1 / 20

Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u europskoj perspektivi

Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u europskoj perspektivi. Prof. Dr. Paul Roeders Zagreb, 12. lipnja 2012. Uvod : IPA – Instrument pretpristupne pomoći - pomaže zemljama kandidatkinjama da …:. … zadovolje uvjete pristupa za članstvo u EU ;

ingrid
Télécharger la présentation

Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u europskoj perspektivi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u europskoj perspektivi Prof. Dr. Paul Roeders Zagreb, 12. lipnja 2012.

  2. Uvod: IPA – Instrument pretpristupne pomoći - pomaže zemljama kandidatkinjama da…: • …zadovolje uvjete pristupa za članstvo u EU; • …usklade svoje institucije i standarde s pravnom stečevinom EU (sva zajednička prava i obaveze koje povezuju članice EU); • …zadovolje uvjete kao države članice. • Prije pristupanja Uniji zemlje kandidatkinje moraju prihvatiti pravnu stečevinu EU; • Pravna stečevina EU uključuje sve deklaracije i rezolucije usvojene od strane Unije, koje također pokrivaju sektor obrazovanja, te točnije, aspekte kvalitete na području poučavanja i obrazovanja nastavnika

  3. Nekoliko povijesnih točaka: • Prije 2000. godine: započeo Bolonjski proces; uveden Europski kvalifikacijski okvir; EU promiče pristup cjeloživotnom učenju i kontinuiranom profesionalnomrazvoju; • 2000.: Otkad je OESR započeo s Pisa studijama, kvaliteta poučavanja sve više dolazi u središte pozornosti; • 2005.: izvješće OESR-a “Nastavnici su bitni”; • 2006.: Zakon ATEE-a (Udruženje za obrazovanje nastavnika u Europi)“Kvaliteta nastavnika”; • 2007.: Vijeće EU i njezinih članica usvaja zakon o povećanju kvalitete obrazovanja nastavnika; • 2009.: EU strateški okvir "ET 2020"; • 2010.: Publikacija izvješćaEU/OESR “Nastavnici’ profesionalni razvoj –Europa u međunarodnoj usporedbi”

  4. Tri zemlje članice u vrhu EU koje dosljedno visoko kotiraju u PISA studijama (2000. – 2009.) u sva tri područja (pismenost, matematika i znanost), uglavnom su među prvih 10 u svijetu: Finska Nizozemska Estonija Što čini kvalitetu obrazovanja u ove tri “iznadprosječne” zemlje članice višom od kvalitete u ostalim “prosječnim” ili čak “ispodprosječnim” zemljama?

  5. Je li to…… • Status nastavnika? • Plaća nastavnika? • Homogenost u razredu? • Početno obrazovanje nastavnika? • Kvaliteta i uključenost u kontinuirani profesionalni razvoj? DA* U određenoj mjeri Definitivno NE Definitivno DA Definitivno DA *Estonija: dobro definiran razvoj karijere nastavnika; studenti s najvećim brojem bodova na maturi automatski se upisuju na učiteljske fakultete.

  6. U zaključcima Europskog vijeća 15.11.2007. o poboljšanju kvalitete obrazovanja nastavnika, ministri odgovorni za obrazovanje složili su se oko sljedećeg: • da je potrebno osigurati početno obrazovanje, ranu podršku u karijeri (indukcija) i daljnji profesionalni razvoj* koji su koordinirani, koherentni, adekvatno osposobljeni i s osiguranom kvalitetom; • poboljšati kvalitetu obrazovanja nastavnika; • da učiteljsku profesiju treba učiniti atraktivnijim izborom karijere. • *cjeloživotno učenje i kontinuirani profesionalni razvoj za nastavnike

  7. Naime, dogovoreno je da bi nastavnici trebali: • imati pedagoške vještine, kao i specijalizirano znanje svoga predmeta; • imati pristup učinkovitim programima potpore na početku svoje karijere; • imati dostatne poticaje tijekom karijere radi preispitivanja svojih potreba za učenjem i stjecanja novih kompetencija; • biti u mogućnosti poučavati ključne kompetencije i učinkovito poučavati u heterogenim razredima; • sudjelovati u refleksivnoj praksi i istraživanju; • biti autonomni učenici u procesu profesionalnog razvoja tijekom svoje karijere.

  8. Analizirajući “top 3 EU prakse”, koja su obilježja sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika (kao glavnog elementa u učinkovitom kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika)? A. Na sistemskoj /institucionalnoj razini stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika... • Uključeno je u politiku i strategiju za poboljšanje cjelokupnog obrazovnog sektora; • Ima stabilan, transparentan i odgovoran sustav financiranja; • Orijentirano je na potražnju; • Koristi okvir kompetencija za nastavnike i ravnatelje kao osnovu za ishode učenja u početnom obrazovanju nastavnika i za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika; • Uključuje kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela odgovornog za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i fakulteta/sveučilišta odgovornih za početno obrazovanje nastavnika.

  9. Analizirajući “top 3 EU prakse”, koja su obilježja sustava stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnikakao glavnog elementa u učinkovitom kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika? B. Na razini korisnika i davatelja usluga stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika… • Koristi školske razvojne planove kao osnovu za procjenu potreba za stručnim usavršavanjem na razini škola i nastavnika/voditelja; • Orijentirano je na ishode učenja i primjenjuje metodologiju sudjelovanja; • U aktivnostima usavršavanja primjenjuje modernu tehnologiju; • Uključuje mješavinu vanjskih i školskih aktivnosti izgradnje kapaciteta; • Uključuje sustav osiguranja kvalitete (OK) aktivnosti usavršavanja; • Uključuje niz akreditiranih davatelja usluga.

  10. Uključeno je u politiku i strategiju za poboljšanje cjelokupnog obrazovnog sektora Čvrst, transparentan i odgovoran sustav financiranja • Svaka od top 3 zemlje EU ima dugoročnu politiku i strategiju koja se redovno revidira, uključujući i redefiniranje zadataka, te stoga i potrebnih kompetencija odgojno-obrazovnih radnika. • Finska i Nizozemska – decentralizirane: škole dobivaju paušalni iznos od čega je određeni postatak namijenjen aktivnostima profesionalnog razvoja; • Estonija – centralizirana: samo 3% iz proračuna Ministarstva za plaće odgojno-obrazovnih radnika može se potrošiti na izgradnju kapaciteta.

  11. Orijentiranost na potražnju Okvir kompetencija (OK) za nastavnike i ravnatelje kao osnova za početno obrazovanje nastavnika i analizu potreba za stručnim usavršavanjem odgojno-obrazovnih radnika • Sve tri top EU zemlje uvele su sustave redovne procjene potreba za stručnim usavršavanjem da bi se ponuda stručnog usavršavanja prilagodila potrebama odgojno-obrazovnih radnika. • Ne postoji zemlja EU bez okvira kompetencija za nastavnike i upravno osoblje škola; • Međutim, postoji razlika u konzistenciji njihove primjene – najkonzistentnije su top 3 zemlje EU, ali su drugačije strukturirane: • Finska: decentralizirana, OK definira udruga učiteljskih fakulteta; • Nizozemska: OK dogovoren između Ministarstva i učiteljskih fakulteta; • Estonija: centralizirana – OK definira estonsko Vijeće za procjenu kvalitete višeg obrazovanja.

  12. Što je okvir kompetencija i zašto ga trebamo? Kompetencija: uvjet koji pojedinac mora ispunjavati za ispravno ostvarivanje nekog određenog zadatka (definicija) • Okvir kompetencija… • …definira kompetencije za određenu profesiju i time one kojima se treba baviti u početnom obrazovanju i stručnom usavršavanju; • …služi kao osnova za analizu potreba za kontinuirani profesionalni razvoj u cjelini i posebno za stručno usavršavanje; • …je alat za samo-procjenu, izradu i nadopunjavanje osobnog plana cjeloživotnog učenja; • …je osnova za definiranje standarda zanimanja te kriterija za stručnu spremu (tj. EKO i NKO) i certifikacije; • …je osnova za vrednovanje radnog iskustva stručnjaka; • …može se koristiti pri odabiru novog osoblja u nekoj organizaciji.

  13. Okvir kompetencija… • …obično je grupiran oko malog broja osnovnih kompetencija… • …od kojih svaka sadrži niz specifičnih kompetencija 1. Podrška inovativnom poučavanju i učenju orijentiranom na učenika 6. Provoditi vlastiti profesionalni razvoj i kreativnost 2. Procjena i nadzor procesa i ishoda učenja osnovne kompetencije nastavnika (primjer) 3. Osmišljavanje i provedba programa, rasporeda, materijala za treninge i metoda didaktike 5. Formiranje partnerstva unutar i izvan vlastite ustanove 4. Pružanje smjernica za učenje i savjeta

  14. Kontinuirani dijalog između Ministarstva, tijela odgovornog za provođenje stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika i fakulteta/sveučilišta odgovornih za početno obrazovanje nastavnika • Sve 3 top EU PISA zemlje imaju integriranu strategiju za razvoj sustava početnog obrazovanja i stručnog usavršavanja u zemlji, s redovnim sastancima/savjetovanjima (obično: dva puta godišnje) i s jasno definiranim odgovornostima svih aktera: • Nizozemska: Inspektorat uvodi mjere u škole i podržava njihovu provedbu; učiteljski fakulteti i slobodno tržište davatelja stručnog usavršavanja moraju ponuditi usavršavanje u skladu s dogovorenim KO; dva puta godišnje savjetodavni sastanci; • Finska: Nema inspektorata – mjere se u školama provode on-line kroz “platforme potpore školama”; učiteljski fakulteti i slobodno tržište davatelja stručnog usavršavanja drže se dogovorenog KO; savjetovanja jednom godišnje; • Estonija: Inspektorat uvodi mjere u škole i podržava njihovu provedbu; učiteljski fakulteti i slobodno tržište davatelja stručnog usavršavanja drže se dogovorenog KO; savjetodavni sastanci svakih 6 mjeseci (Strategija Ministarstva o obrazovanju nastavnika 2008.-2013.).

  15. Školski razvojni planovi kao osnova za procjenu potreba stručnog usavršavanja na razini škola i nastavnika/voditelja • Kao što neka ustanova mora imati institucionalni plan razvoja (strategiju), tako i moderna škola ima školski razvojni plan: • Koji definira obaveze škole kao i ciljeve koje škola želi postići u svom razvoju u srednjoročnom razdoblju; • Definira način na koji škola planira ostvariti ove ciljeve i obaveze, uključujući mehanizme osiguranja kvalitete (OK); • Primjer Nizozemske: • Školski radni plan revidira se jednom godišnje (s cjelokupnim osobljem i predstavnicima roditelja), s komentarima i odobrenjem od strane inspektorata; • Na razini škole godišnja procjena nastavnog i nenastavnog osoblja i/ili procjena potreba za stručnim usavršavanjem na temelju postojećeg KO i u svezi s ciljevima i obavezama škole; • Procijenjene potrebe za stručnim usavršavanjem postaju prioritetna područja u jednogodišnjem planu aktivnosti škole, koji se smatra dijelom školskog radnog plana.

  16. Orijentiran na ishode učenja, primjenom metodologije sudjelovanja Primjenjuje modernu tehnologiju u aktivnostima stručnog usavršavanja • Svaka od top 3 EU zemlje stavlja jak naglasak na to da učenici pokazuju kompetencije koje steknu tijekom obrazovanja, kao i na primjenu aktivnog procesa učenja u učionici. Kompetencije nastavnika potrebne za ovo mogu se postići samo vježbanjem samog pristupa tijekom (stručnog) usavršavanja. Isto vrijedi i za kompetencije nenastavnog osoblja. • Upotreba IKT-a u stručnom usavršavanju već je postala uobičajena praksa; • Estonija, Finska i Nizozemska (tim redoslijedom) su među najambicioznijim zemljama u izradi i primjeni e-učenja i virtualnim zajednica učenja u stručnom usavršavanju odgojno-obrazovnih radnika.

  17. Mješavina vanjskih i školskih aktivnosti izgradnje kapaciteta • Kako stjecanje različitih kompetencija može zahtijevati različite pristupe, top 3 EU PISA zemlje razvile su niz mogućnosti za stručno usavršavanje: • “Licem u lice” rezidencijalni tečajevi za koje se odgojno-obrazovni radnici mogu prijaviti – glavne metode: individualni i grupni rad; • Tečajevi e-učenja za koje se odgojno-obrazovni radnici mogu prijaviti – glavna metoda: individualni rad; • Zajednice/platforme e-učenja pod stručnim vodstvom na koje se odgojno-obrazovni radnici mogu pretplatiti – glavne metode: individualne i grupne rasprave; • “Licem u lice” usavršavanje koje se održava u školi, posebno učinkovito za team building i uvođenje novih pristupa u poučavanju i učenju – glavna metoda: grupni rad.

  18. Sustav osiguranja kvalitete aktivnosti usavršavanja Niz akreditiranih davatelja usluga stručnog usavršavanja • Svaka od top 3 EU zemalja uzima OK ozbiljno: • Analiza potreba za stručnim usavršavanjem uzima se kao osnova za oblikovanje tečajeva stručnog usavršavanja prema individualnim potrebama sudionika; • Evaluacija tečajeva usavršavanja koristi se za poboljšanje; • Napredak sudionika u postizanju ishoda učenja nadzire se tijekom treninga i koristi za usklađivanje; • Postoje procedure za rješavanje prigovora. • Nije vrlo vjerojatno da će različiti oblici stručnosti potrebni za stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika biti koncentrirani samo u jednoj instituciji; • Konkurencija među, te gdje je moguće - suradnja, između davatelja usluga u Finskoj, Nizozemskoj i Estoniji smatraju se principima za podizanje kvalitete usavršavanja; • Mehanizmi OK, pridržavanje KO i kvalificirano osoblje osnovni su kriteriji za akreditaciju.

  19. Pitanja kojima se treba pozabaviti: • Koje od navedenih značajki nedostaju hrvatskom sustavu kontinuiranog profesionalnog razvoja odgojno-obrazovnih radnika? • Koje se od navedenih značajki mogu uvesti do 2020. godine?

  20. paul.roeders@azoo.hr Hvala vam na pozornosti Ured tima tehničke pomoći: Hvarska 7, 10000 Zagreb Tel.: +385 1 6180 939 “The contents of this presentation are the sole responsibility of SPAN Consultants and can in no way be taken to reflect the views of the European Union”.

More Related