1 / 13

DA LI JE VISOKO OBRAZOVANJE KVALITETNIJE POSLE PRVOG TALASA AKREDITACJA U SRBIJI?

DA LI JE VISOKO OBRAZOVANJE KVALITETNIJE POSLE PRVOG TALASA AKREDITACJA U SRBIJI?. Nebojša Janićijević Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu KAPK NSVO. Prvi talas akreditacije u visokom obrazovanju u Srbiji 2006-2010. Akreditovano 8 državnih i 5 privatnih univerziteta

mandel
Télécharger la présentation

DA LI JE VISOKO OBRAZOVANJE KVALITETNIJE POSLE PRVOG TALASA AKREDITACJA U SRBIJI?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. DA LI JE VISOKO OBRAZOVANJE KVALITETNIJE POSLE PRVOG TALASA AKREDITACJA U SRBIJI? Nebojša Janićijević Ekonomski fakultet, Univerzitet u Beogradu KAPK NSVO

  2. Prvi talas akreditacije u visokom obrazovanju u Srbiji 2006-2010 • Akreditovano 8 državnih i 5 privatnih univerziteta • Akreditovano 112 fakulteta i 1182 studijskih programa za upis 63.727 studenata na prvu godinu • 1182 = 468 OAS + 446 DAS + 200 DS + 28 IAS + 40 SAS/SSS • Broj studenata na akreditovanim programima na državnim univerzitetima 84%, na privatnim 16% • U postupku: 5 univerziteta, 16 fakulteta, 135 programa • Akreditovano 65visokih škola strukovnih studija (VSS) i 5 visokih škola akademskih studija (VAS) • Na VSS akreditovano 314studijskih programa osnovnih i specijalističkih strukovnih studija za upis 20.578 studenata na prvu god.

  3. Uticaj akreditacije na kvalitet visokog obrazovanja • Kvalitet upravljanja ustanovom: osnovni ciljevi, planiranje, organizacija – izvesno, više formalno nego realno unapređenje • Kvalitet naučno istraživačkog rada • Broj objavljenih radova nastavnika – realno unapređenje • Kvalitet objavljenih radova nastavnika – nepoznato • Broj naučno istraživačkih projekata i nastavnika na njima – realno unapređenje • Kvalitet nastavnog i nenastavnog osoblja • Broj nastavnika i saradnika – realno unapređenje • Kompetentnost nastavnika i saradnika – izvesno, više formalno nego realno, unapređenje • Broj nenastavnog osoblja – realno unapređenje • Kvalitet studijskih programa • Svrha, ciljevi, kompetencije studenata (ishodi) – izvesno, više formalno nego realno unapređenje • Struktura po tipu predmeta – izvesno, više formalno, unapređenje • Međunarodna usaglašenost – izvesno, više formalno unapređenje

  4. Uticaj akreditacije na kvalitet visokog obrazovanja • Kvalitet kurikuluma – izvesno, više formalno, unapređenje • Kompatibilnost sa svrhom, ciljevima, kompetencijama • Kvalitet predmeta: ishodi, sadržaj, literatura, ocenjivanje • Opterećenje studenata mereno brojem časova i ESPB • Kvalitet rada studenata • Kriterijumi i proces upisa – status quo ili pogoršanje • Prolaznost studenata – izvesno unapređenje • Ocenjivanje studenata - izvesno unapređenje • Kvalitet tehničkih uslova za rad • Prostor - unapređenje • Informatička oprema - unapređenje • Biblioteka: udžbenici i literatura - unapređenje • Kvalitet finansiranja - nepoznato • Kvalitet sistema obezbeđenja kvaliteta • Procedure obezbeđenja kvaliteta – izvesno, više formalno, unapređenje • Organizacija obezbeđenja kvaliteta - unapređenje • Izveštaj o samovrednovanju - izvesno više formalno, unapređenje • Kvalitet javnosti u radu - unapređenje

  5. Da li i u kojoj meri akreditacija može da unapredi kvalitet visokog obrazovanja u Srbiji? • Tri osnovna pitanja: • Kvalitet i sadržaj standarda akreditacije • Primena standarda akreditacije u visokoškolskim organizacijama • Potpuna primena • Delimična i modifikovana primena • Odbijanje primene • Faktori koji determinišu primenu standarda akreditacije • Sposobnost i interes VŠO da primene standarde • Sposobnosti i interes institucija (MP, NSVO, KAPK) da efikasno kontrolišu primenu standarda

  6. Kvalitet i sadržaj standarda za akreditaciju • Sadržaj standarda: izgradnja određenog institucionalnog obrasca - Bolonjski model visokog obrazovanja • Međunarodna usaglašenost • Sveobuhvatnost (12-14 standarda, od svrhe do javnosti u radu) • Razvijenost, aplikativnost (tabele, obrasci, uputstva) • Podobnost kontroli (kvalitativni vs kvantitativni) • Tehnička i ekonomska racionalnost – “razumna visina lestvice”

  7. Primena akreditacionih standarda u VŠO • Suočeni sa akreditacionim standardima kvaliteta kao institucionalnim pravilima VŠO mogu da: • Potpuno prihvate i sprovedu standarde (standardi kompetencija nastavnika na doktorskim studijama na KU) • Modifikuju standarde i zatim ih sprovode modifikovane (npr. standardi kompetencije nastavnika na doktorskim studijama na BU) • Delimično primene standarde • U jednom delu organizacije (npr u sedištu a ne i u odeljenju, u Bgd a ne i u drugim gradovima) • Samo neke standarde • U određenom vremenskom periodu (promena nastavnika, napuštanje prostora, “seljenje” nastavnika) • Samo formalno ili simbolički a ne i suštinski (sadržaj predmeta, interaktivna nastava, ocenjivanje studenata, veličina grupa, samovrednovanje, reference nastavnika, zakup prostora) • Odbiju primenu standarda • Ignorišu standarde (pasivno odbijanje): rad odeljenja, broj upisanih studenata • Utiču na pravila i institucije koje ih donose (aktivno odbijanje)

  8. Sposobnost i interes VŠO da primene standarde za akreditaciju • Resursi: nastavnici, prostor, oprema • Znanje o Bolonjskom modelu obrazovanja • Kompetencije za izvođenje promena • Interesi vladajuće koalicije u VŠO • Državni univerziteti: status quo • Privatni univerziteti: profit • Sistem vrednosti: reformski- indiferentan - antireformski, kultura kvaliteta • Državni univerziteti u većini imaju resurse ali ne i reformske vrednosti, interes i sposobnost promena; privatni univerziteti imaju reformske vrednosti i sposobnost promena ali ne i resurse i interes

  9. Sposobnost institucija da kontrolišu sprovođenje standarda • Razvijenost institucionalnih mehanizama kontrole • MP: dozvola za rad, upravni nadzor i provera zakonitosti rada VŠO • NSVO: institucija žalbe na odluke KAPK • KAPK: periodična akreditacija, spoljašna provere • Resursi institucija za kontrolu: ljudski, materijalni, informatički (baza nastavnika) • Odnosi između institucija koje kontrolišu sprovođenje standarda • Kontrolabilnost standarda • Pozicija moći VŠO • Sklonost VŠO ka oportunističkom ponašanju

  10. Odnosi između institucija za kontrolu primene standarda akreditacije • MP – NSVO: ??? • MP – KAPK • Obezbeđenje resursa • materijalni resursi(prostor): odlično sa zakašnjenjem • ljudski resursi za administrativnu podršku: kvantitet – nedovoljan, kvalitet – slučajan • Informatički: baza nastavnika nije urađena • Finansiranje - OK (osim izolovanih incidenata) • Uticaj na odluke – OK (osim izolovanih incidenata) • NSVO – KAPK • Autonomija KAPK u odnosu na NSVO: stručna i finansijska (plan i budžet) • Zavisnost KAPK u odnosu na NSVO: standardi, naknada za akreditaciju, izveštaj o radu, žalbe VŠO • Uzajamno nepoverenje i nerazumevanje, personalna dimenzija odnosa, slaba komunikacija

  11. Odnosi između institucija za kontrolu primene standarda akreditacije • NSVO kao drugostepeni organ u rešavanju žalbi VŠO na odluke KAPK • NSVO i KAPK imaju različite kriterijume u oceni primene istih standarda akreditacije (posebno kompetentnost nastavnika i ustanove, kvalitet kurikuluma) • Izuzetno retko vraćanje na odlučivanje KAPK, najčešće direktno odlučivanje • NSVO je u 88,9% slučajeva pozitivno rešio žalbe VŠO- tako NSVO dezavuiše KAPK i šalje lošu poruku VŠO (bed cops – good cops) • Odlučivanje na osnovu novih činjenica (protiv Pravilnika), čak i bez odluke o odbijanju programa • NSVO ne obaveštava KAPK o ishodima rešavanja po žalbama na njegove odluke • KAPK pogrešno utvrdjuje činjenice, ne poštuje formalne kriterijume, daje sebi suviše veliku diskreciju, postavlja nove zahteva kojih nije bilo u aktu upozorenja

  12. Akreditacija studijskih programa - KAPK

  13. Rešavanje po žalbama VŠO - NSVO (5) (5) (3) (7) (35) (30)

More Related