1 / 40

Onečišćenje/zagađenje mora kao posljedica ljudskih djelatnosti

Onečišćenje/zagađenje mora kao posljedica ljudskih djelatnosti. Predavanje 2. Izvori onečišćenja – razne ljudske djelatnosti na moru i kopnu. Posljedice ljudskih djelatnosti na moru i kopnu su degradacija:

dash
Télécharger la présentation

Onečišćenje/zagađenje mora kao posljedica ljudskih djelatnosti

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Onečišćenje/zagađenje mora kao posljedica ljudskih djelatnosti Predavanje 2

  2. Izvori onečišćenja – razne ljudske djelatnosti na moru i kopnu

  3. Posljedice ljudskih djelatnosti na moru i kopnu su degradacija: • Obalnog pojasa – osobito u većim urbanim središtima - posljedica nepostojanja odgovarajućih prostornih planova, bespravne izgradnje, neodgovarajuće institucionalne strukture i instrumenata za provedbu planova • Morskog dna – posljedica jaružanja, postavljanja naftnih platformi, koćarenja, marikulture... • Morske vode – razne djelatnosti utječu na smanjenje kvalitete morske vode – pomorski promet, uzgoj ribe, otpadne vode - industrijske i gradske,...

  4. Jako ugroženo Umjereno ugroženo Malo ugroženo Udio obale koja je ugrožena zbog utjecaja čovjeka na pojedinim kontinentima (podaci iz 1998. godine) Izvor: http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_9_ekologija2.ppt

  5. DEGRADACIJE MORSKOG OKOLIŠA 1. Štetne posljedice upotrebe fosilnih goriva • Kisele kiše • Efekt staklenika i globalno zatopljenje. Posljedice globalnog zatopljenja. • Konvencija o promjeni klime. Kyoto protokol. 2. Štetne posljedice jaružanja 3. Štetne posljedice pomorskog prometa • nezgoda – havarije (osobito pri prijevozu nafte) • nepropisnog odlaganja balastne i kaljužne vode i krutoga otpada 4. Otpad desalinizacije 5. Štetne posljedice ribolova i marikulture (neselektivni izlov morskih organizama). 6. Štetni utjecaj marina

  6. Zagađenje uzrokovano upotrebom fosilnih goriva Emisije plinova izgaranja uzrokuju: a) zdravstvene probleme, b) kisele kiše – nastaju zbog otapanja štetnih plinova (sumpor dioksida, dušik oksida i ugljik dioksida) – c) efekt staklenika i globalno zatopljenje

  7. b) Kisele kiše (Acid rains) • acidifikacija tla i voda događa se zbog nastanka kiselina iz zagađivača u zraku • pH vrijednost kiše oko 5,5 - kisele kiše u prosjeku 4 do 4,5 Izvor: Acidification Potential (Kreissig & Kümmel 1999)

  8. b) Kisele kiše (Acid rains) crna boja područje najteže pogođeno kiselim kišama • kisela kiša je zagađena sumporovim dioksidom, dušikovim oksidom, amonijakom i drugim kemijskim spojevima • mijenjaju pH tla, štete poljoprivredi, šumama

  9. c) Globalno zatopljenje (Global warming)

  10. Globalno zatopljenje (Global warming) Efekt staklenika (The Greenhouse effect)  • Zemlja ne uspijeva održati ravnotežu između energije prikupljene sa sunca i topline izračene u svemir • plinovi čija je koncentracija porasla zagađenjem atmosfere odbijaju dio topline natrag na Zemlju što izaziva podizanje temperature atmosfere ne bi li se uspostavila nova ravnoteža – staklenički plinovi • Efekt staklenika je značajan mehanizam održanja temperature atmosfere - bez tih plinova temperatura na Zemlji bila bi 30ºC niža - nemoguć život Izvor: Greenhouse effect (Kreissig & Kümmel 1999)

  11. Antropogeni staklenički plinovi CO2 N2O - didušični oksid CH4 - metan CFC - kloro-floro-ugljikovodici (freoni) HCFC – halogenizirani kloro-fluoro-ugljikovodici PFC - fosfor-fluor-ugljikovodici Izvor: http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_9_ekologija2.ppt

  12. Efekt staklenika • povećanje koncentracije ugljičnog dioksida i drugih “stakleničkih plinova” povećava temperature na Zemlji - “efekt staklenika” • energija sunca koju tijekom dana apsorbira Zemlja tijekom noći isijava u obliku dugovalnog zračenja (infracrvenog) i vraća u svemir • staklenički plinovi usporavaju prolaz infracrvenog zračenja kroz atmosferu • apsorpcija CO2 u oceanima ima važnu ulogu u ublažavanju ovog efekta Izvor: http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_9_ekologija2.ppt

  13. Emisija CO2 na Zemlji i izvori CO2 Izvor: http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_9_ekologija2.ppt

  14. Područja najvećih emisija CO2 na Zemlji Izvor: http://www.unipu.hr/uploads/media/prir_08-09_9_ekologija2.ppt

  15. Posljedice globalnog zatopljenja: • topljenje polarnih kapa i ledenjaka • povišenje nivoa mora • proširenje i nastanak novih pustinja • utjecaj na poljoprivredu – (na sjevernoj polutci povoljan pretvarajući Sibir i Kanadu u poljoprivredna područja)

  16. The United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC ili FCCC) u Rio de Janeiro 1992 – konvencija donesena na konferenciji UN-a Conference on Environment and Development - UNCED poznatoj i kao Earth Summit - reduciranje emisije stakleničkih plinova - stupila na snagu 1994 zeleno - potpisnice narančasto - promatrači sivo - nisu potpisnice

  17. Kyoto protokol, 1997 • dopuna Konvenciji, postao poznatiji od nje same • Kyoto Protokol je otvoren za potpisivanje 1997, a stupio na snagu 16 veljače 2005 • ratificiran od strane 166 zemalja (do 10 2006) • potpisnici Protokola prate emisije šest plinova (the emissions of six greenhouse gases - mostly pollutants caused by burning coal, oil and other hydrocarbon fuels) • zemlje potpisnice Aneksa B Protokola obavezne smanjiti emisije u odnosu na baznu godinu (1990) tijekom perioda 2008-12

  18. Ozon • Ozonski omotač važan je za život na zemlji • apsorbira UV zračenje - mali dio UV zračenja dospijeva na zemlju • antropogene emisije smanjuju ozon • iznad Antartike velika ozonska rupa • iznad Europe manja ozonska rupa • plinovi koji smanjuju ozon dijele se u dvije grupe: • kloro-floro-ugljikovodike (CFC) • dušikove okside (NOX) Izvor: Ozone Depletion Potential (Kreissig & Kümmel 1999)

  19. Protokol u Montrealu, 1987 • smanjenje emisije plinova koji utječu na nestajanje ozona • stupio na snagu 1989 The Montreal Protocol on Substances That Deplete the Ozone Layer

  20. 2. Štetne posljedice jaružanja • razbijanje staništa • prekrivanje dna muljem • zamućenje vode • povećanje nutrijenata u vodi • vađenje morskih organizama

  21. 3. Štetne posljedice desalinizacije morske vode • otpadni koncentrati – prema U.S. Environmental Protection Agency (EPA) smatraju se industrijskim otpadom - šteta za morske organizme • kritično je u morima prirodno visokog saliniteta (Persian Gulf, Red Sea)

  22. 4. Štetne posljedice ribolova i marikulture Štetni učinci ribolova: • Prelov (overfishing) - do 2048 nestat će ulova divljih populacija • Uništavanje kompletnih biocenoza pridnenim koćama (Greenpece moratorium on deep-sea trawling, October 2006) Izvor: see-the-sea.org/topics/commerce/overfishing.htm

  23. Rješenje prelova • ribolovne kvote prema The Traffic Light colour convention – set pravila baziranih na unaprijed određenim kritičnim vrijednostima • "no-go zones“ – zabranjene zone (nacionalni parkovi...) • lovostaj (po sezonama i vrstama) • zaštićene vrste – potpuna zabrana ulova (The "United Nations Convention on the Law of the Sea" – obalne države obavezuju se da će pametno gospodariti živim resursima u svojim exclusive economic zones, te imaju pravo zabraniti, ograničiti ili regulirati iskorištavanje morskih sisavaca) The Traffic Light Colour Convention - concept of Harvest Control Rule (HCR)- prilagođavanje ulova stanju populacije

  24. Štetni učinci marikulture: • Fizička prepreka – promjena strujanja mora • Velika koncentracija uzgajanih organizama – utjecaj na kvalitetu vode (nepojedena hrana, fekalije, lijekovi) i na zajednice u vodi - pogotovo bentos • Utjecaj na divlje populacije (hvatanje riba u divljini za hranjenje, bijeg uzgajanih organizama i miješanje genetskog materijala, širenje bolesti...) Rješenje: pravilan odabir lokacije i tehnologije uzgoja

  25. Zone utjecaja kaveznog uzgajališta na morski okoliš Izvor: Katavić, RIZICI EUTROFIKACIJE KAO POSLJEDICA NEKONTROLIRANE HRANIDBE RIBA U KAVEZNOM UZGOJU, 2006

  26. 4. Štetan utjecaj marina • Buka • Promjena visine obalne linije • Gubitak i fragmentacija staništa – posljedica jaružanja, betoniranja, promjene obalne linije... • Promjene u sastavu i prostornoj strukturi zajednice – posljedica promjena staništa, kvalitete vode, buke i kumulativnih efekata različitih tipova utjecaja • Promjene kvalitete mora - posljedica jaružanja smanjeni turbiditet, smanjen prodor svjetla, donos onešišćivala

  27. Razina buke koju stvaraju rekreacijska plovilaEU Directive 2002/49/EC

  28. Mogući onečišćivča u marinama: • Teški metali (bakar, cink, olovo, arsen, krom, kadmij, tributilkositar TBT) – iz protivobraštajnih boja, oplata broda, itd - bioakumulacija kroz hranidbene lance: utjecaj na reproduktivni i nervni sustav, abnormalnosti u razvitku i rastu – utjecaj na zajednice • Ulja – pogonska goriva i maziva – subletalni i letalni efekti na jajima, juvenilnim i odraslim jedinkama, pogotovo vrlo toksičnih PAHova koji su kancerogeni i mutageni, te reduciraju fekunditet i rast • Hranjive soli (dušik, fosfor i silicij) – detergenti i organski otpad iz sive vode, čišćenja brodova – eutrofikacija, hipoksija i anoksija, fitoplanktonske cvatnje i redukcija prodora svijetla • Bakterijsko zagađenje – iz fekalnih otpadnih voda (crne vode) – utjecaj na makrobentoske zajednice i ljude – širenje bolesti

  29. NEKE VRSTE ONEČIŠĆIVAČA U MORU • Hranjive tvari • Sedimenti • Strane (nove) vrste • Patogeni organizmi • Postojani toksini (PCB, teški metli, DDT ...) • Plastika • Radioaktivne tvari • Termalni otpad • Buka • Ulja (Nafta)

  30. Izvori onečišćenja morskog ekosustava i antropogeni utjecaji

  31. 1. Hranjive tvari • Izvor: 50% iz kanalizacije, 50% s poljoprivrednih površina • Posljedice: cvjetanje algi u obalnim vodama – alge koje se raspadaju troše kisik u vodi što šteti drugim morskim organizmima – moguće cvatnje toksičnih algi 2. Sedimenti • Izvori: erozijom tla iz rudokopa, s poljoprivrednih površina, zbog sječe šuma, jaružanja obale i vađenja ruda • Posljedice: • zatrpavaju obalne ekosustave – uništenje staništa, • zamućuju vode – smanjenje fotosinteze u moru, smanjenje privlačnosti mora (turizam) • nose toksine i hranjive soli • čestice se hvataju za škrge riba

  32. 3. Strane (nove) vrste • Izvori: balastne vode, kanali, projekti za unaprjeđenje ribarstva • Posljedice: • natječu se s izvornim vrstama za hranu ili životni prostor, često ih potiskuju i tako smanjuju biološku raznolikost • šire nove bolesti u moru • često su povezane i s pojavom crvene plime i drugim cvjetanjima algi – problem u velikim lukama 4. Patogeni organizmi • Izvori: kanalizacija, živi organizmi • Posljedice: kontaminiraju obalna rekreacijska područja i hranu iz mora, šire koleru, tifus i druge bolesti

  33. 5. Postojani toksini (PCB, teški metali, DDT ...) • Izvori: industrijski otpad, gradska kanalizacija, odlagališta otpada, pesticid s farmi, protivobraštajne boje • Posljedice: • truju ili ubijaju morske organizme - toksini topivi u masti akumuliraju se u predatorima i mogu uzrokovati bolesti ili prestanak razmnožavanja • zagađuju hranu iz mora. 6. Plastika • Izvori: ribarske mreže s brodova, otpad s teretnih brodova i brodova za krstarenje, otpad s plaža, otpad iz industrije plastike i odlagališta otpada • Posljedice: • odbačeni i izgubljeni ribolovni alat nastavlja hvatati ribu • morski organizmi gutaju ili se u njega zapliću • vizualno zagađuje plaže i može trajati od 200 do 400 godina

  34. 7. Radioaktivne tvari • Izvori: nuklearni vojni otpad, industrijski otpad, atmosferske padaline • Posljedice: mogu ući u hranidbeni lanac i uzrokovati bolesti morskih organizama - koncentriran u predatorima i školjkašima koji mogu postati hrana ljudima 8. Termalno zagađenje • Izvori: rashladna vodaiz elektrana i industrijskih postrojenja • Posljedice: ubija organizme osjetljive na temperaturu 9. Buka • Izvori: veliki brodovi i postrojenja na moru • Posljedice: voda širi zvuk brže od zraka – može izazvati stres u morskih organizama i ometati život u moru

  35. 10. Ulja (nafta) • ulja (nafta) uključuju: sirovu naftu, rafinirane benzinske produkte (benzin ili diesel gorivo) ili nus-produkte, brodsko gorivo, uljne ostatke i naftu pomiješanu s otpacima • 1.7 do 8.8 milijuna tona nafte godišnje dospije u ocean - većina nafte koja dospije u more dolazi kao antropogena nafta s kopna • Izvori: 45% s kopna, 33% operacije brodova, 12% havarije na moru, 10% ostalo • Posljedice: • kontaminacije nižeg intenziteta mogu ubiti larve i uzrokovati bolesti morskih organizama, u obalnim staništima mogu ubiti morske organizme • kuglice katrana zagađuju plaže

  36. Uljni izljevi u postocima po dekadama ) Izvor: www.itopf.org

  37. Izlijevanje ulja prema uzrocima (<7 t 1974-2009, 7-700 & >700 t 1970-2009) Izvor: www.itopf.org

  38. Pitanja za ponavljanje? • Koji su oblici degradacije morskog okoliša? • Nabrojite štetne posljedice upotrebe fosilnih goriva! • Kako nastaju kisele kiše? Koje su posljedice kiselih kiša? • Kako nastaje efekt staklenika? • Što je to globalno zatopljenje? Koje su posljedice globalnog zatopljenja? • Što je Kyoto protokol? • Navedite štetne posljedice jaružanja! • Zašto su otpadni koncentrati desalinizacije svrstani u opasni otpad? • Navedite štetne posljedice ribolova. Navedite neke od rješenja prelova. • Navedite štetne posljedice marikultrure. • Navedite neke od štetnih utjecaja marina na okoliš.

  39. Hvala na pažnji!

More Related