UVOD U NAUČNU METODOLOGIJU

1. UVOD U NAUČNU METODOLOGIJU Dr.sc.Husnija Hasanbegović

2. Značaj nauke u suvremenom svijetu • Nauka je potreba – globalna proizvodna snaga (zamjenjuje kapital). • Važnije je imati nauku nego raspolagati sa novcem. • Nauka i znanje se proizvode i ona zemlja koja raspolaže sa vrhunskim znanjima dominira, ima nadmoć nad drugim zemljama i postaje centar moći (SAD i Japan, Evropa zaostaje, čak i Njemačka zaostaje u tehnološkom razvoju).

3. Kojom se brzinom stvari mijenjaju da se većina proizvoda brzo zamjenjuje, brzo se mijenjaju kapaciteti, tako da zemlja koja želi da se uključi u naučni proces mora se na neki način uključiti u razvojnu tehnologiju (smanjuje se potreba za ljudima). • Podatak- 1760g kada je počinjala moderna nauka u svijetu je postojalo 10 naučnih časopisa a danas preko 1000000. • U modernim zemljama više od ½ generacije završava sveučilište i godišnje se pojavljuje oko 3000 novih proizvida. • Danas se upotrebljava termin globalizacija (francuski mondijalizacija – sve je povezano sa internetom i sve se dešava brzo)

4. Zaključak • Nauka postaje snaga, moć, naučnici mijenjaju strukturu društva, radan snaga se diferencira, javlja se termin dualizacija rada, stručnost postaje ključ za svaki uspjeh • Postavlja se pitanje da li je to dobro? • Različita su mišljenja, nauka je opasna (nuklearke, hemijsko i drugo oružje, genetički eksperimenti itd.) a drugo mišljenje je da nauka služi čovjeku i da je ne treba odbaciti ali da je treba kontrolirati i da ne bude zloupotrijebljena.

5. Pojam nauke • Različite su definicije: • Hegel: Svrha ljudskog poduhvata koji se zove nauka jeste da daje sisteme i pojmovne okvire objašnjenja svega onog što smatramo našim iskustvom shvaćenim u najširem smislu riječi. • Kun: Nauka je određeni skup činjenica, teorija i metoda sakupljenih u određenim tekstovima a naučnici su ljudi koji su se bavili sa uspjehom ili bez uspjeha da tome pridodaju ovaj ili onaj elemenat. • Bazola: Nauka je skup stečenih, sakupljenih i sistemski sređenih ideja, spoznaje, znajna i prakse kako iz općeg aspekta tako i iz određenih područja ili aspekata zbilje./Nuaka je jedinstvo istraživanja i izlaganja, otkrića i dokaza, metoda i sistema kojima se služi, a u nauci to je i djelatnost pomoću koje se stiče tako znanje

6. Terminologija: • Episteme (grčki), • Sciencia (latinski), • Scieace (Seans – francuski), • Science (engleski), • Scieaza (italijanski), • Wissenschaft (njemački), • Znanost (hrvatski), • Nauka (srpski).

7. Pojmovi koji su vezani za nauku: • Tehnologija: dolazi od grčke riječi tehne (umijeće vladanja s nečim – primjena nauke) • Filozofija: ljubav prema mudrosti (philo-sophia). Kroz razvoj nauke u početku je bilo sve sintetička nauka, sve je bilo u jednoj nauci, postepeno se raspala ta filozofija pa je danas disciplina koja se bavi pitanjima smisla, početka, traži osnovne ideje, sve je manje kraljica nauke i postala je jedan dio nauke i bavi se totalitetom • Umjetnost: Nauka pokušava doći do objektivnih zakona, formira pojmove pomoću kojih objašnjava objektivnu stvarnost, ona je racionalna, naslanja se na logiku. • Umjetnost nije racionalna – objektivna, to je pojedinačno doživljavanje svijeta, pojedinačna interpretacija svijeta, više je osjetilna nego razumska • Umjetnost je uvijek izraz pojedinačnog – ljudskog ali je uvijek dio nauke i doprinosi nauci./Impresija – individualni doživljaj svijeta

8. Pojmovi unutar nauke: • Metodologija (grč. Methodos – način) • Može se definisati kao grana logike koja defakto proučava pojedinu ali i cijelu nauku, ustvari to je uvijek jedna analiza pojedine nauke – sugerira na nova rješenja ali i nove pristupe, dio je logike koja kritički prosuđuje nauku. • Metode su tehnike u istraživanju a metodologija proučava nauku. • Epistemiologija je nauka o znanju. • Gnoseologija je nauka o spoznanju – grana filozofije koja studira način na koji čovjek spoznaje stvari. • Logika: Disciplina filozofije, proučava način na koji mi prosuđujemo i doživljavamo stvarnost. • Naučna teorija: Svako naučno istraživanje počinje sa teorijom i završava sa teorijom pa npr. Imao marksističke teorije, strukturalizam ili funkcionalizam itd.

9. Cilj nauke (čovjek nastoji doći do apsolutnih istina) • Postoji 3 svijeta oko nas i u nama • Objektivni svijet (predmeti, društvo, religija, politika itd) • Subjektivni svijet (u nama, u našoj glavi, svaki pojedinac subjektivno doživljava svijet) ovdje se krije progres (denzitet) ali se kriju i greške • Bakon:Idola tribus (plemenska-grupna percepcija) • Idola specus (personalna ograničenost-nemogućnost prosuđivanja bez konsultacija) • Idola tori (često puta smo pod uticajem nekih modula, zaključivanja) • Idola teatri (spoznajna ograničenja, zamagljenje, nemogućnost) • Svijet objektivnog znanje-rastao je izvan nas i osamostalio se kao duh iz flaše • To su naučne teorije, naučna dostignuća, hipoteze, -sve je to u knjigama/časopisima • Postavlja se pitanje kakvo je to znanje, da li je to sve istina- naravno da nije. Jedna teorija zamjenjuje drugu. Nema definitivne istine ali imamo evoluciju. Znanje se razvija i postaje bogatije • Prema tome nije bitno šta pojedinac misli nego je važna nezavisna egzistencija nauke i svaka generacija deponira nešto od nauke

10. Klasifikacija nauke • Prvo je nastala magija, zatim religija pa filozofija sve do pojave ideje progresa (18v) • Prvu modernu klasifikaciju napravio je • Kant: • Filozofija • Teologija • Pravo • Društvene nauke • Humbolt: • Društvene • Prirodne • Compe: • Astronomija • Matematika • Fizika • Hemija • Sociologija • Spencer • Prirodne • Društvene • Humanističke • UNESCO • Fundamentalne • Usmjerene fundamentalne • Primjenjene • Razvojne