1 / 22

Naglasak imenica u hrvatskome standardnom jeziku

Naglasak imenica u hrvatskome standardnom jeziku. Dr. sc. Blaženka Martinović Graz, siječnja 2009. Naglasna norma danas.  normativna neustaljenost  nestabilnost  nedosljednosti u priručnicima  zanemarivanje pojava u jezičnoj uporabi Idealna se kodificirana norma

hop-sweeney
Télécharger la présentation

Naglasak imenica u hrvatskome standardnom jeziku

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Naglasak imenica u hrvatskome standardnom jeziku Dr. sc. Blaženka Martinović Graz, siječnja 2009.

  2. Naglasna norma danas  normativna neustaljenost  nestabilnost  nedosljednosti u priručnicima  zanemarivanje pojava u jezičnoj uporabi Idealna se kodificirana norma gotovo nikada u cijelosti ne ostvaruje...

  3. Odmaci od kodificirane naglasne norme Pitanje inventara i raspodjele naglasaka:  silazni se ton javlja i na nepočetnim slogovima riječi (na leksičkoj i paradigmatskoj razini)  prenošenje je silaznih naglasaka na proklitiku sve rjeđe  čest je izostanak zanaglasnih dužina  kratki su slogovi bez tonske opreke  uzlazni se naglasak sve više pomiče ulijevo  paradigmatske su naglasne preinake sve više u uzmaku.

  4. Korpus i izvori • temelj: leksički korpus (oko 6 000 imenica) predstavljen većim dijelom u knjizi Naglasaku hrvatskome književnom jeziku S. Vukušića, I. Zoričića i M. Grasselli-Vukušić • komparativna analiza sa suvremenim priručnicima hrvatskoga jezika: Hrvatska gramatikaE. Barić i skupine autora Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezikai Glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika S. Babića i skupine autora Tvorbi riječi S. Babića Rječnik hrvatskoga jezika urednika J. Šonje Hrvatski enciklopedijski rječnik urednika L. Jojić i R. Matasovića Hrvatski jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Gramatika hrvatskosrpskoga jezika I. Brabeca, M. Hraste i S. Živkovića

  5. Obavjesnici • obavjesnik = školovani govornik kojemu je govorenje profesijom te je dijelom skupine koja pokriva cijelo područje hrvatskoga standardnog jezika „govori, kako govori jezično obrazovana javnost“ I.Esih • analiza govora (auditivnom metodom) profesionalnih govornika u elektroničkim medijima (informativne emisije Hrvatskoga radija i Hrvatske televizije) • ciljano anketiranje obavjesnika (upitnikom i intervjuom) startnih štokavskih i neštokavskih idioma u dijelu čestouporabnoga korpusa – ovdje: profesori hrvatskoga jezika

  6. Cilj istraživanja • utvrditi opseg raskoraka između propisa i uporabe, tj. norme i tzv. profesionalne jezične prakse iz kojega proizlazi i potpun popis svih oblika nepodudaranja na zadanome korpusu (po naglasnim kategorijama i tipovima) Gdjegdje je naglasni lik nadišao jezičnu raznolikost u prostoru, a istovremeno je postao onim kojim se govornici spontano služe...

  7. Naglasna kolebanja imenica • leksičke dvostrukosti • paradigmatske dvojbenosti • neujednačeno tipološko razvrstavanja

  8. Naglasna pravila • opća pravila a) raspodjelna (o raspodjeli naglasnoga inventara) b) općeparadigmatska (uvjetovana morfološko-tvorbenim značajkama i fonemskim sastavom riječi; opći su naglasci predvidljivi, konstante su u fleksiji) • naglasna tipologija (usko vezana uz morfologiju riječi)

  9. Općeparadigmatski naglasak • opća naglasna norma • morfološko-tvorbeno uvjetovana • ona naglasna pravila koja u morfološkim paradigmama i tvorbi riječi određuju naglasak bez obzira na onaj u polaznome obliku

  10. Općeparadigmatska naglasna pravila 1. duljenje pred sonantom 2. kraćenje morfemau imenica srednjega roda na -ø 3. naglasci pojedinih padeža • V jd. • L jd. • N mn. • G mn. • DLI mn. 4. zanaglasne dužine *** 5. naglasak glagolskih imenica 6. naglasak zbirnih imenica 7. imenice muškoga roda na -o ili -e

  11. Paradigme po općim pravilima • grâd  u grádu  grBdovi • stvâr  u stvári  stvárī stvárima • wko òčijūòčima • nwkat  nòktijū nòktima • dijéte  djèteta • čeljáde  čeljàdeta • prâse  prBseta • dòlac  dólca  dólci • stBrac  stârca  stârci • pBlac  pâlca  pBlčevi • òvan óvna òvnovi ”praktičnost, preglednost i upotrebljivost”

  12. Tipološka naglasna norma • tipološka pravila vrijede samo za tipove i manje jedinice od tipova • glavno mjerilo za razvrstavanje u naglasne tipove  raspodjela prozodijskih svojstava tona, trajanja i mjesta (i njihove preinake u paradigmama)  promjenljivinepromjenljivitip  podtipovi skupovi jedinica naglasne jedinice

  13. Tipološki naglasak • suvremeno stanje • 2 osnovna (naglasnofleksijska) tipa PROMJENLJIVI I NEPROMJENLJIVI • 7 podtipova (3 istomorfemska i 4 neistomorfemska) promjenaTONA TRAJANJA MJESTA TONA I TRAJANJA TONA I MJESTA TRAJANJA I MJESTA MJESTA, TONA I TRAJANJA • 22 uzorka “logička neproturječnost, iscrpnost bez ostatka i jednostavnost”

  14. 22 uzorka > 18 uzoraka • rwk  ròkovi • grwš  gròša  gròševi bft  bùta  bftovi • stûp  stúpa  stúpovi/stùpovi kîp  kípa  kppovi • bâl  bálovi • gòra  gwru  gwre • grána  grânu  grâne • mjhsto  mjèsta • kòsackwsci/bèdro  bhdra • jánjac  jânjci/bxvno  bzvna • rôg  rwga  rògovi lôm  lwma  lwmovi • stôl  stòla  stòlovi • lîk  lìkovi • dòlac  dôlci • nôć  nwći • žìvot  živòta • prèzime  prezimèna rBme  ramèna • jùnāk  junáka • vrijéme  vrhmena  vremèna.

  15. Prvi i zadnji sustavni prikaz • Daničićeva tipologija oko 250 “tipova” u imenica (od ukupno 450) tj. 38 uzoraka • Naglasak u hrvatskome književnom jeziku (S. Vukušić, I. Zoričić, M. Grasselli-Vukušić) 2 tipa 4 podtipa 7 skupova jedinica 24 naglasne jedinice u imenica

  16. Praktična primjenljivost Hrvatski enciklopedijski rječnik šHf (N mn šHfovi) grVf (G gròfa, N mn gròfovi) krVv (N mn kròvovi) Moguće rješenje šHf NNT grVf PNT-2 krVv PNT-2 “Bilo da se informira ili normira, u rječniku treba da se i o naglasku nalazi čitava, a ne samo djelomična obavijest...” (B. Finka)

  17. UZORAK 2 Jednina Množina N grVš N gròši gròševi G gròša G gróšā gròšēvā D gròšu D gròšima gròševima A grVš A gròše gròševe V grVšu V gròši gròševi L gròšu L gròšima gròševima I gròšem I gròšima gròševima

  18. Raslojavanje naglasne stvarnosti • funkcionalno (i društveno) asìstent NNT (asistHntPNT-2) (asistHnt NNT) • vremensko (i funkcionalno) mlDdQst NNT (PNT) (u mladòsti) • prostorno vêz NNT-0 i PNT-6 (lučki vHzovi) (slavonski vézovi) • semantičko gòvQrnKkNNT (onaj koji govori) i govòrnKkPNT-21 (orator i onaj koji se služi materinskim govorom)

  19. Funkcionalnostilsko u standardnome naglašivanju 1. stilski obilježene (pseudo)dublete (masnim su slovima istaknuti obilježeni likovi) • stilske oblične ili paradigmatske V jd. sVtono i sotòno u govòru/u mjesnome govoru/ i u gVvoru /u govorenju/) • stilsketipološke mòmakmómka  mômci mòmakmòmkamômci/mòmci • stilske leksičke jDnjac i jBnjac kDlEži kBlež vPtEz i vNtez/vPtez

  20. Funkcionalnostilsko u standardnome naglašivanju 2. neutralne pseudodublete • neutralne oblične ili paradigmatske V jd. ljHpoto /u obraćanju osobi/ V jd. ljepòto /u apstraktnome značenju/ • neutralne tipološke mjHhWrmjHhWra/plik/ mjèhWrmjehZra/mokraćni mjehur/ • neutralne leksičke gòvQrnKk /onaj koji govori/ govòrnKk /orator/ pèčEnje pečFnje

  21. Umjesto zaključka Naglasna su kolebanja hrvatskoga standardnoga jezika (prikazano na primjeru imenica) ograničena na određene gramatičke i leksičke kategorije koje se dadu opisati, funkcionalnostilski razgraničiti i propisati te se tako etapnom i utemeljenom dopunom kodifikaciji brišu proturječnosti pa norma postaje stabilnijom.

  22. Hvala na pozornosti! Misao i njen jezični izražaj po prirodi samoga jezika prisiljeni su na međusobni sklad.(Petar Skok)

More Related