1 / 26

Čustović M, Selimović E, Tokača N, Bandić A Klinika za Neurohirurgiju KCUS

NJEGA I TRETMAN NEUROHIRURŠKOG PACIJENTA U JEDINICI INTENZIVNE NEUROHIRURŠKE NJEGE SA ASPEKTA NEUROSESTRE. Čustović M, Selimović E, Tokača N, Bandić A Klinika za Neurohirurgiju KCUS. UVOD. Mozak i kičmena moždina predstavljaju najdiferenciranije ljudske organe.

pancho
Télécharger la présentation

Čustović M, Selimović E, Tokača N, Bandić A Klinika za Neurohirurgiju KCUS

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. NJEGA I TRETMAN NEUROHIRURŠKOG PACIJENTA U JEDINICI INTENZIVNE NEUROHIRURŠKE NJEGE SA ASPEKTA NEUROSESTRE Čustović M, Selimović E, Tokača N, Bandić A Klinika za Neurohirurgiju KCUS

  2. UVOD Mozak i kičmena moždina predstavljaju najdiferenciranije ljudske organe. Organe koji čine integritet ličnosti i čija oboljenja daju najteže moguće kliničke simptome, teške komplikacije i trajne posljedice. Bolesnici sa neurohirurškim, neurološkim i psihijatrijskim oboljenjima zahtijevaju najveći mogući dijapazon elemenata njege, te predstavljaju iskušenje i izazov za medicinskog radnika svakog profila.

  3. UVOD U JINNJ se primaju i liječe vitalno ugroženi pacijenti u kritičnom zdravstvenom stanju sa ozbiljnim gubitkom jedne ili više životnih funkcija. To su pacijenti koji su najčešće u raznim nivoima poremećaja svijesti, sve do kome i kao takvi izloženi su mnogim komplikacijama. Takvi bolesnici predstavljaju potpuno nemoćne pacijente bez mogućnosti kontrole životnih funkcija.

  4. Neuropatofiziologija Normalno funkcioniranje CNS i PNS ovisi o funkcioniranju cijelog organizma. Za metabolizam nervnog sistema potrebne su velike količine kisika i glukoze. Mozak zauzima 2 % ukupne tjelesne mase,troši oko 20 % ukupno unesenog kisika. Sve promjene u nervnom sistemu bez obzira na uzrok, kao patofiziološku osnovu poremećaja imaju hipoksiju i anoksiju.

  5. Hipoksija nastaje kad je dotok kisika toliko nizak da aerobni metabolizam prelazi u anaerobni. Normalan protok krvi samo kroz mozak je oko 800 ml/min što čini 15 % ukupnog minutnog volumena srca. Protok krvi kroz mozak se povećava kod povećanih energetskih potreba mozga ili hipoksijskih promjena na mozgu.

  6. Priprema pacijenta za neurohiruršku operaciju • Liječenje i priprema pacijenta mora biti temeljita i obuhvatnija u odnosu na druge operacije. • Preoperativna priprema pacijenata za operacije na kranijumu, kralješnici i perifernim nervima uključuje: • Pregled pacijenta( anamneza, kliničko-neurološki status ). • Verificiranje alergijskih reakcija, eventualnog sistemskog oboljenja.

  7. 3) Standardna laboratorijska obrada. 4) Određivanje krvne grupe, Rtg pluća i EKG. 5) Pravljenje operativnog plana. 6) Ishrana 7) Higijena ( kupanje, brijanje). 8) Premedikacija. 9) Prevencija duboke venske tromboze. 10) Postavljanje venskog puta. 11) Plasiranje urinarnog katetera. 12) Oprati poglavinu antiseptičkim sredstvom neposredno prije operacije. 13) Transport pacijenta do sale.

  8. Postoperativna zdravstvena njega neurohirurškog bolesnika • Postoperativna zdravstvena njega bolesnika sa operacijom glave usmjerena je na ublažavanje i otklanjanje tjelesnih simptoma,prepoznavanje i sprečavanje komplikacija. • Intervencije u zbrinjavanju bolesnika su sljedeće: • Staviti bolesnika u odgovarajući položaj. • Održavati glavu i vrat u neutralnom položaju. • Pratiti stanje svijesti ( GCS otvaranje očiju,refleksi)

  9. 4. Kontrolisati puls,krvni pritisak, tjelesnu temperaturu, broj respiracija, diurezu, stanje zjenica, motornu funkciju. 5. Ukoliko postoji ventrikularna drenaža likvora kontinuirano mjeriti ICP ( 5-15 mmHg),kontrolisati i održavati drenažu. 6. Pratiti ponašanje pacijenta ( spriječiti povređivanje nemirnih bolesnika kod nekontrolisanog nemira). 7. Održavati stolicu bez napora. 8. Kontrolisati zavoj ( mogućnost krvarenja ). 9. Mijenjati položaj svaka 2 sata.

  10. 10. Provoditi njegu kože, usne šupljine, nosnica. 11. Provoditi pasivne vježbe disanja, ekstremiteta. 12. Osigurati pravilnu ishranu. 13. Nadoknada tečnosti i elektrolita. 14.Održavanje respiratornog puta. 15. Održavanje funkcije digestivne cijevi i mokraćnog puta. 17. Prevencija duboke venske tromboze.

  11. 18. Prevencija kontraktura i dekubitusa. 19. Prevencija infekcije operativne rane. 20. Mobiliziranje pacijenta( sjedenje u krevetu, šetanje uz pomoć jednog lica). 21. Smještaj u odgovarajuće jedinice za produženu njegu.

  12. Sestrinska njega pacijenata sa neurološkom disfunkcijom Potrebno je izvršiti procjenu stanja,observaciju ( pokreti, svijest,mentalne i emocionalne alteracije, intelektualne funkcije, mogućnost govora).

  13. Sestrinske intervencije Nepravilno disanje – neuromuskularni i neurološki poremećaji mogu dati slabost funkcije dijafragme, interkostalnih mišića, respirativne funkcije koje komprimiraju ventilaciju. Sestrinske intervencije uključuju monitoring adekvatne ventilacije procjenom broja udisaja,vitalnog kapaciteta i snage udisaja. Pacijent sa poremećajem svijesti ima često opstrukciju zračnog puta. Hitna intervencija sestre podrazumijeva ekstenziju pacijentove glave i podizanje donje vilice.

  14. Poremećaji gutanja – neurološki poremećaji često su uzrok i smetnjama gutanja. Budni pacijenti se trebaju opservirati kada gutaju tečnost. Disfunkcija gutanja može zahtijevati hranjenje na nazogastričnu sondu. Sestrinske intervencije postaviti pacijenta u odgovarajući položaj,provjeriti poziciju NG sonde,te ukoliko je pacijent intubiran ili traheotomiran provjeriti je li kaf napuhan.

  15. Održavanja integriteta kože – pacijenti sa hroničnim neurološkim poremećajima imaju određene fizičke defekte i predstavljaju rizik za razvijanje dekubitalnih ulkusa. Prevencija je ključna tačka ( inspekcija kože,masiranje,redovno okretanje pacijenta). Fizička mobilnost – prevencija kontraktura,vježbe za jačanje mišićne snage. Promocija samonjege – pacijent se podučava samonjezi i kompenzatornim vještinama. Liječenje bola – lokalizacija bola,njegovo širenje, identitet i uticaj na pacijentov život.

  16. Oralna higijena – redovno kontrolisanje stanja sluznice usne šupljine, usne, jezik i desni se frekventno čiste i dezinficiraju. Njega očiju – prevencija keratitisa i ulceracije kornee. Adekvatna nutricija. Ekskrecija stolice i urina – briga o higijeni pacijenta. Kognitivne funkcije – deficit memorije,apstraktnog mišljenja,rasuđivanja i intelektualnih performanci. Pomoć porodici oboljelog.

  17. ZAKLJUČAK Pravilnim elementima njege i brige o neurohirurškim pacijentima mnoge komplikacije se mogu smanjiti ili sasvim odgoditi njihov nastanak. Sestrinska njega utemeljena je na činjenicama i sastavni je dio multidisciplinarnog tima. Neurosestre moraju biti teoretski i praktično osposobljene kako bi bile spremne odgovoriti kliničkim dužnostima i zahtjevima neurohirurškog bolesnika.

  18. Zaključak • Sestrinska intervencija uključuje poznavanje i prihvatanje pacijentovih samozaštitnih odgovora, obezbjeđujući informacije, pomažući pacijentu da sebi postavi ciljeve, razmišlja pozitivno, reaktivira koliko je moguće neke ranije sposobnosti te mu u tom smislu daje podršku.

  19. HVALA NA PAŽNJI

More Related