. • Na XXI iberoameričkom samitu šefova država i vlada, održanom u Asunsionu, Paragvaj, 28. i 29. oktobra 2011, donet je Poseban izveštaj o neophodnosti da se ukine ekonomska i finansijska blokada koju je vlada SAD-a nametnula Kubi, uključujući i zakon Helms – Burton. • Na prvom Svetskom susretu blogera, koji je okupio više od 400 digitalnih aktivista, nominara,a kademika i studenata iz 23 zemlje i brazilskom gradu Foz de Iguazú u oktobru 2011 odbijeno je svako ograničenje pristupa internetu, poput trenutno nametnutog od strane SAD-a u okviru blokade protiv Kube. • Šefovi država i vlada Latinske Amerike i Kariba, okupljeni u Karakasu, Venecuela, na Samitu Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) izdali su 3. decembra 2011 ,,Poseban izveštaj i neophodnosti da se ukine ekonomska, trgovinska i finansijska blokada SAD-a protiv Kube.’’ • Deklaracija iz Puerto Espanje (Trinidad i Tobago) povodom IV Samita šefova država i vlada Zajednice Kariba i Kube (CARICOM), održanog 08. decembra 2011 istakla je da ,,snažno osuđujemo jednostranu i ekstrateritorijalnu primenu prinudnih zakona i mera koji su u suprotnosti sa međunarodnim pravom i Poveljom Ujedinjenih nacija. • Na 14. sednici Organa Organizacije Država Istočnih Kariba, (OECO), održanoj u Zalivu Rodni, Santa Lusija, 23. i 24. januara ove godine, takođe je iskazana snažna podrška osećanjima iznesenim u Deklaraciji iz Puerto Espanja (Trinidad i Tobago). • Na 8. vanrednoj sednici Političkog Saveza Bolivarijanske Alijanse za Narode Naše Amerike (ALBA-TCP), održanoj u Havani, Kuba, 15.februara 2012, usvojena je Posebna Deklaracija o učešću Kube na 6. Samitu Amerike, i o odbijanju ekonomske, trgovinske i finansijske blokade nametnute ovoj zemlji od strane Vlade SAD-a. • Ministri zemalja članica Pokreta nesvrstanih zemalja na ministarskom sastanku Biro za koordinaciju koji je održan u Šarm el Šejku, Egipat od 7. do 10. maja 2012 ponovili su svoj poziv vladi Sjedinjenih Američkih Država da okonča ekonomsku,trgovinsku i finansijsku blokadu protiv Kube.

  14. Наравно Куба боли! Kuba traži od svih vlada koje poštuju norme multilateralnog trgovinskog sistema, slobodne trgovine i plovidbe, principe Povelje Ujedinjenih nacija i Međunarodno pravo i odbacivanje ekstrateritorijalne primene jednog nacionalnog zakona, da ponovo glasaju 13. novembra 2012. za projekat rezolucije koja zahteva ukidanje blokade na Generalnoj skupštini UN-a.Hvala Карикатура Герардо Нордело

More Related