1 / 64

Zdravstveni učinci aerosola

Zdravstveni učinci aerosola. Milan Milošević, dr.med. Uvod. Čimbenici u općem i radnom okolišu se neprestano mijenjaju Moramo nadgledati populaciju koja je pod rizikom, ali i onu koja nije Longitudialno (prospektivno) monitoriranje kako bi se prepoznali rani znakovi povezanosti

frances
Télécharger la présentation

Zdravstveni učinci aerosola

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Zdravstveni učinci aerosola Milan Milošević, dr.med.

  2. Uvod • Čimbenici u općem i radnom okolišu se neprestano mijenjaju • Moramo nadgledati populaciju koja je pod rizikom, ali i onu koja nije • Longitudialno (prospektivno) monitoriranje kako bi se prepoznali rani znakovi povezanosti • Povećani rizici prisutnosti “normalnih” bolesti unutar pojedinih zanimanja • Kvantifikacija ovih čimbenika je neophodna!

  3. Uvod

  4. Koliko je točaka?

  5. Uvod

  6. O čemu ćemo danas govoriti? • Aerosoli: definicija i vrste • Zdravstveni učinci pojedinih vrsta aerosola: • Anorganske prašine • Organske prašine • Prevencija • Mogući problemi u budućnosti…

  7. Zagađenje zraka Oksidi sumpora (SOx) Atmosferske čestice + Iritacija kože i sluznice oka Pogoršanje simptoma astme Smanjene plućne funkcije Dodatni učinci na karcinom pluća

  8. Aerosoli: definicija • Aerosoli su koloidno raspršene čvrste ili tekuće čestice u plinu. • Čestična tvar (Particulate matter (PM))se odnosi na čestice suspendirane u zraku. • Tipovi: • Magla • Dim • Anorganske i organske prašine

  9. London Killer Fog, December, 1952

  10. London Mid-day inDecember 1952

  11. Aerosoli • Prosječni odrasli muškarac dnevno udahne oko 15 kg zraka, dok konzumira oko 1,5 kg hrane i oko 2 kg vode.. • Kratkotrajna i dugotrajna izloženost sitnim česticama iz zraka povećava rizik plućnih i srčano-žilnih bolesti, te karcinoma pluća • Čestice čiji je promjer manji od 5 mikrona su najpogubnije za ljudsko zdravlje.

  12. Aerosoli • U razvijenim zemljama primarni uzrok nastanka aerosola je industrijsko zagađenje i automobilski ispušni plinovi • Radnici koji obavljaju poslove vani su u najvećem riziku. • Zemlje u razvoju: sagorijevanje ugljena/goriva za grijanje unutar prostorija

  13. Kako aerosoli uzrokuju zdravstvene probleme? • Tri osnovna mehanizma: • Iritacija • Senzibilizacija • Retencija • Neki aerosoli mogu djelovati i kombinirano! • Oštećenje tkiva ovisi o: • Veličini čestica • Koncentraciji čestica • Kemijskom sastavu čestica

  14. Kako aerosoli uzrokuju zdravstvene probleme? • Iritacija pretrahealnih dišnih putova: • Kihanje, rinitis • Iritacija i upala provodnih zračnih putova u traheobronhalnoj regiji: • Kašalj, hropci, kratkoća udisaja (asthma-like symptoms), te mogući dugotrajni učinci poput bronhitisa i karcinoma pluća • Oštećenjealveolarnih stanica: • Ožiljci, remodeliranje, smanjeni plućni kapaciteti, što dovodi do klinički značajne fibroze i/ili emfizema. • Prodor u cirkulaciju što dovodi do oštećenja drugih organa (npr. srce).

  15. Veličina čestice (mm) 100 50 10 5 1 0.2 0.1 Brzina taloženja 100 cm/s 20 - " - 0.8 cm/s=48 cm/min 0.18 cm/s=48 cm/min 3.5 cm/h 1.1 - " - 0.8 - " - Taloženje prašine Mineralna prašina r = 2.6 g/m3, bez vjetra

  16. >15 μm 5 -15 μm < 5 μm

  17. Difuzijacollision Nakupljanje na površini Prašina u dišnim putovima, učinak veličine čestica % 100 80 60 Accumulation in airways Nos i ždrijelo Traheja i bronhi 40 20 Alveoli 0,01 0,1 1,0 5 100 mm

  18. Disanje • Tijekom odmora 0,5 l x 20 min = 4800 l/8 t • Tijekom teškog rada 2 l x 40 min = 38400 l/8 t Ako postoji 0.5 čestica/cm3u zoni disanja, radnik koji radi teški fizički rad udahne 1 920 000 čestica unutar 8h. Čestice manje od 10 mikrona dolaze do terminalnih bronhiola i alveola.

  19. Čišćenje dišnih putova • Nos: kihanje, sluz • Od traheje do terminalnih bronhiola: mukocilijarno čišćenje • Terminalni bronhioli i alveole: alveolarno čišćenje (pneumociti, makrofagi, limfatičko tkivo)

  20. Plućna fibroza • Ako postoji velik broj čestica/vlakana u dišnim putovima, unutrašnji mehanizmi odstranjivanja postaju nedovoljni. • Vlakna uzrokuju upalu što posljedično utječe na nastanak plućne fibroze! • Čimbenici koji utječu na nastanak fibroze: • Broj, veličina, oblik i topljivost udahnutih čestica • Individualne karakteristike pojedine osobe (imunološki status)

  21. Pneumokonioze: anorganska prašina • Termin “pneumokonioza” doslovno znači “prašnjava pluća” • Nastaju zbog nakupljanja prašine u plućima i reakcije tkiva na njenu prisutnost. • Pneumokonioze su obično ograničene na ona stanja koja uzrokuju trajnu promjenu plućnog tkiva kojoj prethodi udisanje mineralne prašine. • Odlaganje i reakcija plućnog tkiva: • Hijalin i kolagen

  22. Azbestoza Silikoza Pneumokonioza kopača ugljena Aluminoza (Shaver's disease) Talkoza Fibrogene pneumokonioze Prave pneumokonioze

  23. Nema dokaza o zadržavanju čestica u plućima Berilioza Pneumopatije uzrokovane tvrdim metalom Farmerska pluća Profesionalna bronhalna astma Bisinoza Profesionalne pneumopatije

  24. Pneumokonioza kopača ugljena • Nastaje kombiniranim djelovanjem ugljene prašine i slobodnog silicijevog dioksida • Simptomi u tri stadija: • I. stadij: Dispneja kod napora • II. stadij: Izrazita dispneja pri manjem naporu, produktivan kašalj, simptomi kroničnog bronhitisa. • III. stadij: Izrazita dispneja u mirovanju, znakovi plućnog srca • Katkada se jave i promjene na zglobovima u obliku reumatoidnog artritisa (Caplanov sindrom).

  25. Pneumokonioza kopača ugljena

  26. Pneumokonioza kopača ugljena

  27. Pneumokonioza kopača ugljena

  28. Pneumokonioza kopača ugljena

  29. Silikoza • Fibrotička silikoza koja nastaje udisanjem prašine s visokim postotkom slobodnog silicijevog dioksida. • Izložena radna mjesta: • Rudari, • Keramička i staklarska industrija • Metalna industrija • Informatička industrija • Simptomi se najčešće javljaju nakon 10-20 godina radnog staža.

  30. Silikoza • Uz silikozu se često javlja tuberkuloza (silikotuberkuloza) • Patogeneza • Nepoznata. SiO2 je toksičan za makrofage. • Razvijaju se kolagena vlakna koja naknadno hijaliniziraju. • Nastaje restrikcijska plućna bolest.

  31. Silikoza • Kliničke forme silikoze: • Najčešći oblik je kronični nodularni, u kojem su zahvaćeni limfni čvorovi u srednjim i donjim plućnim poljima koji imaju tendenciju stapanja. • Prvi simptom je kratkoća daha prilikom napora • Mogu se javiti i simptomi koji liče na reumatoidni artritis. • Dijagnoza: radna anamneza i RTG nalaz.

  32. AZBEST Azbest se upotrebljava više od 3000 godina! • Egipćani, Grci i Rimljani • omotavanje faraona, “vječna vatra”, odjeća • Srednji vjek • izolacija oklopa • Industrijska revolucija • izolacija bojlera, parnih cijevi i mašina • 20. stoljeće:zaštita od vatre; zvučna izolacija; dekoracija; ojačavanje

  33. AZBEST • Toplotna i električna otpornost, kemijska inertnost • Kancerogen prve skupine: omjer širine i dužine vlakana 1:5 • Glavni učinci: • fibroza • Ca bronha • mezoteliom pleure • EU je donijela odluku o potpunom isključivanju azbesta do 2005. godine • Glavna industrijska zamjena: polivinil alkohol, celulozna vlakna i kevlar

  34. AZBESTOZA - PNEUMOKONIOZA • Profesionalna bolest- Zakon o listi profesionalnih bolesti NN162/98 br. 36: bolesti uzrokovane fibrogenim mineralnim prašinama; • Kronično, progresivno stanje nastalo zbog nakupljanja udahnute azbestne prašine u plućima i reakcije plućnog tkiva na tu prašinu.

  35. SKUPINE AZBESTA- MINERALOŠKA SVOJSTVA • serpentinski - krizotil - fine tanke lako upredive niti • amfibolni – krocidolit, deblje i teže upredive niti FIZIKALNA SVOJSTVA: KROCIDOLITKRIZOTIL Boja plavibijeli Dužina vlakna 3 do 70 µm 1 do 40 µm Promjer vlakna 0.1 do 1 µm0.0l do 1 µm

  36. AZBEST • Azbestoza – javnozdravstveni problem u Splitsko-dalmatinskoj županiji: azbestocement – Salonit, cementna ind., brodogradilište, rezalište. • U Hrvatskoj: 17% svih profesionalnih bolesti 1990 - 2000. godine (HZJZ). • U Europi se, u sljedećih 30 godina, očekuje više od 400 tisuća smrtnih slučajeva zbog mezotelioma i raka pluća. • Znanstvenici procjenjuju da će ukupni broj ljudskih žrtava, ako se uskoro zabrani proizvodnja azbesta u svim državama, iznositi oko deset milijuna (Am. J. Ind. Med. 2005, 47, 471).

  37. IZLOŽENOST AZBESTU: • PROFESIONALNA ( kumulativna) • radnici u preradi azbesta • izrada azbestno-tekstilnih proizvoda • proizvodnja kočionih oplata • postavljanje izolacijskih traka (brodogradnja) • proizvodnja azbestno-cementnih proizvoda • rezališta brodova i rušenje starih građevina • DOMICILNA - izloženost ukućana radnika s azbestom • VICINALNA - tvorničko onečišćenje okoliša • KOMUNALNA - onečišćenje životnog okoliša

  38. Azbestna tjelešca: Biomarkeri izloženosti ali NE i Biomarkeri učinka

  39. Bolesti povezane s azbestom • Obično je potrebno 10 do 30 godina kako bi se javili simptomi. • Zdravstveno stanje se može pogoršati i kada više nema profesionalne izloženosti!. • Azbestosa • Mezoteliom • Karcinom pluća • Ostali karcinomi

  40. AZBESTNA NEMALIGNA BOLEST (NAB) • AZBESTOZA PLUĆA – (MKB 10): J61 -Pneumokonioza uzrokovana azbestom i drugim mineralnim vlaknima • difuzna intersticijska fibroza plućnog parenhima linearnog tipa, kronično, progresivno • destrukcija alveolne strukture • zahvaćeni bazalni i srednji dijelovi pluća • peribronhiolarna fibroza, bolest malih dišnih putova • PROMJENE NA PLEURI : J92.9 – Pleuralni plak bez azbestoze • plakovi ili kalcifikacije parijetalne pleure i dijafragme • difuzna zadebljanja pleure • priraslice kostofreničnog kuta • benigni pleuralni izljev • PLEURALNI PLAK UZ AZBESTOZU: J92.0

  41. Mezoteliom pleure

  42. Lung Cancer Risks (70 per 100,000 lung cancer deaths in general population) 5x higher risk than general population 10x higher risk 50x to 90x higher risk

More Related