Ruralni razvoj Hrvatske na pragu prvog programskog razdoblja u Europskoj uniji

1. Ruralni razvoj Hrvatske na pragu prvog programskog razdoblja u Europskoj uniji Split , 17.10.2014.

2. Razvoj socijalnih usluga u ruralnim područjima Potrebe: • Većinom staro stanovništvo (u ŠKŽ prosječna starost iznosi 44,1 godinu), • Odlazak mladih, niska obrazovna struktura stanovništva, veliki broj nezaposlenih (krajem srpnja 5920 osoba), • Nerazvijena socijalna infrastruktura, • Nedovoljno razvijen javni prijevoz i loša povezanost pojedinih naselja

3. Centar podrške za obitelji koje skrbe o ovisnim članovima Tko su osobe koje skrbe o ovisnim članovima • Majke/očevi s više djece • Samohrani roditelji • Roditelji bolesne djece ili djece s fizičkim i psihičkim poteškoćama • Osobe koje skrbe o starima i nemoćnima • Osobe koje imaju bolesne članove obitelji

4. Problemi tih osoba • Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova: Iz zaprimljenih pritužbi može se zaključiti kako žene teško balansiraju poslovni i privatni život, a dio problema je i nedostupnost javnih servisa (vrtići, jaslice, domovi za stare i nemoćne). Vidljiva je tendencija odlaska obitelji iz većih sredina u manje, gdje lokalne zajednice pokazuju veći senzibilitetsubvencioniranjem troškova javnih servisa. Odredbe novog Zakona o radu de-facto žene zbog svoje odluke da budu majke kažnjavaju.

5. sve veća potreba za određenim uslugama, osobito uslugama za beskućnike, žrtve obiteljskog nasilja, rehabilitaciju ovisnika, osobe s Alzheimerovom bolesti, obiteljske usluge, itd. • nedostatak usluga često sprječava ulazak na tržište rada, osobito ženama, čime se dodatno povećavaju spolne nejednakosti. • ekonomska ovisnost, siromaštvo, socijalna isključenost.

6. Opći cilj projekta Razvojsocijalnihusluga u zajednicikojeomogućuju usklađivanjeradneiobiteljskeulogeunutarobiteljikoje skrbe o ovisnimčlanovimaobitelji (stari, nemoćni, djeca, invalidi).

7. Specifični ciljevi: • Organiziranjesvakodnevnepodrškezaobiteljikojeskrbe o ovisnimčlanovima (majkama s djecom, osobamakojeskrbe o stariminemoćnim) napodručjuŠibensko-kninskežupanije • Poboljšanjeekonomskeaktivnostiizapošljivostiosobakojeskrbe o ovisnimčlanovimaobitelji.

8. Ostvareni rezultati Edukacija dugotrajno nezaposlenih za njegovateljice, dadilje i tumače znakovnog jezika te njihovo Zapošljavanje • 27 osoba se prijavilo za osposobljavanje za njegovateljice; 18 za dadilje i 10 za tumače znakovnog jezika; • Odabrano 12 osoba uz podršku HZZ; • Uspješno osposobljeno 11 osoba; • Njih 7 je angažirano temeljem ugovora o djelu kao ad hoc asistenti (4 njegovateljice, 2 dadilje, 1 tumačica).

9. Provedene ad hoc usluge nezaposlenima koji skrbe o ovisnim članovima obitelji • Provedeno 1776 sati usluga za 54 obitelji : Njegovateljice 1197 sati za 44 obitelji Dadilje 486 sati za 8 obitelji Tumači 93 sati za 2 obitelji. - Uveden besplatni broj telefona: 0800 200097

10. Poboljšano društveno uključivanje i konkurentnost na tržištu rada članova obitelji koji skrbe o ovisnim članovima • 15 osoba osposobljeno za rad na računalu, • 30 osoba sudjelovalo na krativnim radionicama; izrada igračaka od stare odjeće te izrada sapuna, • 53 osobe prošle radionice o vještinama za traženje posla (15 radionica), • 137 osoba savjetovano na terenu (15 terenskih posjeta) i u uredima OGI i HZZ, • Tiskan i distribuiran priručnik za poslodavce (500 komada) • Organizirane 4 tribine (Šibenik, Knin, Drniš, Skradin) na kojima je sudjelovalo 41 građana , • Organizirano 10 info štandova (Drniš,Knin, Skradin, Vodice, Primošten, Kistanje, Biskupija, Ervenik, Oklaj, Šibenik).

11. Kroz aktivnosti projekta 247 osoba je unaprijedilo svoje kompetencije na tržištu rada, a 95 osobama su pružene socijalne usluge.

12. Pozitivna iskustva • Partnerstvo 2 udruge (Udruga “Žena” i OGI) – podijeljene aktivnosti u skladu s kompetencijama, • Partnerstvo s javnim sektorom – HZZ i ŠKŽ, • Partneri su skupa razvijali inovativne socijalne usluge, • Uzimane u obzir potrebe ciljne skupine te specifičnosti pojedinih kategorija korisnika kao i područja, • Razvijene nove metodologije rada sa korisnicima.

13. Problemi u provedbi projekata • Programiranje često nije u skladu s mogućnostima i potrebama ruralnih područja (kao npr. definiranje prihvatljivih aktivnosti, min. broj uključenih pripadnika ciljne skupine, neprihvatljivost troška korištenja privatnog vozila za sudionike radionice), • Do sada – dugo čekanje na odlučivanje o odobrenju projekta i izvješća, • Udruge često nisu specijalizirane, već “svaštare” ovisno o natječaju – utječe na kvalitetu i održivost usluga, • Teško naći adekvatne djelatnike zbog nepostojanje kvalitetne radne snage na tržištu rada, • Odljev kvalificiranih u javni sektor.

14. Mogućnosti • Prepoznavanje aktivnosti projekta kroz njegovo uključivanje u Strategiju razvoja ljudskih potencijala ŠKŽ, • Partnerstvo HZZ, ŠKŽ, • Postojanje potrebe, nedostatak socijalne infrastrukture, • ESF i natječaji …

15. Hvala na pozornosti !!!! Aleksandra Janjić www.ogi.hr ogi2@si.t-com.hr