1 / 79

OP Š TA PSIHOLOGIJA III

OP Š TA PSIHOLOGIJA III. PSIHOLOŠKE ŠKOLE I PRAVCI. Klasična psihoanalitička teorija ličnosti Sigmunda Frojda. Sigmund Frojd - jedn a od najuticajnijih figura 20. veka

ethan
Télécharger la présentation

OP Š TA PSIHOLOGIJA III

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. OPŠTA PSIHOLOGIJA III

  2. PSIHOLOŠKE ŠKOLE I PRAVCI

  3. Klasična psihoanalitička teorija ličnosti Sigmunda Frojda

  4. Sigmund Frojd - jedna od najuticajnijih figura 20. veka • Figura briljantnog uma koji je svojim kontraverznim idejama šokirao čovečanstvo, ali ostavio i neizbrisiv trag u našoj kulturi i otvorio kapije do, do tada neistraženih, odaja ljudske psihe • Sigmund Frojd je izmenio način na koji razmišljamo o sebi

  5. Klasična psihoanalitička teorija ličnosti Sigmunda Frojda • Sigmund Freud (1856-1939) • Najstariji od osmoro dece, veći deo života proveo u Beču • Lekar i psiholog - započeo karijeru sa istraživanjima u području neurofiziologije • Bio je majčin ljubimac • ”Čovek koji je bespogovorno bio majčin ljubimac, ceo život zadržava osećanje da je osvajač, osećanje uverenosti u uspeh koje često dovodi do pravog uspeha.” (Jones, 1953). • Govorio je francuski, engleski, italijanski i španski jezik i proučavao dela Hegela, Ničea, Šekspira i Kanta.

  6. Frojd je svoju teoriju zasnovao na posmatranjima svojih pacijenta, kao i na samoanalizi • Rani uticaj na njega izvršio je Jozef Brojer (Josef Breuer), lekar veoma uvažen u Beču • Začetak psihoanalize – saradnja sa Brojerom na istraživanju histerije ( pacijentkinja Ana O)

  7. Brojer se koristio hipnozom kao tehnikom lečenja, što je usvojio i Frojd, ali je uskoro razvio sopstvenu  ”tehniku slobodnih asocijacija”, kako bi pomogao pacijentima da otkriju zaboravljena sećanja • Oni bi spontano iskazivali svoje necenzurisane misli i osećanja. Iz tih ”slobodnih asocijacija”, nit koja vodi do ključnih, davno zaboravljenih uspomena bila bi otkrivena

  8. Godine 1900, Frojd je objavio knjigu “Tumačenje snova” • Smatrao je da snovi simbolički reflektuju nesvesne želje. ”Tumačenje snova je kraljevski put ka spoznaji nesvesnih aktivnosti mozga”, kaže on • Godine 1904, Frojd je objavio delo koje će postati njegova najpopularnija knjiga, “Psihopatologija svakodnevnog života”, gde opisuje kako se nesvesna osećanja i želje često reflektuju u lapsusima ili greškama

  9. Kako je teorija jačala i stasavala, Frojd je pridobijao mnoge istomišljenike i sledbenike • Nakon njegove smrti, mnogi psiholozi, poznatiji kao “Neofrojdijanci” su izučavali i revidirali njegovu teoriju.

  10. Klasična psihoanalitička teorija ličnosti Sigmunda Frojda • Društveni kontekst u kom je živeo - Viktorijansko doba: • Seksualnost kao tabu • Preovladjujući stav – racionalnost i samokontrola nas razlikuju od životinja U maju 1933. godine Frojdove knjige su spaljivane sa ostalim knjigama u Berlinu, kada je Adolf Hitler preuzeo vlast u Nemačkoj. Pet godina kasnije, nacisti su preuzeli kontrolu nad Austrijom; Frojd se, teška srca, seli u Englesku Manje od godinu dana kasnije, rak vilice se vratio; umro je u Londonu, 23. septembra 1939, u 83. godini.

  11. Freudov psihoanalitički pristup • Psihoanalitička teorija je vrlo sveobuhvatna: • Teorija o ljudskoj prirodi • Model razvoja ličnosti • Metoda psihoterapije • Identifikovao je dinamičke faktore koji motivišu ponašanje • Naglašavao ulogu nesvesnog • Razvio prvi psihoterapijski metod

  12. Osnovne pretpostavke psihoanalitičkog pristupa • Šta nas motiviše, pokreće na neku aktivnost? • Freudov odgovor: u svakom od nas je izvor energije: psihička energija koja motiviše ponašanje • Promene u ličnosti zbivaju se kao posledica preusmeravanja psihičke energije osobe

  13. Elementi psihoanalitičkog pristupa • Osnovni instinkti koji nas pokreću - libido i thanatos • Nesvesna motivacija • Psihički determinizam

  14. Osnovni instinkti: Šta nas pokreće? • Instinkti su glavni izvor psihičke energije, oni pokreću psihički sistem • Freudova teorija instikata pod uticajem Darwinove evolucijske teorije Dva osnovna instinkta: 1.Libido (eros) – seksualna energija, instinkt života osigurava preživljavanje pojedinca i ljudske rase Orijentisan prema rastu, razvoju i kreativnosti Funkcioniše na temelju principa zadovoljstva – cilj je osigurati zadovoljstvo i izbeći neprijatnost

  15. Osnovni instinkti: Šta nas pokreće? • Thanatos – instinkt smrti • odgovoran za agresivne porive prema sebi i drugima, • poriv prema smrti, povređivanju sebe i drugih, razaranju • Seksualna energija i agresivni porivi vrlo snažno određuju ponašanje ljudi • Npr. silovanje je Freud smatrao ekstremnim iskazom instinkta smrti na način koji uključuje i seksualnu energiju

  16. Psihoanaliza je teorija ličnosti koja ističe uticaj nesvesnih determinanti ponašanja, seksualne i agresivne nagone i trajne efekte iskustava iz ranog detinjstva na kasniji razvoj ličnosti • Frojd je video ličnost i ponašanje kao rezultat stalnog uzajamnog uticaja između suprotstavljenih psiholoških sila • Te psihološke sile deluju na tri nivoa svesti: svesno, podsvesno i nesvesno

  17. Frojd je verovao da nesvesno takođe može biti otkriveno u nehotičnim radnjama, kao što su nesreće, greške, pojedini događaji ili zaboravljanje, jezički lapsus – koji se često zajednički nazivaju “Frojdijanske omaške” • Za Frojda, naizgled slučajne ili nenamerne radnje nisu uopšte slučajne, već su određene nesvesnim motivima

  18. Nesvesna motivacija: ponekad ne znamo zašto činimo to što činimo • Ljudski um sastoji se od tri nivoa (santa leda): • Svesno – sadrži misli, doživljaje i osećanja kojih smo trenutno svesni • Predsvesno – sadrži informacije kojih trenutno nismo svesni, ali ih lako možemo dozvati u svest – znanja, sećanja • Nesvesno – najveći deo uma koji sadrži misli, osećanja i sećanja kojih nismo svesni – uključuje neprihvatljive seksualne i agresivne porive, misli i osećanja

  19. Psihički determinizam: Ništa se ne događa slučajno • Freud – postoji razlog za svaki naš postupak, misao i osećanje • Sve što činimo, kažemo, mislimo, izraz je našeg uma – svesnog, predsvesnog ili nesvesnog • Razlozi za naše ponašanje mogu se otkriti ako otkrijemo sadržaj nesvesnog • Većina simptoma duševnih bolesti uzrokovana je nesvesnom motivacijom • Da bi se izlečili simptomi, treba otkriti njihov uzrok u nesvesnom

  20. Vrste jezičkih omaški 1.Govorna omaška- npr.lekar koji pregleda privlačnu pacijentkinju kaže joj: ” Da li smo se mi verili “ (umesto “merili”) 2. Omaška u čitanju- npr. Frojd opisuje čoveka koji je lutao nepoznatim gradom i osetio hitnu potrebu za urinacijom. Ugledao je tablu sa koje je pročitao “klosethaus” iako je tamo pisalo “korsethaus” 3. Omaška u pisanju-Frojd navodi primer muža koji piše ženi da krenu na putovanje brodom Luzitanija iako se brod zove Mauritanija

  21. Struktura ličnosti • Psihoanalitička teorija ličnosti objašnjava kako se ljudi nose sa svojim seksualnim i agresivnim instinktima unutar granica koje nameće civilizacija • Um kao hidraulički sistem – jedan deo stvara porive, drugi je “glas” društva i njegovih očekivanja, a treći deo pokušava zadovoljiti potrebe u okvirima realnih društvenih ograničenja • Tri osnovna dela ličnosti: • Id (iracionalni deo) • Ego (racionalni deo) • Superego (moralni deo)

  22. Struktura ličnosti ID – zahtevno dete • Najprimitivniji deo uma, izvor svih poriva/instikata i potreba • Vođen principom zadovoljstva – želja za zadovoljenjem svih potreba bez odlaganja • Funkcioniše bez logičkih pravila, ne uzima u obzir realitet

  23. Struktura ličnosti EGO – saobraćajni policajac • Vođen principom realiteta - stavlja id u okvire stvarnosti • Rešava probleme logičkim razmišljanjem – planiranjem i smišljenim delovanjem

  24. SUPEREGO – sudija • Internalizuje vrednosti, norme i moral društva • Nameće poštovanje normi izazivanjem osećaja krivice • Kao unutrašnja reprezentacija roditeljskih i društvenih vrednosti, superego ocenjuje prihvatljivost ponašanja i misli, onda ih odobrava i osuđuje • Superego predstavlja našu savest

  25. Razvoj ličnosti: faze psihoseksualnog razvoja • Svi ljudi prolaze kroz isti sled razvojnih faza • U svakoj od prve tri faze deca moraju razrešiti specifičan konflikt koji se odnosi na način postizanja seksualnog zadovoljstva • Ako dete ne razreši uspešno taj konflikt, može ostati fiksirano na toj fazi • Prelazak u višu fazu označava zreliji način postizanja seksualnog zadovoljstva

  26. Faze psihoseksualnog razvoja • Oralna faza (rođenje – 18 m) • Glavni izvor zadovoljstva su usta, usne i jezik • Glavni izvor konflikta – odvikavanje od sisanja • Analna faza (18 m. – 3 godine) • Glavni izvor zadovoljstva vezan je uz izlučivanje, odnosno zadržavanje stolice • Glavni izvor konflikta – detetova sposobnost da stekne samokontrolu

  27. Faze psihoseksualnog razvoja 3. Falusna faza (3-5 godina) • Dete otkrije da ima (ili nema) penis • Seksualna želja usmerava se prema roditelju suprotnog pola • Edipov i Elektrin konflikt – želja za posedovanjem roditelja suprotnog pola i eliminacijom roditelja istog pola • Razrešava se identifikacijom s roditeljem istog pola (npr. ako dečak ne može imati majku samo za sebe, identifikovati će se sa svojim ocem koji je ima)

  28. Faze psihoseksualnog razvoja 4. Faza latencije (6 god – pubertet) • Nema značajnih promena u razvoju ličnosti • Dete usmereno na sticanje znanja i veština koje će mu trebati u odrasloj dobi 5. Genitalna faza (od puberteta nadalje) • Libido se fokusira na genitalno područje • Nema specifičnog konflikta

  29. Razvoj ličnosti • Oralna faza • Vezana uz kasnije nepoverenje i strah od odbacivanja • Analna faza • Vezana uz kasniji problem lične moći, preteranu urednost, sitničavost • Falusna faza • Povezana s kasnijim stavovima u području seksualnosti • Faza latencije • Doba socijalizacije • Genitalna faza • Seksualna energija investirana je u svakodnevni život

  30. Odbrambeni mehanizmi • Teskoba – signalizira da nešto nije u redu i da nešto treba učiniti • Signalizira da je ego ugrožen događajima iz stvarnosti, impulsima iz id-a, ili preteranom kontrolom superega • Funkcija ega je da se nosi s pretnjama i odupre opasnostima, čime će redukovati anksioznost • Ego to postiže upotrebom odbrambenih mehanizama

  31. Obrambeni mehanizmi • Potiskivanje/represija • Reakciona formacija • Poricanje/negiranje • Identifikacija • Kompenzacija • Sublimacija • Regresija • Racionalizacija

  32. ODBRAMBENI MEHANIZMI • RACIONALIZACIJA – umesto pravih razloga i uzroka neuspeha, iznose se “izmišljeni”,iskonstruisani razlozi: sportista koji poraz obrazlaže pristrasnošću sudije • -”kiselo grožđe” – cilj koji nije postignut, omalovažava se i potcenjuje • “slatki limun” – ako je postignut manje vredan cilj, a ne onaj koji smo želeli, taj mali cilj se uvažava, predstavlja kao veliki i značajan

  33. IDENTIFIKACIJA • Motive koje nismo uspeli da zadovoljimo, zadovoljavamo preko drugih, poistovećivanjem sa drugima: roditeljima, sportistima, umetnicima itd • - navijači koji se identifikuju sa svojim klubom i igračima

  34. REPRESIJA • Motive koji su u suprotnosti sa društvenim normama i vrednostima i neprijatnosti koje smo imali u procesu zadovoljavanja određenih motiva, potiskujemo iz svesti • Zaboravimo da ispoštujemo neku obavezu, zaboravili smo na nju jer u stvari ne želimo da to uradimo

  35. REGRESIJA • Vraćanje na načine reagovanja i ponašanja koji su bili karakteristični u ranijem periodu našeg života, vraćanje na niže, primitivnije načine ponašanja – dete usled razvoda roditelja počne da ponovo sisa prst

  36. KOMPENZACIJA • Zamena motiva koje je teško ostvariti, motivima koji se mogu lakše ostvariti • Nadkompenzacija – neostvareni cilj se ostvaruje u oblasti u kojoj postoji hendikep • Demosten – govorna mana koja prerasta u vrhunsko govorništvo

  37. SUBLIMACIJA • Zadovoljavanje određenih motiva posrednim putem koji je društveno značajan i priznat • Umetničko i naučno stvaralaštvo kao sublimacija nezadovoljenih potreba i motiva – posebno seksualne prirode

  38. NEGIRANJE/PORICANJE • Odbijanje da se vide i prihvate neprijatnosti • Bežanje od neprijatne realnosti i od neprijatne istine • Sportista koji gubi, a nada se da će se meč okrenuti u njegovu korist

  39. REAKCIONA FORMACIJA • Potisnuti sadržaj se okreće u svoju suprotnost • Potisnuta agresivnost i neprijateljski stav prema nekoj osobi okreće se u preteranu ljubaznost prema njoj • Ljudi koji imaju “prljave”želje, zle namere i sl, a koji se pretvaraju u preterane moraliste - čistunce

  40. Osnovnefunkcijemehanizamaodbranesu: • Da što je mogućevišesmanjeanksioznost, osećanjazabrinutosti, straha, neprijatnosti • Da zaštiteličnost od naglogpreplavljivanjaemocijama i neprijatnimsadržajima • Da omoguće i podržezadržavanjeneprijatnihsadržaja van svesti

  41. Zašto je psihoanaliza važna? • Prva teorija ličnosti, prva celovita teorija, prva psihoterapija - i danas uticajan pravac psihoterapije • Mnoge ideje – npr. pojam nesvesnog i pojam odbrambenih mehanizama – i danas predmet interesa istraživača u području ličnosti • Uticaj na popularnu kulturu i danas je veliki – objašnjenja ponašanja i pojmovi iz Freudove teorije svakodnevno se koriste

  42. Ali… • teorija se temelji na vrlo malom broju slučajeva • danas ima uglavnom istorijsku vrednost • ne igra veliku ulogu u savremenom proučavanju ličnosti

  43. Frojdov kauč

  44. ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA

  45. ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA • Jedan od najneobičnijih ličnosti u istoriji psihologije • Rođen 1875 godine u Švajcarskoj, bio asistent čuvenog psihijatra Blojlera, bio sledbenik Frojda, potom se razišao sa njim • U njegovom učenju prepliću se psihološki, antropološki, filozofski problemi, religija, mitologija

  46. ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA • Jung: kumulativna iskustva drugih, ranijih naraštaja koja dosežu u davnu prošlost ljudske vrste, razvijaju i oblikuju ljude u njihov sadašnji oblik • Ljudi su rođeni sa mnogim predispozicijama koje su im preneli njihovi preci • Izvor podataka: snovi, vizije, simptomi neurotičara, halucinacije, doživljaji psihotičara itd.

  47. ANALITIČKA PSIHOLOGIJAKARLA GUSTAVA JUNGA Struktura ličnosti ili psihe Psihe se sastoji od nekoliko diferenciranih sistema: • ja, • lično nesvesno i njegovi kompleksi, • kolektivno nesvesno i njegovi arhetipovi, • persona, • anima, • animus i • senka

  48. Kolektivno nesvesno - transpersonalni latentni tragovi nasleđenih sećanja prethodnih generacija, nataložena iskustva, mudrost nesvesnog- energetski potencijal

  49. Arhetip-univerzalni oblik emocionalno važnih ideja - simboli - mitovi, religije, umetnost, kolektivno stvaralaštvo. Univerzalni za sva društva, ne zavise od sredine • Arhetip: opštečovečanski tip reakcije ljudske psihe, koja preko simbola koji imaju snažan energetski potencijal prenose pojedinačnom čoveku i čovečanstvu neka duboka sećanja čitavog ljudskog roda, nataložena u dubinama kolektivnog nesvesnog

More Related