1 / 47

Učenikove sposobnosti i osobine kao odrednice procesa učenja

Učenikove sposobnosti i osobine kao odrednice procesa učenja. Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani 2011/12. O čemu ćemo govoriti?. Tjelesni razvoj Kognitivni razvoj Razvoj govora Razvoj moralnog rasuđivanja Individualne razlike u kognitivnim osobinama Socijalni i emocionalni razvoj

ganya
Télécharger la présentation

Učenikove sposobnosti i osobine kao odrednice procesa učenja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Učenikove sposobnosti i osobine kao odrednice procesa učenja Edukacijska psihologija 1 Đeni Zuliani 2011/12.

  2. O čemu ćemo govoriti? • Tjelesni razvoj • Kognitivni razvoj • Razvoj govora • Razvoj moralnog rasuđivanja • Individualne razlike u kognitivnim osobinama • Socijalni i emocionalni razvoj • Individualne razlike u nekim osobinama ličnosti

  3. Tjelesni razvoj • PREDŠKOLSKA DOB • Promjene u tjelesnom izgledu i motoričkim vještinama • povećana mišićna kontrola (cefalo-kaudalna; proksimo-distalna) • razvoj fine motorike • SREDNJE • DJETINJSTVO • Tjelesni rast se • usporava do 10.god. • Bol mišića • Vježba • ADOLESCENCIJA • - Nagle promjene na tijelu (reprodukcija) • pojam o sebi vezan za tijelo • spolne razlike među djecom utječu na popularnost, nesigurnost/ samopouzdanje, sramežljivost, povlačenje

  4. Tjelesni razvoj i posljedice na školu

  5. Razvoj se razvija po stupnjevima: nove organizacije spoznaja Aktivni odnos djeteta prema okolini Razumjevanje i osmišljavanje vanjskog svijeta 2 procesa: a). maturacija organizma i živčanog sustava; b). Aktivnost i djelovanje na vanjski svijet konstruktivizam: misaoni svijet izgrađuje se na temelju iskustva sheme:opći potencijal za izvedbu nekog ponašanja (vanjski postupci, mišljenja) Mehanizmi za prilagodbu shema na okolinu: ASIMILACIJA AKOMODACIJA EKVILIBRACIJA (uspostava ravnoteže; poticajna snaga intelektualnog razvoja) Kognitivni razvoj: Piagetova teorija

  6. Piagetova teorija – razvojni stupnjevi

  7. Piagetova teorija u razredu • Poznati i uvažiti razinu djetetovog kognitivnog razvoja, predznanje, govorne kompetencije, psihomotoričku razvijenost • Aktivno uključivanje u nastavni proces, istraživanje, interakcija s okolinom • Uvažiti individualne razlike • Praćenje individualnog napretka • Do osmog razreda neka djeca ne primjenjuju formalno mišljenje • Izazvati kognitivnu neravnotežu---povećava motivaciju, proces akomodacije i kognitivni razvoj • Razumjeti zakonitosti dječjeg spoznajnog razvoja

  8. Kognitivni razvoj: Vigotski Pretpostavke: 1. misaoni razvoj ovisi o svladavanju sustava znakova zajedničkog ljudima u određenoj kulturi (kulturni i povijesni kontekst) 2. Učenje simboličkog sustava odvija se postupnim slijedom koji je jednak u sve djece

  9. Kognitivni razvoj: Vigotski • Učenje prethodi razvoju: učenje sustava simbola omogućuje djetetu rekonstrukciju pojava iz njegovog okruženja – pomaže mu misliti, komunicirati i rješavati probleme

  10. Kognitivni razvoj: Vigotski 1.Prepoznavanje – povezivanje određenih glasova sa značenjem, 2.Razvoj misaonih struktura i pokušaj upravljanja okolinom 3.Samostalna upotreba simbola pri prosuđivanju, zaključivanju, rješavanju problema ---sustav simbola je internaliziran --- unutrašnji govor (u početku glasan, kasnije privatni)

  11. Kognitivni razvoj: Vigotski • Kognitivni razvoj se potiče suradnjom djeteta i okoline • Od izvana kontroliranih ponašanja do ponašanja kojima dijete samostalno upravlja iznutra

  12. Kognitivni razvoj: Vigotski • Područje približnog razvoja - samostalni rad djeteta otkriva njegovu sposobnost - rad s odraslom osobom otkriva potencijalnu razinu sposobnosti Stečeno znanje je ishodište novog učenja AKTIVNA ULOGA UČITELJA STUPANJ POUČLJIVOSTI

  13. Kako podignuti misaone skele • Kognitivno modeliranje • Potkrepljenje • Povratne informacije • Izravno poučavanje o tome što treba učiniti • Pitanja koje pomažu učeniku da prepozna uzrok pogreške i razvije strategiju ispravljanja • Kognitivno strukturiranje: objašnjavanje načela i generalizacije (organizacija znanja) • Korištenje unutrašnjeg govora pri rješavanju problema

  14. Teorija Vigotskog u razredu • redefinira način provjere znanja: provjerava se gornja granica p.p.r. - p.p.r. Se utvrđuje u individualnom radu - zadaci sa različitim razinama složenosti - pripremiti potpitanja ili upute na temelju djetetovih trenutnih mogučnosti - bilježiti kada i u kojoj mjeri te upute pomažu pri rješavanju zadatka Kada niti uz pomoć ne može riješiti zadatak dijete je doseglo gornju granicu p.p.r.

  15. STRUKTURALNI ASPEKT Izgovor: izvedba glasova (fonema; 30) Gramatika FUNKCIONALNI ASPEKT Semantika: značenje riječi ili sklopova riječi (širi kontekst) Pragmatika: učinci konteksta na značenje, nepisana pravila o tome što reći u različitim kontekstima Razvoj govora MORFEMI Rez; pro-rez; Pro-rez-ati SINTAKSA S-P-O

  16. Kako učimo govor

  17. Kako učimo govor Nativističko tumčenje (Chomsky) Genetička osnova; svojstvo ljudskog mozga; Govor se javlja bez sustavne poduke ili potkrepljenja Es. logičke pogreške: konj-konjevi; oni možeju; Djeca rijetko brkaju redoslijed riječi u rečenici Biheviorističko tumčenje Odrasli kao model; Potkrepljenje uspješno izgovorenih riječi Predispozicija + socijalne povratne veze = dobro jezično funkcioniranje

  18. Govor i mišljenje

  19. Učenje i ličnost • Ličnost: • Jedinstvena i relativno trajna organizacija čovjekovih kognitivnih i konativnih osobina koja svim njegovim oblicima ponašanja i djelovanja daje zasebno i prepoznatljivo obilježje • Dispozicija + utjecaji iz okoline + aktivitet Školski utjecaji učenje

  20. Konativne osobine • Temperament • Karakter • Moralno rasuđivanje • Prosocijalno ponašanje • Samopoimanje • Motivacija

  21. Temperament • Konstitucijski uvjetovan tipičan način čovjekovog emotivnog reagiranja • Hipokrat-Galenova klasifikacija: • Kolerik • Sangvinik • Flegmatik • Melankolik • Pavlovljeva klasifikacija: • Neobuzdan • Živahan • Miran i slab S obzirom na tjelesni sok Na temelju izmjenjivanja i uspostavljanja dva procesa: Podraživanje (stimulacija) Kočenje (inhibicija)

  22. Ekstravertiranost Otvorenost ponašanja Spremnost na akciju Lako uspostavlja kontakte, Komunikativnost Realistično ponašanje, ne pretjerano osjetljiva na kritiku Interes je na vanjskoj okolini Introvertiranost Promišljenost, povučenost, okrenutost prema sebi Suzdržljivost na izražavanje emocija, osjetljivost na kritiku Obuzeta vlastitim mislima i doživljajima Temperament – Jungova tipologija

  23. Aktivnosti 1. Samopouzdanost – nesigurnost 2. živost-tromost 3. Promišljenost – impulzivnost 4. Suzdržanost – nesuzdržanost 5. Objektivan odnos - preosjetljivost II. Emotivno ponašanje Vedrina – potištenost Emotivna zrelost – e.nezrelost Emotivna stabilnost – e. nestabilnost Trajnija raspoloženja – naglo mijenjanje raspoloženja Uravnoteženost - egocentričnost Temperament -Rotova podjela • III. Ponašanje prema drugima: • Sigurnost – plašljivost • Samostalnost – oslanjanje na druge • Socijalna inicijativa – pasivnost • Prijateljski odnos – neprijateljski odnos • Tolerantnost - kritizerstvo • I još: • Osobni tempo • sugestibilnost Stečeni tj. naučeni oblici klasičnim ili instrumentalnim uvjetovanjem ili navikavanjem

  24. Temperament - Eysenck • Ekstraverzija – introverzija • Neuroticizam – emotivna stabilnost • Neurotični ekstravert • Emotivno stabilan ekstravert • Neurotični introvert • Emotivno stabilni introvert 3. Psihoticizam

  25. Temperament djece – Thomas i Chess Burne i negativne reakcije na nove situacije Teško prilagođavanje Neregularnost u navikama • Teško dijete • Prosječno dijete • Usporeno dijete Brzo prilagodba Pozitivne emotivne ekspresije i raspoloženja, regularnost navika Postupno se “emotivno” zagrijava Oklijevajući pristup novim situacijama, ali bez snažnih emotivnih reakcija Bez prisile, nova iskustva prihvaća na pozitivan način

  26. Temperament se formira između 6 i 12 godine • konzistencija u interakciji organizam – okolina • Potrebno razumijevanje od strane odraslih • Povezanost između neadaptabilnog temperamenta (usporeni tip) i niskog školskog postignuća • Ali ne i inteligencije • očekivanja nastavnika • Voditi računa o djetetovim dostignućima • Uvažavanje razlika u temperamentu

  27. Karakter • Tipične osobine neke osobe • Voljno-motivacijske osobine (upornost, odlučnost, dosljednost) • Etičko-moralna načela ponašanja (poštenje, sebičnost, nesebičnost, skromnost, savjesnost) – pridržavanje-nepridržavanje društvenih normi • Guilford: potreba za slobodom, p. za oslanjanjem na samoga sebe, p. za konformiranjem • Konzistentnost (ustrajnost, postojanost)

  28. Razvoj moralnog rasuđivanja:Piagetova teorija Moralna dilema Jednom davno bila su dva mala dječaka, Augustus i Julijan. Augustus je jednog dana primijetio kako je očeva tintarnica prazna i odlučio je pomoći ocu da je napuni. No otvarajući bocu, prolio je tintu i napravio mrlju na stolnjaku. Julian se igrao tintarnicom svog oca i napravio malu mrlju na stolnjaku. Koji je od dva dječaka bio zločestiji i zašto?

  29. Razvoj moralnog rasuđivanja:Kolbergova teorija Moralna dilema Jednoj ženi prijeti smrt od raka. Može je spasiti lijek koji je nedavno izumio jedan farmaceut u njezinom gradu. Farmaceut naplaćuje taj lijek 2000$ što je deset puta više od troškova izrade lijeka. Muž bolesne žene, Hainz, obišao je sve poznanike kako bi prikupio novce ali je uspio prikupiti samo polovicu potrebnog iznosa. Hainz je rekao farmaceutu da će njegova žena umrijeti i zamolio ga da mu proda lijek jeftinije ili da mu omogući da ostatak plati naknadno. No faramceut je rekao “Ne”. Sav očajan Hainz je provalio u apoteku i ukrao lijek za svoju ženu. Je li to trebao napraviti? Da/ne, obrazložiti

  30. Razvoj moralnog rasuđivanja:Kolbergova teorija

  31. Prosocijalno ponašanje • Darivanje u karitativne svrhe • Suradnja s drugima i pomoć osobama u nevolji • Suosjećanje, dijeljenje, žrtvovanje, spašavanje i sl. • Pozitivne posljedice za druge Moralna uvjerenja empatija

  32. P.p. - u svezi sa razvojem kognicija, soc. prespektive, moralnog rasuđivanja i motivacije • Na najnižim stupnjevima moralnog razvoja djeca pomažu zbog konkretne, definirane nagrade ili kao odgovor na zahtjev, prijetnju ili zapovijed autoriteta • Na trećem stupnju djeca samovoljno započinju pružati pomoć drugima. Ali zbog nagrada • Četvrti stupanj – normativna motivacija • Peti stupanj – norma reciprociteta • Šesti stupanj – altruistična motivacija

  33. Socijalni i emocionalni razvojPredškolska dob (do 6 god) Širenje socijalne mreže Igra s vršnjacima za učenje suradnje i rješavanje konflikata, i prevladavanje i egocentrizma (shvaćanje da drugi imaju različita razmišljanja, osjećaje, gledišta te uočavanje učinka svog ponašanja) Uči se prosocijalno ponašanje - odnos s roditeljima temeljen na toplini i brizi, ali i posljedicama ponašanja - očekivanja ostalih odraslih da dijete brine za druge, ukazuju na druge oblike ponašanja i ne prihvaćaju agresivnost

  34. Socijalni i emocionalni razvoj:Srednje djetinjstvo (6 -12 god) • Roditelji su djetetu model za ponašanje i za stavove • Sve veći utjecaj vršnjaka • Niži razredi: prijateljstva površna i usmjerena na zajedničke interese i aktivnosti – grupe istog spola • Od šestog raz: mješovite grupe – uspoređivanje sposobnosti i vještina; razmjena stavova i mišljenja - prijateljstva postaju stabilnija, temelje se na brizi, lojalnosti, podršci, primanju i davanju - neprihvaćenost može imati negativne posljedice (napuštanje škole, delikventno ponašanje, ali i na prosocijalno ponašanje, empatiju i razriješavanje sukoba)

  35. Samopoimanje

  36. Slika poimanja kod učenika OPĆE SAMOPOIMANJE AKADEMSKO SAMOPOIMANJE SOCIJALNO SAMOPOIMANJE EMOCIONALNO SAMOPOIMANJE TJELESNO SAMOPOIMANJE Povijest Prirodne znanosti Tjelesni izgled Matematika Tjelesne sposobnosti Značajni drugi Pojedinačna emocionalna stanja vršnjaci Materinji jezik

  37. Samopoštovanje Subjektivna kategorija Osobna procjena sebe ne mora uvijek imati veze sa objektivnim kriterijima Samopoštovanje vezano za svaki specifični dio samopoimanja U školi su afektivna i socijalna komponenta zanemarene i vrednuje se samo kognitivni aspekt obrazovnja – loš školski uspjeh = loša opća vrijednost učenika • Školska dob • Usporedba sa vršnjacima • s. Vezano za inteligenciju i ljubaznost • promjena u razvoju akademskog samopoimanja • Predškolska dob • s. Vezano za tjelesne i materijalne osobine • veličina, spol, stvari koje posjeduju • s. Nije povezano sa objektivnim postignućem

  38. Posljedice niskog samopoštovanja • Manje prihvaćanje odgovornosti za školski uspjeh: uspjeh i neuspjeh pripisani sreći • Lakše popuštanje pritiscima vršnjaka: ne vjeruju u sebe i svoje mišljenje • Odustanu od zadatka prije nego ga pokušaju rješiti • Vezano za školsko i obiteljsko samopoštovanje (procjena učenika kako ga roditelji vide)--- rizik za delikventno ponašanje • Neki emocionalni i motivacijski problemi: depresivnost, anksioznost, neki oblici ovisnosti

  39. Kako razvijati visoko samopoštovanje? • Prihvaćanje učenika: svi su vrijedni • Postoje različite sposobnosti i vještine: sve mogu biti put k uspjehu • Izbjegavanje natjecateljskih aktivnosti • Ne kritizirati osobine već ponašanje • Fleksibilno grupiranje prema sposobnostima

  40. Socijalni razvojAdolescencija • Samootvaranje, bliskost, lojalnost i podrška prema prijateljima • Vršnjaci su izvor ideja, vrijednosti, druženja, zabave • Važnost prihvaćanja u grupi za prosocijalno ponašanje, uspjeh u školi, socijalne vještine

  41. Emocionalni razvojAdolescencija • Razvoj identiteta: nezavisnost, izbor zanimanja, seksualna prilagodba, odnosi sa vršnjacima

  42. Eriksonova teorija psihosocijalnog razvoja • Razvoj temeljen na bazičnim potrebama, izazovima odnosno krizama: povjerenje- nepovjerenje (0-1 god) autonomija-strah i sumnja (1-3 god) inicijativa-krivnja (3-6 god) marljivost-inferiornost (6-12 god) identitet-konfuzija identiteta (12-18 god) intimnost-izolacija (18-25 god) generativnost-stagnacija (25-65 god) integritet-očaj (iznad 65 god)

  43. Inicijativa – krivnja (3-6 god) • Interes za istraživanjem svojih sposobnosti i proširivanje iskustva • Zanimanje za svijet izvan obitelji: važna je roditeljska podrška Ako djetetove inicijative rezultiraju neuspjehom ili kaznom tada dijete može postati zakočeno, anksiozno ili osjećati krivnju

  44. Marljivost-inferiornost (6-12 god) • Suočavanje sa zahtjevima škole: - Naučiti surađivati, slagati se i igrati se s vršnjacima - svladati školske zadatke ako dijete ne udovolji zahtjevima razvija se osjećaj manje vrijednosti i nisko samopoštovanje

  45. Kako pomoći učeniku • Poticanje na istraživanje, inicijativu, pitanja • Usmjeriti ih na osobni napredak i razvoj sposobnosti • Realno sagledavanje školskog uspjeha: suočavanje i podrška • Uvjeravanje da mogu naučiti: pomoći im postaviti ciljeve i pratiti njihov napredak i poteškoće • Ne ulaziti u otvorenu borbu moći sa učenicima koji iskazuju bunt prema autoritetu

  46. Individualne razlike u osobinama ličnosti • Anksioznost - strah od neuspjeha - ispitna anksioznost • Ekstravertiranost-introvertiranost Nestrukturirano učenje Učenje u grupi kroz različite aktivnosti Strukturirano učenje Učenje u miru • Suočavanje sa stresom zbog loše ocjene • - usmjereno na rješavanje problema: preuzimanje odgovornosti socijalna podrška, traženje pomoći od roditelja (unutrašnji lokus kontrole, viša motivacija za postignućem, bolji školski uspjeh) • - smanjenje neugodnih emocija: izražavanje ljutnje, traženje utjehe, zaboravljanje, bavljenje drugim aktivnostima

More Related