UPRAVLJANJA VODAMA

1. UPRAVLJANJA VODAMA HRVATSKE VODE STRATEGIJA

2. Sadržaj • Značenje Strategije • Tijek izrade Strategije • Ciljevi Strategije • Troškovi provedbe Strategije • Reforma i privatizacija vodnokomunalnog sektora 6. Partneri vodnog gospodarstva

3. Značenje Strategije • Temeljem odredbi Zakona o vodama (NN 107/95, NN 150/05) Strategija upravljanja vodama je dugoročni planski dokument kojim se utvrđuju vizija, misija, ciljevi i zadaće državne politike u upravljanju vodama. • Ona daje strateška opredjeljenja i smjernice razvitka vodnoga gospodarstva polazeći od zatečenog stanja vodnog sektora, razvojnih potreba, gospodarskih mogućnosti, međunarodnih obveza, te potreba za očuvanjem i unaprijeđenjem ekološkog stanja voda i o vodi ovisnih ekosustava.

4. Njen je sadržaj u potpunosti usklađen sa svim relevantnim direktivama Europske unije, te stoga predstavlja jednu od podloga za pripremu pregovaračkih platformi za pristupne pregovore, ali isto tako i jednu od podloga za pripremu aplikacija za korištenje sredstava iz pretpristupnih fondova Europske unije. • Strategija upravljanja vodama je dokument temeljem kojeg će se provoditi reforme vodnog sektora kako bi se dostigli europski standardi u upravljanju vodama, pa stoga predstavlja osnovnu podlogu za postupne izmjene i dopune Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i pripadajućih podzakonskih akata, čije se konačno donošenje očekuje nakon što završe pristupni pregovori s Europskom unijom.

5. Strategija upravljanja vodama također je okvir za pripremu strategija i planova prostornog uređenja, zaštite okoliša, zaštite prirode i razvitka ostalih sektora koji ovise o vodama ili utječu na stanje voda (poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, industrija, energetika, promet, turizam, javno zdravstvo i drugo). • Strategijom upravljanja vodama definirani su legislativni, organizacijski, financijski, tehnički, znanstveno-istraživački i informatički okviri djelovanja vodnoga gospodarstva u sadašnjim društveno-gospodarskim okolnostima pristupnog procesa Republike Hrvatske Europskoj uniji, te u budućim okolnostima punopravnog članstva. Ona će vrijediti sve dok su na snazi pretpostavke pod kojima je donijeta.

6. Tijek izrade Strategije • Strategiju upravljanja vodama izradili su zaposlenici Hrvatskih voda u suradnji sa zaposlenicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, te uz sudjelovanje osamnaest relevantnih znanstvenih i stručnih institucija i devet uglednih konzultanata. Navedene znanstvene i stručne institucije izradile su odgovarajuće studije koje su korištene kao podloge za izradu Strategije i koje su pohranjene u arhivi Hrvatskih voda.

7. Nacrt dokumenta bio je dovršen i po prvi puta službeno predstavljen zaintersiranoj javnosti u srpnju 2005. godine. Nakon toga više je puta usklađen temeljem primjedbi i sugestija dobivenih tijekom vladine procedure i prvog saborskog čitanja u veljači 2006. godine, te tijekom javnih rasprava provedenih širom Hrvatske u razdoblju od sredine prosinca 2005. do kraja ožujka 2006. godine. • Nacrt dokumenta se od sredine prosinca 2005. godine nalazi na web stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, čime se osiguralo maksimalno moguće uključenje zainteresirane javnosti u postupak njegovog konačnog dotjerivanja.

8. Utvrđena dinamika usklađivanja hrvatske legislative s pravnom stečevinom Europske unije nalagala je hitne izmjene i dopune Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (NN 150/05) i prije nego što je u redovitoj saborskoj proceduri donijet strateški dokument. • Kako su strateške odrednice za pripremu prvih izmjena i dopuna tih dvaju zakona sastavni dijelovi ovog dokumenta, to znači da se on postupno već počeo provoditi u praksi.

9. Ciljevi Strategije • Temeljni cilj Strategije jest postizanje cjelovitog i usklađenog vodnog režima na državnom teritoriju i na svakom od četiri vodna područja, što uključuje: - osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva, - osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske namjene, - zaštitu ljudi i materijalnih dobara od poplava i drugih vidova štetnog djelovanja voda, - zaštitu i unapređenje ekološkog stanja voda i o vodi ovisnih ekosustava.

10. Strateški ciljevi sistematizirani su po osnovnim vodnogospodarskim djelatnostima zaštiti od štetnog djelovanja voda, korištenju voda i zaštiti voda. • Strateški cilj zaštite od poplava i drugih vidova štetnog djelovanja voda jest obnova zaštitnih sustava u državi do 2010. godine na stanje na kojima su bili 1990. godine prije ratnih razaranja i smanjenja financijskih sredstava za njihova redovita održavanja i daljnji razvitak. Do 2025. godine sustavi će se kapitalnim razvojnim ulaganjima dograđivati i dovesti do stanja koje je primjereno europskim standardima.

11. Strateški cilj razvitka javne vodoopskrbe jest povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava sa sadašnjih 76 % na 85 do 90 % do 2020. godine, što je primjereno europskim standardima. Također je predviđeno: - intenziviranje aktivnosti na utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta i provedbi odgovarajućih zaštitnih mjera, - intenziviranje aktivnosti na unaprijeđivanju kondicioniranja vode za piće sukladno zahtjevima EU Direktive o vodi za piće, - intenziviranje aktivnosti na sanaciji gubitaka iz distribucijskih vodoopskrbnih mreža.

12. Obzirom na problematiku vezanu uz postojeće stanje vodnokomunalnog gospodarstva, intenzivno će se raditi na njegovom okrupnjavanju, odnosno na određivanju distribucijskih/uslužnih područja kao tehnološko-ekonomski održivih cjelina. • Vodno gospodarstvo svoj će značajan doprinos dati i u ostalim vidovima korištenja voda koji su u nadležnosti drugih institucija, kao što su primjerice proizvodnja električne energije, navodnjavanje, unutarnja plovidba, ribogojstvo, šport, kupanje i rekreacija, te korištenje geotermalnih i mineralnih voda.

13. Strateški cilj zaštite voda jest intenzivno građenje i rekonstrukcije sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda čime bi se do 2020. godine u potpunosti riješila navedena problematika na: - oko 70 % sustava kojima gravitira od 2.000 do 10.000 stanovnika, - oko 77 % sustava kojima gravitira od 10.000 do 15.000 stanovnika, - oko 100 % sustava kojima gravitira više od 15.000 stanovnika.

14. Ovisno o prijamniku ispuštenih otpadnih voda planira se izgradnja II. stupnja čišćenja otpadnih voda, osim u priobalnim područjima manje osjetljivosti gdje je predviđen I. stupanj. Time će se razina priključenosti stanovništva na sustave javne odvodnje povećati s današnjih oko 43 % na ukupno oko 60 %, čime će se ispuniti ključni zahtjevi EU Direktive o obradi komunalnih otpadnih voda. • Preostali zahtjevi te direktive koji se odnose na manje sustave ispuniti će se nakon 2020. godine.

15. Strategijom su posebno definirana područja posebne zaštite voda, odnosno zaštićena područja: -područja namijenjena za zahvaćanje vode za ljudsku uporabu, • vode (područja) namijenjene zaštiti gospodarski važnih vodenih vrsta, • vode namijenjene rekreaciji, uključujući i područja određena za kupanje, • „ranjiva“ područja (Nitratna direktiva) i „osjetljiva“ područja (Direktiva o obradi komunalnih otpadnih voda), • područja namijenjena zaštiti staništa ili vrsta uključujući i NATURU 2000, • strateške rezerve podzemnih voda.

16. Troškovi provedbe Strategije • Ukupni troškovi provedbe predložene Strategije za razvojne vodnogospodarske projekte do 2020. godine procjenjuju se na oko 24 milijarde kuna, od čega oko 10 milijardi kuna za projekte javne vodoopskrbe, oko 11,5 milijardi kuna za projekte odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, te oko 2,5 milijardi kuna za projekte zaštite od poplava i drugih vidova štetnog djelovanja voda. • Ukupni troškovi redovitih gospodarskih i tehničkih održavanja vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina procjenjuju se na oko milijardu kuna godišnje.

17. Dio potrebnih financijskih sredstava za provedbuStrategije može se dobiti iz sadašnjih pretpristupnih i kasnijih kohezijskih fondova Europske unije. • Modeli financiranja vodnoga gospodarstva definirani u Strategiji, već su ranije ozakonjeni Izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva iz prosinca 2005. Razvitak vodnokomunalne infrastrukture financirati će se kombiniranim modelom (vodno gospodarstvo + komunalna društva i njihovi osnivači).

18. Strategijom je predviđeno da će prilikom uvođenja ekonomske cijene vode lokalne vlasti i državne vlasti, svaka u odnosu na sastavnice cijene vode koju prihoduju, razviti takve oblike određivanja cijene vode koji će osigurati socijalnu prihvatljivost te cijene za lokalno stanovništvo. • Procjenjuje se da su planirana ulaganja maksimalna obzirom na financijske mogućnosti hrvatskih građana u razdoblju do 2020. godine.

19. Reforma i privatizacija vodnokomunalnog sektora • Preduvjet za provedbu financijski “iznimno teških” EU direktiva o vodi za piće i o obradi komunalnih otpadnih voda između ostalog je reforma, odnosno “okrupnjavanje” vodnokomunalnog sektora. • Strategijom je predviđeno da se u djelatnosti javne vodoopskrbe isključi mogućnost privatizacije prava na vodni resurs. Dodjela koncesija za zahvaćanje vode za javnu vodoopskrbu moguća je isključivo lokalnoj vlasti na uslužnom području.

20. Vlasništvo nad postojećom vodnokomunalnom infrastrukturom uvijek i u svakom mogućem slučaju ostaje u rukama lokalnih vlasti. • Polazeći od postojećeg Zakona o komunalnom gospodarstvu iz 2003. godine, Strategija zadržava pravnu mogućnost koncesioniranja operaterske funkcije poduzetnicima u vodnokomunalnom sektoru (pogon), ali uz propisivanje novih striktnih ograničenja koncesioniranju.

21. Ulaganja u razvitak vodne infrastrukture od strane koncesionara - operatera ograničavaju se na slučajeve kad su ispunjene pretpostavke konzumiranosti i svrhovitosti. • Pretpostavka konzumiranosti smatrat će se ispunjenom kad kombinirani model financiranja razvitka bude iscrpljen. On može biti iscrpljen (i) kad je infrastruktura dostatno razvijena ili (ii) kad se više (niti povećanjem javnih davanja) razvoj ne može ostvariti u planskom razdoblju. Pretpostavka svrhovitosti će se ograničiti na izgradnju pročistača komunalnih otpadnih voda, investicija koje u stadiju upravljanja traže razvijen "know-how“.

22. Radi verifikacije nastupa traženih pretpostavki, Strategija predviđa da je pored odluke lokalne vlasti o dodjeli koncesije (na pogon), potrebna ipotvrda središnje vlasti, pogotovo stoga što je država najvećim dijelom sufinancirala izgradnju vodne komunalne infrastrukture. • Predloženim rješenjem izričito su zapriječena dva glavna puta kojim privatni sektor može posegnuti za vodnim blagom (koncesije na izvorištima i vlasništvo infrastrukture). I za jedno i za drugo Strategija traži (protivno sadašnjim zakonima!!!) da se ustupe isključivo lokalnim vlastima!

23. Platforme upravljanja gospodarskim korištenjima voda od tržišnog interesa (hidroenergetika, navodnjavanje, unutrašnji plovni putovi, ribnjačarstvo, šport, kupanje i rekreacija na vodi, korištenje mineralnih i geotermalnih voda, voda za hlađenje i voda za prodaju na tržištu) predlagati će za to nadležni gospodarski sektori. • Vodnogospodarski sektor aktivno će se uključiti u izrade tih platformi, vodeći računa o višenamjenskom značenju pojedinih sustava, te o njihovim utjecajima na vodni režim.

24. Partneri vodnoga gospodarstva • Glavni partneri vodnoga gospodarstva pri provedbi ove Strategije biti će komunalni sektor, prostorno planiranje, zaštita okoliša, zaštita prirode, poljoprivreda, šumarstvo, energetika, turizam, ostalo gospodarstvo, znanost, obrazovanje i mediji. • Shodno odredbama Okvirne direktive o vodama EU, očekuje se da će se u provedbu Strategije značajno uključiti i različite zainteresirane nevladine udruge, što će naročito biti važno pri izradi planova upravljanja vodnim područjima.

25. HVALA NA POZORNOSTI http://www.voda.hr