1 / 54

Hrvatsko zakonodavstvo na području izvoza i u voz a

Hrvatsko zakonodavstvo na području izvoza i u voz a. Miljenko Leppee, dr . sc. Carine i carinski sustav. Propisi Carinski zakon i uredbe Zakon o carinskoj službi Zakon o slobodnim zonama Zakon o carinskoj tarifi i uredbe

Télécharger la présentation

Hrvatsko zakonodavstvo na području izvoza i u voz a

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Hrvatsko zakonodavstvo na područjuizvoza i uvoza Miljenko Leppee, dr.sc.

  2. Carine i carinski sustav • Propisi • Carinski zakon i uredbe • Zakon o carinskoj službi • Zakon o slobodnim zonama • Zakon o carinskoj tarifi i uredbe • Zakon o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku

  3. Pravilnik o načinu obračuna i postupku naplate carinske pristojbe • Pravilnik o postupku pojednostavljenog razvrstavanja robe u carinskom postupku • Pravilnik o davanju odobrenja za obavljanje poslova ovlaštenim carinskim otpremnicima i ovlaštenim carinskim zastupnicima • uredbe (raspodjela kvote za izvoz šećera, uvođenje izvozne carine na kukuruz ) WEB: http://www.carina.hr/Dokum

  4. Praksa • Carinski dug predstavlja obvezu carinskog dužnika da za određenu robu plati propisima utvrđenu svotu uvozne ili izvozne carine (formalno je jednaka iznosu carine, ali u praksi predstavlja zbroj uvozne carine, PDV-a i posebnih poreza) Kod izvoza robe dug nastaje u trenutku: • Prihvaćanja izvozne carinske deklaracije • Izvoza robe iz carinskog područja RH • Neispunjavanja uvjeta za djelomično/ potpuno oslobođenje od izvozne carine • Isteka roka za podnošenje dokaza o ispunjenju uvjeta

  5. Carinska vrijednost uvezene robe je njezina transakcijska vrijednost Cijena koja je posredno/neposredno u gotovini ili u nekom drugačijem obliku plaćanja stvarno plaćena ili plativa za robu koja se uvozi u carinsko područje RH, korigirana za određene stavke uvećava se za iznos: • provizije (osim kupovne) • troškova ambalaže, pakiranja, prijevoza, utovara/istovara/rukovanja s robom • tantijema, licence, troškova

  6. Carinska stopa je postotak koji se primjenjuje na transakcijsku vrijednost robe Carinske stope su navedene u: • Carinskoj tarifi i Carinskom zakonu • Ugovorima koje je RH zaključila o povlaštenom trgovinskom režimu • Odlukama Vlade RH (prema nsokol)

  7. Devizno poslovanje • Propisi • Zakon o deviznom poslovanju • Zakon o platnom prometu • Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma • Zakon o financijskom inspektoratu RH • Odluka o uvjetima i načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom • Uputa o provedbi Odluke o načinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom

  8. Odluka o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti, u poslovanju s nerezidentima, mogu primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini; u kunama, stranoj gotovini i čekovima • Odluka o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja ino-duga i stanja međunarodnih ulaganja • Naredba o vođenju Nadzorne knjige svakog sklopljenoga VT i kreditnog posla s inozemstvom • NB Rezidenti su obvezni, pri odobravanju kredita te izdavanju garancija i jamstava u korist nerezidenata, pribaviti one instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost kreditnog posla, garancije koja se izdaje, odnosno jamstva. • WEB: http://www.hnb.hr/propisi/hpropisi.htm

  9. Praksa • Rezidenti /nerezidenti • Kapitalni poslovi • Tekući poslovi i tekuća plaćanja • Tržište stranih sredstava plaćanja - devizno tržište  • Tečaj strane valute prema kuni • Otvaranje deviznog računa rezidenta u banci  • Platni promet s inozemstvom  • Naplata u stranoj gotovini i čekovima  • Devizna blagajna • Plaćanja i naplate u devizama između rezidenata  • Naplate i plaćanja u kunama – u poslovima s inozemstvom • Držanje deviza na računima u inozemstvu • Nadzorna knjiga  • Kreditni poslovi s inozemstvom • Devizni nadzor

  10. Rezidenti/nerezidenti (R/NR) Kapitalni poslovi (izravna ulaganja, nekretnine, vrijednosni papiri, investicijski fondovi, kreditni poslovi, prijenos imovine…) Tekući poslovi i tekuća plaćanja (između R i NR – osim prijenosa kapitala) Tržište stranih sredstava plaćanja - devizno tržište (devize, strana gotovina, čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i unovčivi su u stranoj valuti) Tečaj strane valute prema kuni

  11. Otvaranje deviznog računa rezidenta u banci  Platni promet s inozemstvom (naplate, plaćanja i prijenosi s osnove tekućih i kapitalnih poslova u stranim sredstvima plaćanja i u kunama između R i NR odnosno izvoza i uvoza robe i usluga i po drugim poslovima između R i NR – doznaka, inkaso dokumenata, dokumentarni akreditiv, ček) Naplata u stranoj gotovini i čekovima (R mogu primiti naplatu od NR u stranoj gotovini i čekovima na osnovi izvoza robe i usluga u vrijednosti do 25.000,€ mjesečno. NR se može platiti u stranoj gotovini i čekovima na osnovi uvoza robe i usluga u vrijednosti do 3.000 € mjesečno)

  12. Devizna blagajna (izdaci za službena putovanja u inozemstvo, kao i za pružanje usluga u međunarodnom robnom i putničkom prometu i pružanje hitne medicinske pomoći te za plaćanje troškova u vezi s prijevoznim sredstvima i robom na službenom putu u inozemstvu – prosječno dnevno stanje devizne blagajne u tromjesečju može biti u vrijednosti do 1.500 €) Plaćanja i naplate u devizama između rezidenata (blagajnički zapisi HNB, carinsko skladište, isplata plaća radnicima u inozemstvu, službeni put u inozemstvo, roba/usluga slobodne zone) Naplate i plaćanja u kunama – u poslovima s inozemstvom (između R i NR)

  13. Držanje deviza na računima u inozemstvu  (Od 01.01.2011. slobodno je držanje deviza na računima u inozemstvu kod stranih banaka) Nadzorna knjiga Vode rezidenti: pravne osobe, obrtnici, trgovci pojedinci te fizičke osobe koje samostalnim radom obavljaju djelatnost. NK se smatra poslovnom knjigom, a može se voditi u obliku povezane knjige, kartica ili na računalu. Prema djelatnosti kojom se bave, domaće osobe vode:  • nadzornu knjigu izvoza robe,  • nadzornu knjigu uvoza robe,  • nadzornu knjigu priljeva deviza,  • nadzornu knjigu odljeva deviza,  • nadzornu knjigu investicijskih radova u inozemstvu,  • nadzornu knjigu o zastupanju stranih tvrtki.  Podaci se u nadzornu knjigu unose ažurno, kronološkim redom, u roku od pet dana od dana primanja isprava i to za svaki posao sklopljen sa stranom osobom. 

  14. Obvezni sadržaj za sve nadzorne knjige • redni broj i datum unosa podataka, • oznaka i datum isprave koja je osnova za izvršenje plaćanja ili naplate (predugovor, ugovor, pismo, namjere, predračun, račun, zaključnica...), • naziv tvrtke i zemlju sjedišta nerezidenta s kojim je sklopljen posao, • ugovorenu vrijednost posla, • naznaku u čije je ime i za čiji je račun sklopljen posao, • postotak ugovorene zastupničke ili posredničke provizije, • datum, iznos i način izvršenog plaćanja ili naplate odnosno prijenosa sredstava (instrument platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), • oznaka rednog broja i godine unosa podataka ako je posao već upisan u neku od nadzornih knjiga.

  15. Dopunski sadržaj po vrstama nadzornih knjiga

  16. Kreditni poslovi s inozemstvom  • Komercijalni i financijski kredit (odgode plaćanja ili plaćanja unaprijed roba i usluga + otkup potraživanja – factoring / forfaiting • Jamstva i garancije • Devizni nadzor • Ministarstvo financija - Devizni inspektorat nadzire devizno i VT poslovanje te druge gospodarske djelatnosti rezidenata u inozemstvu, a zajedno s Hrvatskom narodnom bankom nadzire banke i ovlaštene mjenjače. Devizni inspektorat obavlja nadzor izravno u sjedištu rezidenta.  HNB izravno nadzire banke.  MF - Carinska uprava nadzire fizički prijenos preko državne granice roba, gotovine, vrijednosnih papira i pisama u putničkom prometu ili putem poštanskih i drugih pošiljaka.

  17. Vanjskotrgovinsko poslovanje • Propisi • Zakon o trgovini (ZOO) • Zakon o izvozu robe dvojne namjene • Naredba o određivanju dana koji se smatra danom izvoza odnosno uvoza usluge • Uredba o određivanju robe koja se izvozi i uvozi na temelju dozvola • Odluka o ograničenju izvoza određenih proizvoda

  18. b) Praksa • Organizacija vanjske trgovine • Međunarodni trgovački običaji i pravila • Priprema za poslovanje s inozemstvom • Ugovori u vanjskotrgovinskom poslovanju • Vanjskotrgovinske kalkulacije • Poslovna dokumentacija u vanjskoj trgovini • Instrumenti platnog prometa s inozemstvom • Poslovni rizici u vanjskoj trgovini • Specifične VT poslovne transakcije

  19. 4. Poseban nadzor robe pri izvozu/uvozu • Propisi • Zakon o državnom inspektoratu • Uvjeti koje, glede zdravstvene ispravnosti, moraju ispunjavati namirnice i predmeti opće uporabe koji se uvoze radi stavljanja u promet na domaćem tržištu • Pravne osobe koje uvoze namirnice i predmete opće uporabe, dužne su nadležnim tijelima iz članka 26. ovoga Zakona omogućiti obavljanje zdravstvenog nadzora, uvid u dokumentaciju, uzimanje uzoraka i nesmetan rad te dati podatke o sastavu, nužne za njihovu identifikaciju i namjenu. • IV. Zdravstveni nadzor nad uvozom namirnica ipredmeti opće uporabe

  20. Zakon o predmetima opće uporabe • Stavljanje na tržište predmeta opće uporabe jest prijevoz, skladištenje, prodaja, korištenje, odnosno uporaba predmeta opće uporabe u pružanju usluga kao i svaki drugi način njihova stavljanja na tržište, uključujući i njihov uvoz ili izvoz. • Predmeti opće uporabe koji se uvoze, odnosno privremeno uvoze ili izvoze zbog prerade, dorade ili obrade iz inozemstva, glede zdravstvene ispravnosti moraju ispunjavati uvjete propisane pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona. • Zakon o sanitarnoj inspekciji • uvoz hrane radi prerade, dorade ili stavljanja na tržište • uvoz predmeta opće uporabe radi prerade, dorade i/ili stavljanja na tržište

  21. Zakon o hrani • Hrana i hrana za životinje koja se uvozi u RH radi stavljanja na tržište mora udovoljavati odredbama propisa o hrani ili uvjetima koje je Republika Hrvatska priznala kao istovjetne njima ili, ako postoji poseban međunarodni ugovor između Republike Hrvatske i zemlje izvoznice, s uvjetima sadržanim u međunarodnom ugovoru. • Zakon o veterinarstvu • Izvoz–iznošenje pošiljaka izvan RH u komercijalne svrhe • mjere – ograničenje ili zabrana uvoza, izvoza i provoza životinja te proizvoda životinjskog podrijetla • Certificiranje i veterinarski pregledi–Izvoznik: – osigurava sadržaj obrasca certifikata i u elektroničkom obliku ga dostavlja Upravi, – je odgovoran da je oblik odnosno sadržaj certifikata odgovarajući za odnosnu pošiljku i odredišnu državu; oblik odnosno sadržaj obrazaca certifikata određeni su propisima odredišne države, – je dužan unaprijed najaviti otpremu pošiljke.

  22. Zakon o zaštiti bilja • bilje se može uvoziti, izvoziti i provoziti samo preko određenih graničnih prijelaza • pošiljke bilja i drugih proizvoda i predmeta koji se uvoze, a kojima se mogu prenositi štetočine bilja, moraju imati svjedodžbu o zdravstvenom stanju bilja (fitocertifikat), izdanu od zemlje izvoznice u skladu s međunarodnom konvencijom • Zakon o vinu – Poglavlje VII – Uvoz i izvoz • Zakon o PDV-u • PDV se plaća prema mjestu isporuke dobara ili obavljanja usluga, pri čemu se tuzemstvo smatra jednim mjestom isporuke dobara, odnosno obavljanja usluga (čl. 5) • Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako je primatelj jedne od usluga iz stavka 6. ovoga članka poduzetnik, tada se smatra da je usluga obavljena tamo gdje je sjedište poduzeća primatelja. Ako se usluga obavlja poslovnoj jedinici, tada se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto sjedišta poslovne jedinice primatelja (st. 5) • Usluge na koje se ne plaća PDV (st. 6): 

  23. prijenos, ustupanje i korištenje autorskih prava, patenata, licencija, zaštitnog • znakovlja i sličnih prava te odricanje od tih prava,  • promidžbene usluge, uključujući i usluge posredovanja u tim uslugama,  • usluge: inženjera, odvjetnika, revizora, računovođa, tumača, prevoditelja i druge • slične usluge savjetovanja, 4. usluge obrade podataka, 5. ustupanje informacija, uključujući i informacije o poslovnim postupcima i • iskustvu, 6.  bankarske i financijske usluge te usluge osiguranja, uključujući reosiguranje, • uz iznimku iznajmljivanja sefova,7. ustupanje osoblja, 8. iznajmljivanje pokretnih dobara, osim prijevoznih sredstava, 9. odustajanje od obavljanja poslovne djelatnosti,  • omogućavanje pristupa do sustava za distribuciju prirodnog plina ili električne • energije i prijevoza ili prijenosa putem tih sustava te obavljanje drugih usluga • koje su s time izravno povezane,11. telekomunikacijske usluge,12. usluge radijskog i televizijskog emitiranja,13. elektronički obavljene usluge14. sve usluge posredovanja u svezi s uslugama iz ovoga stavka. • (7) Iznimno od odredbi stavka 3. i 5. ovoga članka, radi izbjegavanja dvostrukog • oporezivanja, neoporezivanja ili stjecanja neopravdanih povlastica, ministar • financija može propisati da se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto gdje • se usluga koristi odnosno obavlja.

  24. Uredba o određivanju proizvoda za koje je potrebno uvjerenje o kakvoći • Pravilnik o načinu obavljanja veterinarsko-zdravstvenih pregleda i kontrola proizvoda životinjskog podrijetla u prometu preko granice RH • Pravilnik o posebnim uvjetima za proizvodnju i stavljanje na tržište predmeta opće uporabe • Naredba o graničnim prijelazima za koje je postavljena veterinarska inspekcija • Odluka o uvjetima označavanja ambalaže • Uredba o pristupanju Konvenciji o privremenom uvozu

  25. b) Praksa • Prosječna carinska stopa za uvoz industrijskih proizvoda iz RH u EU je 0. Za poljoprivredne proizvode je također 0, osim za vina, mladu govedinu, sirovu i konzerviranu ribu • http://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/taric/taric_consultation.jsp?Lang=en(TARIC)

  26. 5. Sloboda kretanja roba • Hrvatska postaje dio unutarnjeg tržišta EU, na kojem vrijede pravila jednaka za sve proizvode država članica • Certifikati izdani u Hrvatskoj priznavat će se u svim državama članicama, čime će hrvatski proizvodi imati slobodan pristup europskom tržištu, a hrvatski će proizvođači izbjeći dvostruka testiranja prilikom plasiranja proizvoda na europsko tržište, što smanjuje troškove • l

  27. Danom stupanja na snagu ukinut će se količinska ograničenja te mjere s jednakim učinkom na uvoz u Hrvatsku • Sporazumom se ne onemogućuju zabrane ili ograničenja uvoza, izvoza ili provoza roba opravdana iz razloga zaštite zdravlja i života ljudi, životinja, biljaka ili zaštite intelektualnog , industrijskog i trgovačkog vlasništva. Međutim, takve zabrane ili ograničenja neće biti sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ograničavanja trgovine između stranaka

  28. Mjere s jednakim učinkom • Uvozne dozvole • Prethodna odobrenja • Obvezna uporaba nacionalnog jezika: reklame, upute za rukovanje, tehničke deklaracije, jamstva, reklame... • Kampanje “Kupujmo...!” • Zabrane paralelnog izvoza • Zahtjev za registriranim predstavništvom • Tehnički zahtjevi: veličina, izgled, sastav, težina, izgled, deklaracija... • Neopravdano ograničavanje uporabe imena • Dvostruko testiranje

  29. Mjera mora biti proporcionalna • Nužna, kako bi zadovoljila obveznim zahtjevima kao što su učinkovitost fiskalnog nadzora, zaštita zdravlja, zaštita potrošača... • Proporcionalna željenom cilju • Način njezinog ostvarivanja mora biti onaj koji najmanje sprječava trgovinu robom • Uzajamno priznavanje • Proizvod je zakonski proizveden u državi članici A država članica B mora ga prihvatiti, osim ako ne dokaže da je sukladnost s njezinim pravilima nužna i proporcionalna

  30. Kako do CE oznake? • Odrediti direktivu koja se odnosi na proizvod. • Odabrati postupak ocjene sukladnosti između opcija predviđenih direktivom za određeni proizvod. • Postupak za proizvod s minimalnim rizikom uključuje samo ocjenu sukladnosti; proizvođač priprema izjavu o sukladnosti i dodjeljuje oznaku CE svom proizvodu. • Proizvodi s višim rizikom mogu zahtijevati testove, ispitivanja ili dodatna uvjerenja koja izdaje tijelo za ocjenu sukladnosti. • Odabrati primjenjivu normu i ispitnu metodu za proizvod te odabrati neovisni laboratorij ukoliko se provodi vanjski postupak ocjene sukladnosti. • Pripremiti izjavu o sukladnosti koja uključuje listu direktiva i normi kojima udovoljava proizvod; identifikaciju proizvoda, ime proizvođača , adresu i potpis. • Staviti oznaku sukladnosti.

  31. Mednarodno trgovanje Pravni okvir trgovinskih odnosov med državami članicami EU in tretjimi državami je določen s skupno trgovinsko politiko EU. Pravna podlaga skupne trgovinske politike je 207. člen Pogodbe o delovanju EU, ki določa, da "skupna trgovinska politika temelji na enotnih načelih, zlasti glede sprememb carinskih stopenj, sklenitve sporazumov o carinskih tarifah in trgovini, ki se nanašajo na trgovino z blagom in storitvami, ter gospodarskih vidikov intelektualne lastnine, tujih neposrednih naložbah, doseganja enotnosti pri ukrepih liberalizacije, izvozne politike in ukrepov trgovinske zaščite, na primer pri dampingu ali subvencijah". Skupna trgovinska politika EU je eno od ključnih področij, kjer je pristojnost posameznih držav članic EU prenesena na nadnacionalno raven. Ne glede na to države članice v procesu oblikovanja skupne trgovinske politike oziroma posameznih njenih ukrepov aktivno sodelujejo in zastopajo interese svojega gospodarstva. Sprejeti predpisi EU na področju skupne trgovinske politike so v celoti zavezujoči in se neposredno uporabljajo v državah članicah.

  32. Carinski postopki • Pri izvozu blaga ali storitev prestopi blago/storitev carinsko črto v smeri iz EU v tujino, domača pravna ali fizična oseba pa nastopa kot prodajalec. Carinjenje je izvozno. V mednarodnem poslovanju je največ izvoznih in uvoznih poslov, velikokrat pa gre za kombinacijo več oblik poslov. Pri izvoznih poslih je potrebno poznati: • slovensko oz. evropsko zakonodajo in zakonodajo v tretjih državah, • predpise s področja mednarodne trgovine, deviznega in carinskega sistema, špedicije, transporta in zavarovanja, itd., ki urejajo mednarodno poslovanje ter • trgovinske klavzule, kalkulacije, izvozno uvozno dokumentacijo, mednarodna plačila, itd.

  33. Viri informacij • Informacije o carinskih in drugih dajatvah in formalnostih, ki jih je potrebno upoštevati pri izvozu na tretje trge so na voljo v brezplačni bazi Market Access Database (MADB), ki predstavlja informacijsko orodje Evropske unije za pomoč in podporo podjetjem pri trgovanju s tretjimi državami. V bazi najdete: • veljavne carinske in druge dajatve (AppliedTariffsDatabase),  • informacije o uvoznih postopkih in dokumentih pri uvozu v tretje države (Exporters' Guide to ImportFormalities), • statistično bazo izvozno-uvoznih podatkov (StatisticalDatabase), • bazo sanitarnih in fitosanitarnih ukrepov (SPSDatabase) in pritožbeni register (Complaint Register),bazo trgovinskih ovir (Trade BarriersDatabase), Uredbo o trgovinskih ovirah (Trade BarriersRegulation). • Informacije o vseh ukrepih (zunanjetrgovinski ukrepi države, ki se uporabljajo za uvoz in izvoz blaga, npr. nadzorni in zaščitni ukrepi, količinske omejitve ali limiti ter uvozne ali izvozne prepovedi), ki jih izvajajo carinski organi EU ob izvozu in uvozu blaga najdete tudi v podatkovni bazi TARIC, ki je na voljo tudi v slovenskem jeziku.  • Informacije o transportnih, kurirskih in špediterskih službah lahko najdete v rubriki Koristni naslovi.

  34. Porekloblaga • Poreklo blaga je orodje, s pomočjo katerega države najbolj učinkovito izvajajo ukrepe zunanjetrgovinske politike. Pravila, ki določajo poreklo blaga so pomembna za pravilno delovanje sporazumov o prosti trgovini (FTA - Free Trade Agreement). Različna pravila o poreklu, ki so vgrajena v različne podpisane sporazume, predstavljajo oviro pri trgovanju. • Evropski carinski predpisi določajo dve osnovni vrsti porekla: nepreferencialno poreklo (statistično, komercialno), ki ne nudi carinskih ugodnosti ter preferencialno poreklo, ki je povezano s carinskimi ugodnostmi. V okviru pravil, ki določajo preferencialno poreklo pa je treba ločiti med pravili, ki določajo vzajemno preferencialno obravnavo med EU in tretjimi državami in pravili, ki določajo enostransko preferencialno obravnavo s strani EU (npr. za najmanj razvite države). • Pravila o preferencialnem poreklu blaga so v evropskem prostoru zelo usklajena. Tako so pravila v različnih preferencialnih bilateralnih sporazumih različna le v členih, ki govorijo o kumulaciji (bilateralna ali diagonalna ali polna) in določilih prepovedi povračila carine (no drawback).

  35. Panevropska kumulacija  • Pravila, ki določajo poreklo blaga so pomembna za pravilno delovanje sporazumov o prosti trgovini med trgovinskimi partnerji. Glavni pomen območja proste trgovine je namreč ravno poreklo blaga, kar pomeni, da morajo biti pravila o poreklu blaga v državah, vključenih v sporazume o prosti trgovini, enaka. Pri tem je potrebno razlikovati med bilateralno in multilateralno kumulacijo porekla. • EU uporablja Standardni protokol o poreklu, ki predstavlja osnovo najpomembnejših prostotrgovinskih sporazumov s tretjimi državami, saj določa uporabo identičnih pravil o poreklu. S tem je bilo doseženo, da temelji trgovanje med vsemi vključenimi državami na isti osnovi. Sistem je poznan pod pojmom panevropska kumulacija porekla, vanj pa so vključeni sporazumi, ki jih ima EU sklenjene s posameznimi državami: • Enotni gospodarski prostor (EEA) - EU, Islandija, Norveška in Liechtenstein, • Sporazum o prosti trgovini s Švico (ki je članica EFTA, a se ni vključila v EEA), • Sporazumi o prosti trgovini z državami: Poljska, Madžarska, Češka, Slovaška, Slovenija, Estonija, Litva, Latvija, Bolgarija, Romunija, • Carinska unija s Turčijo( panevropska kumulacija porekla velja le za industrijske izdelke), San Marinom in Andoro. Za vse zgoraj naštete države veljajo enaka pravila o poreklu blaga. Bilateralna kumulacija porekla nastopa v: Stabilizacijsko-pridružitvenih sporazumih (SAS) s Hrvaško in Makedonijo. Pravila o poreklu blaga so zelo podobna panevropskim, le da gre samo za bilateralno kumulacijo. • Sporazumih s Sredozemskimi državami: Malto, Ciprom, Alžirijo, Tunizijo, Marokom, Izraelom, Palestino, Egiptom, Jordanijo, Libanonom, Sirijo in Turčijo. Pravila o poreklu blaga so v teh sporazumih podobna. Med temi državami in EU se odvija proces poenotenja pravil v Evro-Mediteransko kumulacijo (vzporedno z oblikovanjem Evro-Mediteranskega območja proste trgovine do leta 2010). • Sporazumih z Južnoafriško republiko, Mehiko in Čilom, ki imajo vsak svoja pravila o poreklu. • EU enostransko priznava carinske ugodnosti (brez sporazumov):prekomorskim deželam in teritorijem (OCT), • državam Afrike, Karibov in Pacifika (ACP države) s programom Everything but Arms initiative - EBA • zahodno-balkanskim državam (Albaniji, Bosni in Hercegovini in Srbiji in Črni gori) • državam v razvoju (GSP sporazumi)

  36. Izjava dobavitelja • Z izjavo dobavitelja dobavitelj na notranjem trgu dokazuje poreklo blaga, dobavljenega kupcu, običajno predelovalcu in kasnejšemu izvozniku. Na ta način se velik del odgovornosti za dokazovanje porekla blaga ob izvozu prenese na dobavitelje in so izvozniki razbremenjeni dela odgovornosti. • S 1. majem 2004 je tudi v Sloveniji stopila v veljavo evropska izjava dobavitelja, ki se uporablja ob prodaji blaga znotraj celotnega notranjega trga EU. To pomeni, da slovenski dobavitelj, ki je pred 1. majem 2004 kupcu v Italiji z blagom pošiljal potrdilo EUR.1, po 1. maju 2004 izdaja le izjavo dobavitelja. Informativno potrdilo • Carinski organi lahko zato, da preverijo točnost ali verodostojnost izjave dobavitelja, pozovejo izvoznika, da od dobavitelja pridobi informativno potrdilo INF 4. Potrdilo izdajo carinski organi države članice, v kateri je sedež dobavitelja. Navedeni organi imajo pravico, da zahtevajo kakršna koli dokazila in izvedejo kakršne koli preglede dobaviteljevega knjigovodstva ali katere koli druge preglede, ki se jim zdijo potrebni.

  37. Revidirana GSP pravila o poreklu blaga • Dne 21.9.2010 so bila s strani držav članic EU izglasovana revidirana GSP pravila o poreklu blaga, ki temeljijo na Smernicah o prihodnosti pravil o poreklu blaga v preferencialnih trgovinskih dogovorih z dne 16. marca 2005 ter na Zeleni knjigi z dne 18. decembra 2003 na isto temo.  Nova GSP pravila o poreklu blaga se uporabljajo s 1.1.2011 z izjemo postopkovnih določb vezanih na sistem registriranega izvoznika.

  38. Trgovinski sporazumi EU Preferencialni trgovinski sporazumi EU s tretjimi državami • Stabilizacijsko-pridružitveni sporazumi s Hrvaško, Makedonijo, Albanijo, Črno Goro (trgovinske določbe sporazuma so na podlagi t.i. Začasnega sporazuma začele veljati 1.1.2008), Bosno in Hercegovino (trgovinske določbe sporazuma so na podlagi t.i. Začasnega sporazuma začele veljati 1.7.2008) ter Srbijo (trgovinske določbe sporazuma so na podlagi t.i. Začasnega sporazuma začele veljati 1.2.2010),in tako naprej (http://trade.ec.europa.eu/ - ECREGIONALTRADEAGREEMENTS).

  39. Ukrepi trgovinske politike Tarifne opustitve, ki se uvedejo v primeru, ko npr. na območju EU ni domače proizvodnje, splošni sistem preferencialov - ugodnosti, ki jih EU daje državam v razvoju v obliki znižanja ali ukinitve carinskih stopenj pri uvozu, ukrepe trgovinske zaščite, zlasti protidampinške ukrepe, ter specifično ureditev na področju uvoza izdelkov določenih sektorjev (npr. tekstila in jekla). Splošni sistem preferencialov (GSP) Instrument trgovinske politike, namenjen spodbujanju uvoza iz držav v razvoju. GSP omogoča popolno ali delno oprostitev plačila carinskih dajatev pri uvozu. Zaščita proizvajalcev - višje uvozne dajatve • protidampinški ukrepi, • protisubvencijski oz. izravnalni ukrepi • zaščitni ukrepi Uvozna dovoljenja

  40. Tarifne opustitve predstavljajo izjemo od običajne obravnave, saj za neomejeno količino (suspension - opustitev) omogočajo popolno ali delno oprostitev običajnih uvoznih dajatev, ki se uporabljajo za uvoženo blago Market Access Database Baza za dostop na trg ali angleško Market Access Database (MADB) je informacijsko orodje Evropske unije za pomoč in podporo podjetjem pri trgovanju s tretjimi državami.  Preko baze za dostop na trg lahko uporabniki iz EU ter iz kandidatk za članstvo v EU (Turčije in Hrvaške) dobijo brezplačne informacije o: carinskih dajatvah v preko 90-tih državah, uvoznih formalnostih v preko 90-ih državah, trgovinskih ovirah ob uvozu v tretje države, sanitarnih in fitosanitarnih predpisih, statističnih podatkih o izvozu in uvozu.

  41. Efikasnost državne uprave Izvor:European Commission – Enterprise and Industry, SBA Fact Sheet, Croatia, 2010/11

  42. Pristup financiranju Izvor: idem

  43. Izlazak na ino-tržišta Izvor: idem

  44. Efikasnost državne uprave Vir: European Commission – Enterprise and Industry, SBA Fact Sheet, Slovenia, 2010/11

  45. Pristup financiranju Izvor: idem

  46. Izlazak na ino-tržišta Izvor: idem

  47. SVIJET – ROBNI IZVOZ DBP - Svijet 2010 - 62.000 mld. USD 3.449 mld. USD

  48. 10 NAJVEĆIH IZVOZNIKA

  49. Vanjskotrgovinska bilanca RH Izvor: DZS

More Related