1 / 24

Statistika cena

Statistika cena. Statistika cena.

rudolf
Télécharger la présentation

Statistika cena

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Statistika cena

  2. Statistika cena 1. Na osnovu podataka u tabeli izračunati indeks cena grupe proizvoda ako je poznato da je u tekućem u odnosu na bazni period proizvod A poskupeo 30%, proizvod B poskupeo 15%, dok je proizvod C pojeftinio 10%. Pretpostaviti da se količine u tekućem periodu nisu menjale u odnosu na bazni.

  3. Statistika cena 2. Na osnovu prethodnog primera pokazati matematički da je IPC definisan kao ponderisana suma individualnih indeksa zapravo drugačije izražena formula za Lasperova indeks cena. Ponderi individualnih indeksa cena predstavljaju udeo vrednosti proizvoda u ukupnoj vrednosti potrošačke korpe (u ovom slučaju proizvoda A, B i C) u baznom periodu.

  4. Statistika cena 3. Izračunati Lasperov, Fišerov i Pašeov indeks cena na osnovu podataka u tabeli.

  5. Statistika cena 4. Vrednost potrošačke korpe koja se sastoji iz dva proizvoda (X i Z) u tekućem periodu iznosi 1.000.000 dinara, dok je u baznom periodu vrednost potrošačke korpe bila 20% manja u odnosu na tekući period. Cena proizvoda X je za 10% veća u tekućem u odnosu na bazni period, dok je cena proizvoda Z za 5% manja u tekućem u odnosu na bazni period. Odnos vrednosti proizvoda X i Z u baznom periodu iznosi 1:1, dok odnos vrednosti proizvoda X i Z u tekućem periodu iznosi 1:3. Na osnovu datih podataka izračunati Fišerov indeks cena.

  6. Statistika cena 5.Izračunavnje indeksa višeg nivoa agregacije

  7. Statistika cena 6. Ako Lasperov indeks iznosi 116, a Pašeov indeks iznosi 102, inflacija zasnovana na Fišerovom indeksu cena iznosi: • 2% • 16% • 8,77% • 9% • Ništa od navedenog nije tačno

  8. Statistika cena 7. Indeks potrošačkih cena obuhvata cene: • Uvoznih i izvoznih proizvoda • Uvoznih proizvoda, ali ne i izvoznih proizvoda • Izvoznih proizvoda, ali ne i uvoznih proizvoda • Ni uvoznih ni izvoznih proizvoda • Ni jedan od ponuđenih odgovora nije tačan

  9. Statistika cena 8. Kada hoćemo da poredimo BDP dve zemlje poređenje vršimo: • U evrima ukoliko su obe zemlje evropske • U dolarima ako poredimo Ameriku sa bilo kojom drugom zemljom • Preračunavamo BDP u dolare (evre) iste kupovne snage (PPP) da bi uzeli u obzir razlike u nivou cena između dve zemlje • Korigujemo BDP samo kada poredimo razvijene i nerazvijene zemlje • Ništa od navedenog nije tačno

  10. Statistika cena 9. BDP Francuske iznosi 1.800.000 miliona €, BDP Velike Britanije iznosi 1.300.000 miliona £. Tekući devizni kurs je 1£ = 1,5 €. PPP za Francusku iznosi 1,1, a za Veliku Britaniju 0,8. Ako uzmemo u obzir razliku u nivou cena između Francuske i Velike Britanije, koja zemlja ima veći BDP i za koliko?

  11. Statistika cena 10. Ukoliko BDP per capita Srbije najpre izrazimo u evrima i poredimo sa BDP-om per capita Francuske, zaključujemo da je BDP per capita Francuske za 20% veći od BDP-a per capita Srbije. Ukoliko znamo da su cene u Srbiji relativno niže od proseka cena u EU, dok su cene u Francuskoj relativno više od proseka EU, koje od sledećih trvrđenja je tačno ? • BND Srbije je za više od 20% ispod BND-a Francuske • BDP Srbije izražen u € PPP je za manje od 20% niži od BDP-a Francuske izraženog u € PPP • BDP Srbije izražen u € PPP je za više od 20% niži od BDP-a Francuske izraženog u € PPP • BND Srbije je za 18% niži od BND-a Francuske • Ni jedan odgovor nije tačan

  12. Statistika cena 11. Na osnovu datih podataka, popuniti tabelu i aproksimirati godišnji rast cena 2010. u odnosu na 2009. godinu. Protumačiti dobijeni rezultat.

  13. Statistika cena 12. Da bi dobili kumulativnu stopu inflacije koristeći aproksimativnu formulu: Inflacija = stopa rasta nominalnog BDP - stopa rasta realnog BDP treba da: • Stopu nominalnog rasta BDP-a računamo kao lančani indeks, a stopu realnog rasta BDP-a kao bazni indeks • Stopu nominalnog rasta BDP-a računamo kao bazni indeks, a stopu realnog rasta BDP-a kao lančani • Obe stope rasta izračunamo koristeći lančane indekse • Obe stope računamo koristeći bazne indekse • Isti rezultat ćemo dobiti bez obzira na to da li koristimo bazne ili lančane indekse

  14. Statistika cena 13. Odnos BDP-a per capita Mađarske i BDP-a per capita Rumunije prema PPP iznosi 0,7, odnos BDP-a per capita Mađarske i BDP-a per capita Rumunije iznosi 1,1 izraženi u evrima prema tekućem deviznom kursu €/HUF i €/RON, respektivno. Odnos BDP-a per capita Srbije i BDP-a per capita Mađarske u evrima iznosi 0,8 prema tekućem deviznom kursu €/RSD i €/HUF, respektivno. Odnos BDP-a per capita Srbije i BDP-a per capita Mađarske iznosi 0,9 prema PPP. Na osnovu datih podataka zaokružiti tačan odgovor.

  15. Statistika cena • BDP pre capita Srbije je za 37% manji od BDP-a per capita Rumunije prema tekućem deviznom kursu RON/RSD • BDP pre capita Srbije u evrima je za 37% manji od BDP-a per capita Rumunije u evrima prema tekućem deviznom kursu €/RSD i €/RON, respektivno • BDP pre capita Srbije je za 12% manji od BDP-a per capita Rumunije prema PPP • BDP pre capita Srbije je za 37% manji od BDP-a per capita Rumunije prema PPP • Ukoliko nema arbitraže na deviznom tržištu tačni su odgovori pod a i b i imaju isto značenje

  16. Statistika cena 14. Indeks potrošačkih cena se u Srbiji izračunava kao: • Aritmetička sredina individualnih indeksa cena, a za izračunavanje individualnih indeksa cena koristi se odnos proseka • Aritmetička sredina individualnih indeksa cena, a za izračunavanje individualnih indeksa cena koristi se prosek odnosa • Ponderisana aritmetička sredina individualnih indeksa cena, a za izračunavanje individualnih indeksa cena koristi se odnos proseka • Ponderisana aritmetička sredina individualnih indeksa cena, a za izračunavanje individualnih indeksa cena koristi se geometrijska sredina • Ponderisana aritmetička sredina individualnih indeksa cena, a za izračunavanje individualnih indeksa cena koristi se prosek odnosa

  17. Statistika cena 15. Bazna inflacija u Srbiji je: • Inflacija merena indeksom potrošačkih cena • Inflacija merena indeksom proizvođačkih cena • Inflacija merena deflatorom BDP-a • Inflacija iz čijeg se obračuna isključuju cene derivata nafte, administrativno kontrolisane cene, cene voća i povrća • Ni jedan od ponuđenih odgovora nije tačan

  18. Statistika cena 16. Na osnovu potrebnih podataka iz tabele izračunati odnos BDP-a per capita Bugarske i Češke, kao i Bugarske i Danske ukoliko uzmemo u obzir razlike u opštem nivou cena pomenutih zemalja.Notacija deviznog kursa je koliko je domaće valute potrebno za jedinicu inostrane valute odnosno, u ovom slučaju, evra.

  19. Statistika cena • Bruto domaći proizvod per capita Bugarske je manji/veći (zaokružiti) _____u odnosu na Češku. • Bruto domaći proizvod per capita Bugarske je manji/veći (zaokružiti) _____ u odnosu na Dansku.

  20. Statistika cena 17. Neka je proizvod cene i količine u baznom periodu 1.000.000 dinara za proizvod A, i 2.000.000 dinara za proizvod B. Neka je indeks cena proizvoda A 130, a indeks cena proizvoda B 110. Na osnovu datih podataka izračunati koliko iznosi Lasperov indeks cena potrošačke korpe koja se sastoji iz proizvoda A i B. • Lasperov indeks cena iznosi _____

  21. Statistika cena 18. Proizvod cene i količine u tekućem periodu iznosi 1.000.000 dinara za proizvod A i 3.000.000 dinara za proizvod B. Indeks cena proizvoda A iznosi 90, dok indeks cena proizvoda B iznosi 110. Na osnovu datih podataka izračunati koliko iznosi Pašeov indeks cena ove potrošačke korpe. • Pašeov indeks cena iznosi _____

  22. Statistika cena 19. Neka je odnos BDP-a per capita Srbije izražen u evrima prema prosečnom deviznom kursu i BDP-a per capita Nemačke 60, a odnos BDP-a per capita u evrima prema PPP konceptu Srbije i Nemačke 80, možemo zaključiti da: • BDP per capita Srbije je za 20% manji od BDP-a per capita Nemačke ako se uzmu u obzir razlike u nivou cena između pomenutih zemalja • Inflacija u Srbiji iznosi 20% • Inflacija u Srbiji je za 20% veća od inflacije u Nemačkoj • BDP per capita Srbije je za 25% manji od BDP-a per capita Nemačke ako se uzmu u obzir razlike u nivou cena koje postoje između pomenutih zemalja • Ni jedan od ponuđenih odgovora nije tačan

  23. Statistika cena 20. Opšti nivo cena date zemlje u odnosu na drugu zemlju ili grupu zemalja odražava: • Inflaciju merenu deflatorom BDP-a • Inflaciju merenu indeksom potrošačkih cena • Indeks nivoa cena koji se dobija kada se PPP podeli sa nominalnim deviznim kursom • Inflaciju izračunatom kao razliku stope rasta nominalnog i realnog BDP-a • Ni jedan od ponuđenih odgovora nije tačan

  24. Statistika cena 21. Deflator BDP-a je implicitno izveden: • Pašeov indeks cena • Fišerov indeks cena • Lasperov indeks cena • Iz trećeg korena proizvoda Lasperovog i Pašeovog indeksa cena • Ni jedan od ponuđenih odgovora nije tačan

More Related