680 likes | 1.47k Vues
mr.sc. Irena Šćulac irena.sculac@carina.hr. Carinska vrijednost i neke posebnosti utvrđivanja carinske vrijednosti. SADRŽAJ. OPĆENITO O CARINSKOJ VRIJEDNOSTI UTJECAJ TROŠKOVA PRIJEVOZA I OSIGURANJA NA CARINSKU VRIJEDNOST ROBE POSEBNOSTI utvrđivanja CV UNIT PRICE (SPV)
E N D
mr.sc. Irena Šćulac irena.sculac@carina.hr Carinska vrijednost i neke posebnosti utvrđivanja carinske vrijednosti
SADRŽAJ OPĆENITO O CARINSKOJ VRIJEDNOSTI UTJECAJ TROŠKOVA PRIJEVOZA I OSIGURANJA NA CARINSKU VRIJEDNOST ROBE POSEBNOSTI utvrđivanja CV UNIT PRICE (SPV) STANDARD IMPORT VALUE (SIV) DODATNE CARINE
Vrijednost robe kod uvoza • Fakturna vrijednost - vrijednost koju su ugovorili kupac i prodavatelj za kupoprodaju robe. Može sadržavat djelomične ili ukupne troškove dopreme robe. • Carinska vrijednost temelji se na WTO Sporazumu o carinskoj vrijednosti i pored vrijednosti robe iz računa i troškova dopreme do mjesta isporuke može u sebi uključivati i druge propisane troškove. • Statistička vrijednost – cilj poboljšati usporedivosti međunarodnih podataka o izvozu i uvozu roba. Statistički vrijednost predstavlja vrijednost robe u vrijeme kada i mjesto gdje ista ulazi na teritorij zemlje članice uvoznice • Osnovica za PDV pri uvozu – propisana je nacionalnim propisima - Zakonom o porezu na dodanu vrijednost i i Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost .(temeljeni na EU VAT direktivi).
Carinska vrijednost/ statistička vrijednost/porezna osnovica – razlikuju se: • svrha za koju se primjenjuju • troškovi koji se uključuju
Carinska vrijednost • - predstavlja vrijednost robe utvrđenu prema carinskim propisima u vrijeme kada je roba prodana za izvoz u zemlju uvoza uključujući pored svih propisanih troškova i troškove dopreme robe do mjesta ulaska u carinsko područje. CV = TV=CSPP + troškovi čl. 38 – troškovi čl. 39 RH TV = čl. 31 + čl. 38 - čl. 39 EU TV = čl. 29 + čl. 32 - čl. 33
TRANSAKCIJSKA VRIJEDNOST – ČL. 38 CZ • UZROKOVAO KUPAC • ODNOSE SE NA ROBU • NISU UKLJUČENI U STVARNO PLAĆENOJ ILI PLATIVOJ CIJENI • OBJEKTIVNI PODACI
Troškovi i izdaci koji ne ulaze u carinsku vrijednost • iskazani odvojeno od stvarno plaćene ili plative cijene • prijevoz i osiguranje nakon ulaska u carinsko područje • troškovi gradnje, dopune, ugradbe, održavanja, tehničke pomoći nakon uvoza • troškovi kamata • troškovi prava umnožavanja • kupovne provizije • uvozna i dr. davanja u RH
P 20 uvjeti isporuke Polje 22 – Valuta i ukupni iznos računa Polje 42 – Vrijednost stavke Polje 43 – Metoda utvrđivanja vrijednosti Polje 44 – Dodatne informacije CARINSKA DEKLARACIJA – POLJA KOJA SE TIČU VRIJEDNOSTI
Statistička vrijednost • - predstavlja vrijednost robe u vrijeme kada i mjesto gdje ista ulazi na teritorij zemlje članice uvoznice. • Ista se temelji na vrijednosti robe, odnosno: • na temelju carinske vrijednosti robe propisane carinskim propisima; • u nedostatku navedenoga: • u slučaju prodaje ili kupnje, statistička vrijednost temelji se na fakturiranoj vrijednosti robe; • u drugim slučajevima, statistička vrijednost temelji se na vrijednosti koja bi bila fakturirana u slučaju prodaje ili kupnje.
Trenutno u RH carinska i statistička vrijednosti uključuju troškove dopreme robe do mjesta ulaska u RH, • Ulaskom RH u EU • u carinsku vrijednost uključivat će se troškovi do mjesta ulaska u carinsko područje EU, • u statističku vrijednost uključiti će se i troškovi od mjesta ulaska u carinsko područje EU do mjesta ulaska u područje države članice (RH).
Ukoliko roba dolazi iz SAD-a preko Hamburga u RH - u carinsku će se vrijednost (nakon ulaska u EU) pored ostalih troškova uključiti i troškovi dopreme robe do Hamburga, dok će se u statističku vrijednost pored carinske vrijednosti uključiti i troškovi dopreme robe od Hamburga do ulaska u RH.
Porezna osnovica za PDV kod uvoza • Porezna osnovica pri uvozu predstavlja polazište za naplatu PDV-a kod uvoza - ista se utvrđuje prema nacionalnim propisima (Zakon o PDV-u i Pravilnika o PDV-u) – u skladu sa VAT Directivom (2006/112/EC). • Porezna osnovica pri uvozu uključuje carinsku vrijednosti robe uvećanu za carinu, posebne poreze, trošarine, pristojbe, i slična davanja pri uvozu, te mora obuhvati i tzv. dodatne troškovenastale do prvog odredišta u tuzemstvu, što će ih se uračunati u poreznu osnovicu, uz uvjet da nisu već uračunani u carinsku vrijednost.
P.O. = CV + carina + posebni porez/trošarina + DODATNI TROŠKOVI provizije troškove ambalaže, pakiranja troškove osiguranja troškove prijevoza troškove utovara, istovara, skladištenja, rukovanja robom
PO=CV+CARINA+ DODATNI TROŠKOVI DO PRVOG MJESTA U RH U CV – SVI TROŠKOVI DO MJESTA ULASKA U CARINSKO PODRUČJE EU STATISTIČKA VRIJEDNOST= CV+ TROŠKOVI DOPREME DO RH HAMBURG RH SAD CARINSKA VRIJEDNOSTPOREZNA OSNOVICA STATISTIČKA VRIJEDNOST ZAGREB CIP HAMBURG – TROŠKOVI PRIJEVOZA I OSIGURANJA DO HAMBURG U CIJENI
TROŠKOVI DOPREME • Trošak prijevoza • Trošak osiguranja • Ukrcaj i rukovanje robom • Trošak kontejnera • Trošak terminala • ostalo… • Ukoliko su troškovi dopreme robe uključeni u fakturnoj vrijednosti – nećemo ih dodatno uključivat u carinsku vrijednost, ukoliko nisu, uključuju se do ulaska u carinsko područje • Od 01.07.2013.- UKLJUČUJU SE do ulaska u carinsko područje EU • Unutarnji EU troškovi nisu dio carinske vrijednosti
MORSKIM PUTEM = luka iskrcaja/prekrcaja – potvrda ovlaštenog carinskog djelatnika; ŽELJEZNICOM, UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA ILI CESTOM = prvi carinski ured; DRUGI NAČINI PRIJEVOZA (zračni, cjevovodi, električni vodovi i sl.) = mjesto gdje se prelazi - zemljanu (kopnena) granica EU. MJESTO ULASKA U CARINSKO PODRUČJE – (ČL 163 UREDBE 2454/93)
GRČKA SAD RH MJESTO ULASKA - PRIJEVOZ MOREM • Roba ušla u carinsko područje EU – • prevezena na odredište u drugom dijelu EU prolazeći • direktno kroz teritorij Bjelorusije, Rusije, Švicarske, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije uobičajenom rutom • – mjesto ulaska: prvo mjesto ulaska u carinsko područje • Primjer: Mjestom ulaska u Uniju smatra se luka Patras u Grčkoj. MAKEDONIJA SRBIJA ZAGREB
AVIONSKI PRIJEVOZ • Mjesto ulaska - mjesto gdje se prelazi zemljana (kopnena) granica carinskog područja Unije • Primjenom pravila i postotaka prikazanih u Prilogu 25 Uredbe za provedbu Carinskog zakonika Zajednice • CV - uključuju sve dodatne troškove koji su jasno povezani uz prijevoz robe
IZRAČUN: PRIJEVOZ - 2.500,00 * 70% =1.750 + 200,00 zračna pristojba + 300,00 trošak terminala + 100,00 ukrcaj 2.350,00 troškovi ukupno CV= 2.350,00 + 10.000,00= 12.350,00 PRIMJER – RASPODJELA TROŠKOVA • Prodavatelj iz Kanade prodaje robu na paritetu EXW. • Kupac snosi troškove prijevoza i ostale povezane troškove. • Po tablici iz Aneksa 25 trošak prijevoza što se uključuje u CV je 70%. RAČUN: Cijena robe na računu 10.000,00 Zračna pristojba 200,00 Troškovi terminala 300,00 Ukrcaj 100,00 Trošak avionskog prijevoza Kanada - Frankfurt 2.500,00
PRIMJER – RASPODJELA TROŠKOVA • Prodavatelj iz Kanade prodaje robu na paritetu CIP Frankfurt. • Prema tablici iz Aneksa 25 trošak prijevoza što se ne uključuje u CV je 30% • Cijena robe na računu 13.100 • Trošak avionskog prijevoza Kanada - Frankfurt 2.500 • Izračun: • 2.500 * 30% =750 – trošak prijevoza što se ne uračunava u CV • Carinska vrijednost 13.100 - 750= 12.350
Specifičnost • Raspodjela troškova u slučaju da se radi o prijevozu u dva uzastopna leta različitih zrakoplovnih kompanija, ne može se primijeniti za oba leta nego samo na jedan.
PRIJEVOZ ŽELJEZNICOM, UNUTARNJIM VODAMA ILI CESTOM • Ukoliko se roba prevozi željeznicom, unutarnjim vodama ili cestom mjestom ulaska u EU smatrat će se mjesto gdje se nalazi prvi carinski ured. • Željeznica – Tariff connecting point • – prijelaz željeznice preko kopnene granice – trgovačka praksa – prihvaća se
ČL 33. CARINSKOG ZAKONIKA ZAJEDNICE I TROŠAK PRIJEVOZA • Pod uvjetom da su iskazane odvojeno od stvarno plaćene ili plative cijene, sljedeće stavke NEĆE BITI UKLJUČENE u carinsku vrijednost: • (a) troškovi prijevoza robe nakon njezinog dolaska do mjesta unosa u carinsko područje EU; … • Ako je prijevoz istim sredstvom transporta do mjesta koje se nalazi nakon mjesta ulaska u carinsko područje EU, troškovi prijevoza - PROPORCIONALNO UDALJENOSTI PRIJEĐENOJ UNUTAR I IZVAN CARINSKOG PODRUČJA UNIJE, osim ako se dostave dokazi koji iskazuju stvarno nastale troškove do mjesta ulaska u carinsko područje Unije
TROŠAK PRIJEVOZA I OSIGURANJA • Ukoliko je PRIJEVOZ BESPLATAN troškovi prijevoza do mjesta ulaska u Uniju koji se računaju u skladu UOBIČAJENIM TROŠKOVIMA PRIJEVOZA koji se normalno primjenjuju za iste tipove prijevoza, uključit će se u carinsku vrijednost. • Trošak OSIGURANJA, osim onih vezanih uz avionski prijevoz, mogu se raspodijeliti samo ako postoji zadovoljavajući dokaz koji pokazuje da postoji podjela između troškova van i unutar EU Ukoliko nema takvog dokaza, cijeli iznos osiguranja uračunava se u carinsku vrijednost.
NAPOMENA: Vrijednost troškova prijevoza potrebno je dodati iznosu ili oduzeti od iznosa stavke temeljem računa, a prema neto težini robe; Ako iznos troškova prijevoza ovisi o vrijednosti robe koja se prevozi, troškovi prijevoza trebaju se izračunati za svaku pojedinu stavku posebno, proporcionalno vrijednosti stavke. Vrijednost troškova osiguranja pošiljke treba izračunati za svaku pojedinu stavku prema njenoj vrijednosti. U slučaju kada se troškovi osiguranja i troškovi prijevoza navode skupa, tu vrijednost treba izračunati prema pravilima usvojenim za troškove prijevoza. PODJELA TROŠKOVA PRIJEVOZA/OSIGURANJA – VIŠE ROBE U JEDNOM PRIJEVOZNOM SREDSTVU
SAŽETAK - troškovi • Svi troškovi dopreme do ulaska u carinsko područje EU ulaze u CV • Mjesto ulaska u carinsko područje EU - • avionski promet – prilog 25 Uredbe • Više stavaka po jednom trošku • prijevoz - razmjerno neto težini • osiguranje – razmjerno vrijednosti • Carinska deklaracija – DCV (D.V.1 i D.V.1 bis) – P 44 CD
POSEBNOSTI utvrđivanja CV - UNIT PRICE (SPV) • STANDARD IMPORT VALUE (SIV) • DODATNE CARINE • CARINE U SEKTORU VINA
Simplified Procedure Values (SPV) – unit price – pojednostavljeni post. • Čl. 30.2 c) Carinski zakonik 2913/92 i • Čl. 152. Uredbe (EEZ-a) br. 2454/93. • propisan je pojednostavljeni sustav utvrđivanja carinske vrijednosti određenog svježeg voća i povrća uvezenog na konsignaciju
Konsignacija • WCO – Savjetodavno mišljenje 1.1 – roba uvezena na konsignaciju: prema trgovačkoj praksi, roba se šalje, ne kao rezultat prodaje, nego s namjerom da će biti prodana za račun dobavljača, po najboljoj ostvarivoj cijeni. U vrijeme uvoza nema prodaje.
Ugovor o konsignaciji • Dvostrani ugovor o obavljanju trgovačkih usluga • nalagodavac (konsignant) se obavezuje za to platiti određenu naknadu (proviziju). • konsignatorobavezuje u svoje ime, a za račun svog nalogodavca zaključiti neki trgovački ugovor • Konsignant ostaje vlasnik robe dok se ona nalazi na konsignacijskom skladištu i ima pravo zahtijevati da mu se roba vrati • Konsignator je obvezan vratiti robu ako je do određenog roka ne proda. • Konsignacija je dio vanjskotrgovačke djelatnosti koja spada pod poslove zastupanja i dijeli pravni režim zastupanja • Važno utvrditi je li stvarno konsignacija
Zašto se koristi unit price • nema prodaje – konsignacija • CV ne može na temelju metode transakcijske vrijednosti –> OSTALE METODE • pojednostavljeni postupak – unit price – (prilagođena deduktivna metoda) • države članice koje imaju najveći uvoz – na temelju statističkih podataka za prethodnu godinu – dostavljaju podatke
Unit price • Predstavljaju CV dobivene iz jedinične cijene po kojoj se identičnu ili sličnu uvezenu robu prodaje na zajedničkom tržištu, u najvećim količinama i između nepovezanih tvrtki umanjenu kako bi se došlo do prosječne vrijednosti za 100kg neto za svaki proizvod pokriven shemom. • Jedinična cijene (engl. unit price) objavljuju se kroz TARIC - može se koristiti za određivanje carinske vrijednosti uvezene robe za razdoblje od 14 dana, svako razdoblje počinje u petak. • Aneksom 26 Uredbe 2454/93 propisana je roba na koju se odnose ove odredbe kao i period u godini kad se ista može primjenjivat
Kada se mogu koristiti jedinične cijene kao carinska vrijednost? • Uvoznik može birati da li će primijeniti pojednostavljeni postupak ili će se carinska vrijednost utvrditi temeljem ostalih metoda • Naglasak na deduktivnu metodu tj. cijenu po kojoj će se ta roba prodati u zemlji uvoza uz odbitak propisanih troškova • Bira metodu kod svake deklaracije • Ukoliko UNIT PRICE u JCD šifra E01 u drugom potpolju polja 37 JCD-a deklaracija je konačna - ne može se mijenjati bez obzira na stvaran nivo cijene koji se ostvari u prodaji robe.
Primjena jedinične cijene kao osnove za carinsku vrijednost • Ukoliko deklarant koristiti jediničnu cijenu kao osnovu za određivanje CV- carinska deklaracija je konačnai odredbe koje se odnose na nepotpune deklaracije postupka se ne primjenjuju. • Samo za cijelo voće i povrće proizvedeno od jedne vrste voća i povrća i uvezeno na konsignaciju. • isključeno voće ili povrće koje je prošlo proces rezanja ili rezanje na kocke prije uvoza. • ne može koristiti ukoliko postoji kupoprodaja te analogijom i carinska vrijednost utvrđena temeljem metode transakcijske vrijednosti.
Utvrđivanje carinske vrijednosti temeljem deduktivne metode • U trenutku carinjenja - nepotpuna deklaraciju - deklarirana procijenjena vrijednost na koju će se obračunati uvozna davanja • Prilažu se pro-forma račun ili izjava o vrijednosti. JCD se mora podnijeti sa slijedećim podacima: • drugo potpolje polja 1 – šifra B (nepotpuna deklaracija), • polje 24 – šifra 12 (konsignacija); • polje 43 – šifra 4 (deduktivna metoda) • Zadužuje se jamstvo za mogući carinski dug (unit price) • Konačna deklaracije zajedno sa dokumentacijom po kojoj je konkretna roba prodana na zemlji uvoza - u najdužem roku od 90 dana od nepotpune deklaracija
UVOZNE CARINE U SUSTAVU ULAZNIH CIJENA (ENTRY PRICE) - STANDARD IMPORT VALUE (SIV) - Standardna uvozna cijena (voće i povrće)
UVOZNE CARINE U SUSTAVU ULAZNIH CIJENA (ENTRY PRICE) • Članak 140(a) Uredbe 1234/07 o organizaciji zajedničkog agrarnog tržišta - zakonski okvir za provedbu sustava ulaznih cijena u sektoru voća i povrća te prerađenog voća i povrća. • Detaljna pravila za provedbu sustava ulaznih cijena u sektoru voća i povrća, kao i drugih mjera u ovom sektoru, utvrđena su Uredbom 543/2011.
UVOZNE CARINE U SUSTAVU ULAZNIH CIJENA • Stopa carine ovisna o vrijednosti robe • Što je veća vrijednost – carina manja • najviša cijena – samo ad valorem carina • što je niža cijena – ad valorem + dodatna carina • Potencijalna opasnost krivog deklariranja uvozne cijene na više - kako bi se platila niža carina. • Stvarna razina deklarirane cijene mora biti provjerena uporabom prosječnu uvoznu vrijednost - „standardna uvozna vrijednost“ (engl. standard import value) SIV. • Sustav ulaznih cijena primjenjuje se na proizvode navedene u aneksu XV Uredbe 543/11 tijekom navedenih perioda u godini
Utvrđivanje standardne uvozne vrijednosti (SIV) • SIV ne utvrđuje se za proizvode navedene u aneksu XV(B) Uredbe 543/11 (višnje i krastavce za preradu). • SIV izražene u EUR objavljuje EK u obliku uredbi u Službenom glasniku (engl. Official Journal) L serije i putem TARIC-a (dnevne promjene). • Primjenjuje se dok ju na zamijeni nova.
Osnovica za obračun carine i dodatna jamstva • Carinska vrijednost bitna – o njoj ovisi visina carine • Uvoznik bira koju će vrijednost primijeniti tj. metodu temeljem koje će utvrditi carinsku vrijednost robe koja se uvozi. • Kako bi se izbjegla moguća zlouporaba sustava ulaznih cijena, odnosno deklariranje više uvozne cijene s ciljem plaćanja niže carine, članak 137 propisuje dodatna jamstva. • Korištenje različitih metoda ovisno da li postoji SIV ili ne za tu robu
Proizvodi za koje su definirane SIV:Uvoznik može izabrati između slijedećih metoda – CV temeljem: • FOB cijenu proizvoda u zemlji podrijetla uvećanu za troškove osiguranja i prijevoza do granica carinskog teritorija EU (CIF uvozna cijena robe) • Carinsku vrijednost utvrđenu prema članku 30(2)(c) Carinskog zakonika Zajednice • Deduktivna • carina će u trenutku uvoza biti plaćena na depozit i to temeljem realne procjene konačne vrijednosti • uvozna se davanja obračunavaju korištenjem privremenih podataka uz podnošenje nepotpune deklaracije i roba se pušta u slobodan promet. • Potrebno je zadužiti jamstvo u visini mogućeg carinskog duga • SIV koju utvrđuje i objavljuje Komisija na prethodno opisani način.
Voće i povrće - primjer SIV-u - 492 €, ukoliko je obračun temeljem istog - primjenjiv je uvjet V5 U slučaju obračuna prema uvoznoj cijeni od 550 €, primjenjiv je uvjet V1
Proizvodi za koje se utvrđuje standardna uvozna vrijednost: • Koju će osnovicu za obračun uvoznik izabrati što mu je povoljnije. • Ako SIV dodatna šifra postupka E02 u drugom potpolju polja 37 JCD-a. Treba napomenuti da ukoliko je za određene vrste svježeg voća i povrća propisana SIV, za te proizvode se ne može upotrijebiti SPV (unit price – jedinična cijena)
Proizvodi za koje se NE utvrđuje standardna uvozna vrijednost (Dio B priloga XV) Uvoznik može izabrati između slijedećih metoda: • FOB cijenu proizvoda u zemlji podrijetla uvećanu za troškove osiguranja i prijevoza do granica carinskog teritorija EU (CIF cijena robe) • Carinsku vrijednost utvrđenu prema članku 30(2)(c) Carinskog kodeksa. • Deduktivna metoda utvrđivanja carinske • Carina će u trenutku uvoza biti plaćena na depozit • Zaduženo jamstvo u visini maksimalnog mogućeg carinskog duga. • Ova metoda ako nema transakcijske vrijednosti