Ishodi učenja za informacijsku pismenost

1. Ishodi učenja za informacijsku pismenost Prof.dr.sc. Mihaela Banek Zorica Filozofski fakultet u Zagrebu

3. Novosti na području infopis • Moscow Declaration on Media and Information Literacy http://www.ifla.org/files/assets/information-literacy/publications/moscow-declaration-on-mil-en.pdf • UNESCO kurikulum http://unesdoc.unesco.org/images/0019/001929/192971e.pdf • ECIL (EuropeanConference on Informationliteracy) Dubrovnik 20-23.10.2014. http://ecil2014.org/

5. Standardi / kompetencije informacijske pismenosti • podrobno navode elemente procjene i pokazatelje uspješnosti te omogućuju testiranje i vrednovanje. • obično usmjereni na definiranje karakteristika informacijski pismenog pojedinca, uz taksativno navođenje svojstava, atributa, procesa, znanja, vještina, stavova ili uvjerenja koje takav pojedinac treba izgraditi. • u pravilu nemaju normativni karakter, već ih treba razumjeti kao neku vrstu preporuke koja omogućuje podizanje razine učinkovitosti nastavnog procesa

6. Standardi • taksativno navode pojedine atribute, a svaki se standard sastoji od: • naziva standarda / kompetencije • pokazatelja uspješnosti • ishoda učenja (rezultata)

7. Standardi Standard Navode se ciljevi informacijskog opismenjivanja (pretraživanje, vrednovanje, korištenje) Pokazatelj uspješnosti Definira što učenik treba usvojiti kako bi bio informacijski pismen Ishod učenja Određuju je li učenik savladao pojedini pokazatelj

8. ISHODI UČENJA • ishod učenja jest odgovor na sljedeće pitanje: • kada učenik iziđe iz razreda, što će znati, razumjeti ili moći učiniti • pedagoško-obrazovna važnost tog pitanja • pomiče težište s nastavnika na učenika • što student radi, ne što nastavnik radi • dobro artikulirani ishodi učenja su specifični, dostižni i mjerljivi

9. Ishodi učenja su izjave • što učenik zna, razumije i sposoban je demonstrirati nakon uspješno obavljenog procesa učenja • Ciljevi – pisani u svrhu poučavanja. • Pokazuju načine učenja i poučavanje • Kompetencije – dinamička kombinacija znanja, razumijevanja, vještina i sposobnosti

10. Knjižničaru omogućuju • znati kako teče nastavni proces • znati zašto to radi (postupa na određeni način) • znate što će učenici na kraju znati • objasniti nastavnicima što zapravo činite

11. Potrebno je • Praksa, testiranje, vrednovanje • Identifikacija korisnika – nastavnici, administracija, knjižničari • Razmišljanje i suradnja u definiranju prioriteta • Identifikacija publike – učenici ili nastavnici

12. Ishodi učenja odgovaraju na pitanje • Što će učenik znati nakon nastavne jedinice • Fokus je na učenika i željeni rezultat • Ne aktivnosti kojima dolazimo do rezultata • ZAŠTO? • Zbog VREDNOVANJA!!!! • Učenika, nastavnika i samog programa

13. Vrednovanje • Znati što radimo u razredu • Znati zašto to radimo • Znati što će učenici naučiti kao rezultat • Odrediti minimalne kriterije prolaznosti

15. Motivacija Vrednovanje u svrhu motivacije Jasno definirani kriteriji za različite ocjene

18. Diskusija • Imate li implementirane ishode učenja za informacijsko opismenjavanje • Koji su nedostaci i problemi koje primjećujete (oblikovanje, zajednica, pedagoška pozadina) • Imate li najbolje primjere • Koliko vas je napisalo vlastite ishode učenja

22. Ishodi učenja sujasno iskazane tvrdnje napisane od strane učitelja o tome što se od učenika očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon završetka procesa učenja. • Ishodi učenja su operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti koje su mjerljive i vidljive

23. Dobar ishod učenja • SMOOV (Drucker, 1954) • Specifičan • Mjerljiv • Ostvariv • Okrenut prema rezultatima • Vremenski ograničen

24. Nepoželjni / neprecizni glagoli: - znati - razumjeti - osvijestiti - cijeniti - zapamtiti - upoznati - naučiti - usvojiti - osposobiti i sl. Poželjni / precizniglagoli: - analizirati - opisati - definirati - napraviti - usporediti - razlikovati - argumentirati i dr.

25. Formula jakih ishoda učenja: MJERLJIV, SPECIFIČAN ISHOD GLAGOL, AKCIJA KAKO BI/ U SVRHU / ZAŠTO primjeri: Učenik razvija informacijske strategije u svrhu pronalaženja informacija Učenik će znati razlikovati znanstvene i popularne izvore kako bi mogao procijeniti kvalitetu i vjerodostojnost izvora. Učenik koristi enciklopediju i leksikon za proširivanje znanja.

26. Jedan glagol jedan ishod

27. Formula • Vremenski okvir – nakon sata, grupnog rada • Učenici – učenici će • Glagol - razlikovati • Rezultat – relevantne izvore…

28. ABCD metoda ili PPUS metoda • A (audience) – publika • B (behaviour) – ponašanje (što od učenika očekujemo da napravi) • C (conditions) – uvjeti ili okolnosti pod kojima će se učenje obaviti • D (degree) – stupanj • Heinich, et.al. Instructionalmediaandtechnologies for learning (2002)

29. PPUS metoda primjer • Učenici (publika) šestog razreda (stupanj) će kroz grupni rad (uvjet) razlikovati dobivenu znanstvenu, popularnu i promidžbenu publikaciju (ponašanje) • Zadatak – oblikujte ishode učenja prema NPP koristeći PPUS metodu

30. Zadatak Odaberite dva cilja i oblikujte ishode učenja (samostalno)

31. Grupni rad • U grupi prokomentirajte rezultate prema sljedećim kriterijima • Uključuje li vremenski okvir • Jeli usmjeren na učenike • Koristi aktivni glagol • Imenuje rezultat ili proces • Jeli mjerljiv • Zahtijeva određenu mjeru ili metodu • Određuje li uvijete

32. Programi info.pis

33. Analiza strukture postojećih programa Program informacijske pismenosti Misija školske knjižnice X je naučiti učenike učiti i tako ih pripremiti na cjeloživotno učenje, samostalno mišljenje i na ulogu produktivnih građana u svijetu koji se stalno mijenja. Informacijska pismenost je.....i postaje sve važnija.... U tu svrhu: u suradnji s nastavnicima knjižnica potiče učenike na kritičko mišljenje i samostalno učenje, uporabu svih izvoraznanja na različitim medijima te ima temeljnu ulogu u učenju učenjai osposobljavanja učenika za cjeloživotno učenje. Postignuća, ishodi učenja Aktivnosti Metode vrednovanja.... Misija: daje opći smisao uz pozivanje na opći referentni okvir Definicija:objašnjava koncept Svrha: ističe suradnju s nastavnicima, referira se na pozitivne vrijednosti (kritičko mišljenje, samost. učenje...) Postignuća, ishodi učenja: detaljno razrađena Aktivnosti, vježbe: za postizanje ciljeva Vrednovanje: navesti niz metoda vrednovanja