UDRUGA ROMSKOG PRIJATELJSTVA “LUNA” BELI MANASTIR

1. UDRUGA ROMSKOG PRIJATELJSTVA “LUNA”BELI MANASTIR DOBRE PRAKSE U INTEGRIRANOM OBRAZOVANJU ROMA BELI MANASTIR, 18. LIPNJA 2011. ŠUKAR TO DIVE! BUN ZUA!

2. ODGOJ I OBRAZOVANJE ROMA U HRVATSKOJ: RAZVOJ I PERSPEKTIVE Dr. sc.Neven Hrvatić, red. prof. FILOZOFSKI FAKULTET ZAGREB ODSJEK ZA PEDAGOGIJU nhrvatic@ffzg.hr

3. ROMI U HRVATSKOJ Podaci iz popisa stanovništva dosta se razlikuju od procjena romskih udruga gdje se broj Roma u Hrvatskoj kreće od60 do 150 tisuća, dok se procjene Vijeća Europe i Odbora za pastoral Roma kreću od30 do 40 tisuća Roma u Hrvatskoj.

4. NAČIN ŽIVOTA I SEOBE ROMA • Romi danas žive kao "starosjedioci" u stalnim naseljima (više od 50% Roma u Europi živi sedentarno), kao polunomadi koji privremeno zimuju ili kao nomadi u čergi. • Romska naselja poprimaju urbaniziraniji oblik, ali jedan dio nije se promijenio kroz stoljeća.

5. ROMSKA KULTURA I UMJETNOST • središnji pojam romske kulture je sreća; • značajna umjetnička postignuća u glazbi, plesu, umjetničkom obrtu, ali i različitim kraćim književnim formama: pričama, pjesmama, legendama, poslovicama... • “ciganski” svirači (romske kapele i violinisti) i plesači od plesa zmije do flamenca

6. NACIONALNI PROGRAM ZA ROME U HRVATSKOJ • Nacionalni program za Rome Vlade RH (2003.) temeljni problemi u društvenoj integraciji i socijalnom statusu Roma i konkretne mjere koje trebaju provesti ministarstva Vlade RH, kao i lokalne vlasti u području očuvanja romske kulture i jezika, ostvarivanja građanskog statusa Roma, političkog predstavljanja, obrazovanja, stanovanja, zdravstva, socijalne skrbi, obiteljske zaštite i zaštite žena, te zapošljavanja Roma

7. AKCIJSKI PLAN DESETLJEĆA ZA ROME • Akcijski plan Desetljeća za Rome 2005.- 2015. Vlade RH (2005.) jasni cilj, potrebne mjere, indikatori, te za provedbu odgovorene instance za unapređivanje života Roma u područjima obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja i zdravstva.

8. POLAZNICE ŠKOLOVANJA ROMA U EUROPI • konstrukcije nove integrativne škole; • nemogućnost uspostavljanja veza: uspjeh u školi  bolji gospodarski ili društveni status; • pojava dvostrukog marginaliziranja romske djece u školi i vlastitoj sredini; • uvođenja europske/interkulturalne dimenzije u obrazovanje Romapomoć djeci Romima u razumijevanju, komunikaciji i prihvaćanju drugih kultura, ali i omogućavanje prihvaćanja i uvažavanja romske kulture.

9. MODELI ŠKOLOVANJA ROMA U EUROPI • jedan od pristupa /u zemljama Europske unije/ je i postojanje posebnih odjela za romsku djecu specijaliziranih razreda, uz mogućnost prilagodbe u realizaciji, a u funkciji adaptacije i integracije; • priprema za redovni razred, etapa prije zajedničkog školovanja ("škole-mostovi“~ Španjolska 1970-1986.); • specijalizirani (romski) odjeli (pripravni, dopunski i specijalni razredi ~ Francuska 1989.) djelomično specijalizirani odjeli (organizacijski i programski) zajednički odjeli.

10. ODGOJ I OBRAZOVANJE ROMA U HRVATSKOJ Zajednička nastava + sadržaji vezani za romski jezik i kulturu interkulturalni kurikulum. AKTIVNOST CILJANA SKUPINA PREVENCIJA  PREDŠKOLSKI ODGOJ OSNOVNA ŠKOLA INTERVENCIJA  SREDNJA ŠKOLA REHABILITACIJA  NAPUŠTANJE ŠKOLE UČENIKA ROMA ZNAČAJ ROMSKE KULTURE

11. PREDŠKOLSKI ODGOJ Romski dječji vrtić • Izgradnja romskih dječjih vrtića u naseljima; • Proširivanje odgojnih skupina u mjestima u blizini naselja (dvojezične skupine) – interkulturalni odnosi; • Program predškole (5. i 6. godina)romski i hrvatski jezik

12. OSNOVNA ŠKOLA TipA • predviđen za područja sa znatnijim brojem učenika Roma(romani chib dominantan u komunikaciji romske djece); • cjelokupna nastava na romskom jeziku + dodatni nastavni sadržaji vezani za posebnost romske manjine + učenje hrvatskog jezika. TipB • sredine s većim brojem učenika Roma (romska djeca poznaju romski i hrvatski jezik); • dvojezična nastava ravnopravno, sukcesivno (immersion programi) + dodatni nastavni sadržaji vezani za posebnost romske manjine + učenje hrvatskog jezika. TipC • učenici Romi polaze izbornu nastavu iz dodatnih nastavnih sadržaja u vezi s posebnošću romske nacionalne manjine (romski jezik i književnost, povijest, zemljopis..), u funkciji očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta.

13. Tip1 dodatni nastavni sadržaji: romski jezik i književnost, povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo.., kao fakultativni program za učenike Rome (i ostale). Tip2 romska srednja škola (gimnazija) : dvojezična nastava + dodatni sadržaji(romani chib i ljmba d bjaš) + tečajevi (ljetne škole) romskog jezika, središnja knjižnica, izložbe... SREDNJA ŠKOLA

14. VISOKO OBRAZOVANJE • školavanje odgajatelja i učitelja Roma; • studij romskog jezika; • formiranje Instituta za romologiju.

15. posebni, samostalni razred - odjel učenika Roma; zasebna kuća u “romskom” dijelu Pitomače; u romskom razredu rade dva učitelja; djelomično modificiran nastavni program (u skladu s predznanjem romske djece). PREDNOSTI povećan obuhvat i uspjeh u nastavi (sniženi kriteriji); SLABOSTI niža razina znanja; povećana izoliranost romske djece; nemogućnost interakcije u multikulturalnoj sredini; izostanak specifičnih sadržaja romskog jezika i kulture  asimilacija. MODELI ODVOJENE NASTAVE U HRVATSKOJPITOMAČA 1950.-1956.

16. MODELI ODVOJENE NASTAVE U HRVATSKOJPRVA LJETNA ŠKOLA DJECE ROMA 1994. - ZAGREBNILAJESI SIKLJOVIPE E ROMANE ČAVENGE ANNE CROATIAIŠKULA D KUPIJ D CGANJ D VAR M CROATIA Poseban oblik “škole” za učenike Rome iz različitih socijalnih, kulturnih, jezičnih i vjerskih sredina • očuvanje nacionalnog identiteta i razvoj samosvijesti o pripadanju romskom narodu; • upoznavanje romani chiba, romskog jezika i dijalekata kojim govore Romi u Hrvatskoj; • upoznavanje s poviješću romskog naroda, kulturnim i tradicijskim postignućima; • stvaralaštvo na romskom jeziku i upoznavanje romske umjetnosti.

17. MODELI ODVOJENE NASTAVE U HRVATSKOJMEĐIMURJE 1. • Romska djeca pojedinačno polaze školu od 1958. godine; • Popis školskih obveznika i dogovor s roditeljima 1972. godine  obuhvaćeno je 158 učenika Roma (57% školskih obveznika); • Nastava na hrvatskom jeziku i djelomično formirani odjeli s manjim brojem učenika Roma; • Isti nastavni program (bez predmeta iz nacionalne, romske kulture).

18. RAZLOZI loše poznavanje hrvatskog jezika; neizgrađeni obrasci kulturnog ophođenja; nerazvijene higijenske i navike slušanja; loša grafomotorika, minimalna opća znanja...; slabije napredovanje ostale djece u zajedničkim razredima. SLABOSTI pritužbe za segregaciju od strane Roma; odvojena nastava  prema istom nastavnom planu i programu; onemogućavanje svim učenicima snalaženje u odnosu s drugima iz okružja u kojem žive; odvojena nastava  bez sadržaja na romskom jeziku i romske kulture. MODELI ODVOJENE NASTAVE U HRVATSKOJMEĐIMURJE 2.

19. ROMSKA ODGOJNA ZAJEDNICA1995. ZAPOLJE, 1996. ZAGREB-BREZOVICA, 1997. RIM, 2009. BELI MANASTIR, 2010. ČAKOVEC, 2011. BAŠKE OŠTARIJE Specifičan oblik odgojne, vjerske i obrazovne djelatnosti zadjecu Rome u Hrvatskoj (i ostale) • interkulturalni odgoj i obrazovanje, upoznavanje povijesti, tradicijskih i umjetničkih postignuća romskog naroda, uz uvažavanje kulturne posebnosti Roma u pastoralnom djelovanju; • omogućivanje romskoj djeci snalaženje u odnosu s drugim ljudima, doživljaj i prožimanje vlastitih i drugačijih kulturalnih obilježja; BITI ZAJEDNO - NOJ UN FI GRMAD

20. ROMSKA ODGOJNA ZAJEDNICA1995. ZAPOLJE, 1996. ZAGREB-BREZOVICA, 1997. RIM, 2009. BELI MANASTIR, 2010. ČAKOVEC, 2011. BAŠKE OŠTARIJE • upoznavanje i otkrivanje vjere kroz zajednički život, poštujući vjersku tradiciju Roma, romski jezik i/ili dijalekt kojim govore; • stvaralaštvo na romskom jeziku, te povezanost i međusobni utjecaj hrvatske i romske kulture; • socijalizacija romske djece, obiteljski i zdravstveni odgoj

21. NEVO DROM – NOVI PUT • poboljšanje socio-gospodarskog položaja • integriranje u sve segmente društva • odgoj i obrazovanje djece Roma • potreba očuvanja kulture, tradicije i stila života

22. ŠTO NAS UČE ROMI? • Nikada ne vjeruj “gađama” koji govore o Romima, a okrenu od njih lice. • Nikada ne vjeruj Romima koji govore kako ne treba vjerovati “gađama” koji govore o Romima, a okrenu od tebe lice.