1 / 21

Međunarodna konferencija 2013 - Novi Sad Održive deponije i upravljanje otpadom  

Međunarodna konferencija 2013 - Novi Sad Održive deponije i upravljanje otpadom   . Stanje upravljanj a čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini - Održive deponije. Muris Hadžić, Predsjednik skupštine BASWA Federalno ministarstvo okoliša i turizma Novembar 2013. OPĆI PODACI O BIH .

sonja
Télécharger la présentation

Međunarodna konferencija 2013 - Novi Sad Održive deponije i upravljanje otpadom  

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Međunarodna konferencija 2013 - Novi Sad Održive deponije i upravljanje otpadom   Stanje upravljanjačvrstimotpadom u BosniiHercegovini - Održivedeponije • Muris Hadžić, PredsjednikskupštineBASWA • Federalno ministarstvo okoliša i turizma • Novembar 2013.

  2. OPĆI PODACI O BIH Administrativnapodjela: BiH je administrativnopodjeljenanadvaentiteta: FederacijaBosneiHercegovine (F BiH) iRepublikaSrpska (RS) iBrčkoDistrikt. Entitetskastruktura:FBiH je administrativnopodjeljenana 10 kantona. Kantonisupodjeljenina opštine. Na području F BiH je 79 opština. RepublikaSrpska je administrativnopodjeljenjana 62 opštine. Grad Brčko je posebnaadministrativnajedinica – Distrikt Površina:BosnaiHercegovinaukupnopokriva 51 209,2 km² Od toga: kopno 51 197 km² i more 12,2 km² Brojstanovnika:3839 737 - procjenaod 30.06.2011. godine. BDP po stanovniku, 6 397 KM (2010) Prosječna neto plata, 822 KM (6-2012) Podaci dobijeni od Agencije za statistiku BiH

  3. Zakonodavstvo BiHZakonodavstvo Federacije BiH i RS Osnovni zakoni koji se izravno odnose na zaštitu okoliša u cjelini ili se odnose na djelatnost zbrinjavanja otpada, doneseni su u Federaciji Bosne i Hercegovine zadnjih godina, jesu: -Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine FBiH, br: 33/03, 39/09) -Zakon o zaštiti životne sredine RS (Sl.glasnik RS 71/12) -Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine FBiH br: 33/03, 72/09) -Zakon o upravljanju otpadom (Sl.glasnik RS 53/02 i 65/08) Navedena zakonska regulativa je usklađena sa Strategijom zaštite okoliša FBiH 2008-2018 koja je odredila bitne parametre gospodarenja otpadom kao što su recikliranje otpada, izdvajanje biorazgradivog otpada, obrada otpada i sl. Strategija zaštite životne sredine u RS je pred usvajanjem. Osim navedenog zakonodavstva bitni su i: -Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH („Službene novine FBiH“ br: 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10, 45/10) - Zakon o vodama („Službene novine FBiH“ br: 70/06)

  4. Zakon o zaštiti okoliša (Službene novine FBiH, broj: 33/03, 39/09) Zakon o zaštiti životne sredine RS (Sl.glasnik RS 71/12) Ovim zakonima uređuje se:  očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i kvalitet života;  mjere i uvjeti upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenje prirodnih resursa;  pravne mjere i institucije očuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša;  finansiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere i  poslovi i zadaci organa uprave na različitim nivoima vlasti.

  5. Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine FBiH, broj: 33/03,72/09) i (Sl.glasnik RS 53/02 i 65/08) U članku 1. ovog zakona navedeno je da se ovim zakonom uređuju sve kategorije otpada, osim otpada navedenog u stavu 3. ovog člana te sve vrste aktivnosti u upravljanju otpadom, operacije i postrojenja. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na: -otpad nastao istraživanjem resursa, ekstrakcijom, tretmanom i iskorištavanjem mineralnih sirovina i radom kamenoloma; -tečni otpad; - životinjski otpad i drugi neopasni materijali prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe, -odloženi eksploziv, osim ako to nije regulirano posebnim propisom. Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na radioaktivni otpad, gasove ispuštene u atmosferu, i otpadne vode.

  6. OPĆI PODACI O PROJEKTIMA SVJETSKE BANKE Prva i Druga faza projekta upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini • U prvoj fazi projekta koja je implementirana od 2002.-2010. godine utrošena su 32 miliona USD • „ Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom“ u Bosni i Hercegovini je odobren od strane Svjetske Banke 25. novembra 2008. godine u iznosu od 40 miliona USD uz sufinansiranje BIH u iznosu od 3,5 mil USD. Trajanje projekta 2009.-2014. (2016.) godine • Projekat je pripremljen kao II faza uspješno realizovanog projekta Upravljanje čvrstim otpadom, a na osnovu naglašene potrebe Vlada oba entiteta za nastavkom rješavanja pitanja upravljanja otpadom i u skladu sa važećom legislativom tj stategijom upravljanja otpadom za BIH, kao i sa entitetskim strategijama. • Implementacija projekta se vrši odvojeno za svaki entitet. • Za Federaciju Bosne i Hercegovine nadležno ministarstvo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma i Jedinica za upravljanje projektom u Sektoru za realizaciju projekata.

  7. Generalni podaci sa financiranjem Drugi projekat upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini Zajmodavac: Svjetska Banka – Međunarodna asocijacija za razvoj - IDA - Međunarodna banka za razvoj - IBRD Zajmoprimac: Bosna i Hercegovina Finansiranje za Federaciju BIH 5,54 mil EUR IDA kredit 4540BA 9,35 mil EUR IBRD kredit 7629BA Sufinansiranje: 1,34 mil EUR Vlada FBIH _____________ UKUPNO za FBIH : 16,23 mi EUR Finansiranje za RS 4,59 mil EUR IDA kredit 4540BA 7,56 mil EUR IBRD kredit 7629BA Sufinansiranje: 1,14 mil EUR Vlada RS _____________ UKUPNO za RS : 13,29 mil EUR Ukupno Bosna i Hercegovina 29,52 mil EUR Projekat odobren od strane Svjetske Banke: 25. novembra 2008. god Projekat postao efektivan : 23. oktobar 2009. god Datum zatvaranja projekta: 28. februar 2014 god Zatraženo produženje: 28.februar 2016. god

  8. Cilj projekta • unapređivanje javnog zdravlja i kvaliteta života kroz smanjivanje izloženosti zagađivačima i izazivačima bolesti vezanim za čvrsti otpad, • unapređivanje institucionalnih kapaciteta na opštinskom nivou kroz uspostavljanje savremenih tehničkih i finansijskih rješenja za upravljanje čvrstim otpadom; • jačanje politike zaštite životne sredine kroz unapređivanje obima i dubine strategija za upravljanje čvrstim otpadom i omogućavanje izvršavanja programa recikliranja i smanjivanja otpada u cijeloj državi; i • unapređivanje lokalne uprave kroz jačanje saradnje između opština.

  9. Mapa – Pregled regionalnih sanitarnih deponija u BiH Banja Luka Bijeljina Prijedor Bihać Tuzla Živinice Zvornik G.Vakuf Livno Zenica Sarajevo Tomislavgrad Goražde Mostar Sarajevo, Zenica , Tuzla, Banja Luka, Bijeljina Mostar, Livno , Zvornik i Prijedor

  10. Tabelarni pregled utrošenih sredstava u prvoj fazi implementacije projekta

  11. REGIJA MOSTAR – deponija Uborak Regija Mostar potpisala je supsidijarni kreditni sporazum za IDA sredstva na iznos od 2,2 miliona SDR. Dio kreditnih sredstava je ugovoren i radovi su završeni u toku 2011 2013. Godine.

  12. REGIJA MOSTAR – deponija Uborak- EU IPA 2010 Svjetskabanka - Internacionalnabankazaobnovuirazvojkao administrator Europskekomisijezapredpristupnefondove EU • Korisnik : BosnaiHercegovina; FederacijaBiH • FinanciranjezaFBiH-Mostar: 2,345 mil EUR • EC IPA Sporazumizmeđu IBRD-a i BIH potpisan:24. Jula, 2012. • Projektnisporazumizmeđu IBRD-a iFBiHpotpisan:24.Jula 2012. • Projekat je postaoefektivan : 19. Septembra 2012. • Planirani datum zatvaranjaprojekta: 30.Juni 2013. U okviruprojektarealizirana su 3 ugovora: 1.Izgradnja hale zareciklažnopostrojenjenadeponijiUborakMostar 2.Nadzor nad izgradnjom hale zareciklažnopostrojenjenadeponijiUborakMostar 3.NabavkaiinstaliranjeReciklažnogpostrojenjazamješanikomunalniotpadkapaciteta do 15t/h

  13. REGIJA MOSTAR – deponija Uborak- EU IPA 2010 • Reciklažnopostrojenjenadeponiji

  14. REGIJA ZENICA U prvoj fazi projekta (2003.-2009) izgrađenja je regionalna sanitarna deponija Mošćanica i utrošeno je ukupno 13,1 milion KM. U drugoj fazi Regija Zenica potpisala je supsidijarni kreditni sporazum za sredstva u iznosu 1,5 mil EUR iz IBRD zajma planiranih za sanaciju postojeće deponije SIĐE u Zenici. U toku 2011. i 2012. uspješno su izvedeni radovi na sanaciji klizišta deponije Siđe.

  15. Regionalna sanitarna deponija u Bijeljini • Implementacija projekta u regiji Bijeljina je bila intenzivna i veoma uspješna. Nova sanitarna deponija je izgrađena na lokaciji pored postojećeg odlagališta. • U prvoj fazi ukupno je utrošeno 8 mil KM.

  16. Regionalna sanitarna deponija u Bijeljini

  17. Regionalna sanitarna deponija u Bijeljini

  18. Regionalna sanitarna deponija u Bijeljini Smetlište

  19. DRUGE AKTIVNOSTI SIDA • Švedska Vlada je izdvojila sredstva 10 mil EUR koja se implementiraju preko SIDA-e za Poboljšanje i unaprijeđenje sistema prikupljanja i upravljanja otpadom. Implementacija ovog projekta je u toku. • Implementacija Javne kampanje za podizanje svijesti o upravljanju čvrstim otpadom na nivou BiH je u toku EU Grant – IPA 2008 • EU je donirala sredstva u iznosu od 1 mil EUR za izradu 10 studija (Studije za izbor lokacije za buduće reg.san.dep. i Studije izvodljivosti za buduće reg.san.dep.) • Na području FBiH urađene su slijedeće Studije : Studije za izbor lokacije za buduće reg.san.dep. za : • Srednja Bosna 1 (Gornji Vakuf) • Srednja Bosna 2 (Travnik) • Regija južni dio Tuzlanskog kantona (Živinice,Kladanj i Banovići) Studije izvodljivosti za buduće reg.san.dep. za : • Srednja Bosna 1 (Gornji Vakuf) • Bihać • Regija južni dio Tuzlanskog kantona (Živinice,Kladanj i Banovići)

  20. Razlozi usporene izgradnje regionalnih deponija – uključenje novih regija Iz naprijed navedenog može se zaključiti da su suštinski razlozi usporene izgradnje regionalnih deponija sadržani u slijedećem: • Trenutna raspoloživa sredstva su 17 mil eura (kamate na nepovučena sredstva) • Nisu blagovremeno donesene političke odluke o pristupanju u Drugi Projekt upravljanja otpadom, iako je često realiziran kompletan pripremni dio aktivnosti za uključenje u Projekt; • Problem davanja garancija na kreditna sredstva od strane općina , koje bi bile uključene u realizaciju Projekta; • Nije postignut politički dogovor o formiranju zajedničkih regionalnih deponija na područjima međuentitetskih linija, a koje bi bile ekonomski i teritorijalno najracionalnija rješenja • Potrebno bi bilo da se donošenje političkih odluka ubrza i podigne na višu razinu odnosno uključivanjem kantonalnih, entitetskih ili čak međuentitetskih vlada da se pruži pomoć na ubrzanju donošenja odluka o pristupanju pojedinih regija u Projekt; • Iznaći mogućnost za davanje garancija na kreditna sredstva od strane kantonalnih ili entitetskih vlada, budući da mnoge općine koje su zainteresirane za uključenje u Projekt nisu kreditno sposobne prema važećoj zakonskoj regulativi; • Budući da je upućen zahtjev za produžetak vremenskog roka implementacije Projekta za dvije godine, smatramo da će pozitivan odgovor, dati mogućnost poboljšanja implementacije po svim projektnim pokazateljima. Pitanja koja treba riješiti i predložena rješenja

  21. Financijska održivost regionalnih sanitarnih deponija • Strategija, kreditnozaduženjeiuslovizaduženja – dobreilošestrane • dobra strana je grejs period (8 godina), niskakamatnastopa (1,25 %), dug period vraćanja (25 godina) • u pitanjusu novoosnovanapreduzeća koja uz redovne operativne troškove moraju vraćati i kredit ionavrlo malo mogu utjecati naformiranjecijene. • Količineotpadakojedolazezadeponovanje su upitne u odnosu na planirane posebno u prvim godinama rada deponije. Svedeponijesupozakonuobaveznedavrše monitoring ida prate zakonskeobavezezaunapređenjedjelatnosti u smislutretmanaprocjednihvoda, tretmanadeponijskoggasa, itd. štododatnopovećavaoperativnetroškove. • Novoformirane regionalne deponije su isključivo zadužene za tretman i odlaganje doveženog otpada što znači da su drugi zaduženi za prikupljanje otpada. • Značajizgradnjesanitarnihdeponija u smisluizgradnjesistemaupravljanjačvrstimkomunalnimotpadom, značajveličineregijeibrojastanovnika, značajsveobuhvatnogsakupljanjakomunalnogotpadainjegovodovoženjenadeponija, količineotpada, sistemnaplateodgrađana iprocenatnaplate • Jedan od bitnih finansijskih izdataka na koji moraju računati deponije u toku svoje eksploatacije su izdvajanja potrebna za zatvaranje deponije i monitoring poslije zatvaranja deponije Hvala na pažnji Muris Hadžić .....................

More Related