1 / 23

Sigurnost opskrbe u uvjetima otvaranja tržišta i uključenja u regionalno i EU tržište energije

Sigurnost opskrbe u uvjetima otvaranja tržišta i uključenja u regionalno i EU tržište energije. Dr.sc. Goran Granić Energetski institut Hrvoje Požar www.eihp.hr. Dan energije – 13. forum HED-a, Zagreb, 26. studenog 2004. Uvod.

tate
Télécharger la présentation

Sigurnost opskrbe u uvjetima otvaranja tržišta i uključenja u regionalno i EU tržište energije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Sigurnost opskrbe u uvjetima otvaranja tržišta i uključenja u regionalno i EU tržište energije Dr.sc. Goran Granić Energetski institut Hrvoje Požar www.eihp.hr Dan energije – 13. forum HED-a, Zagreb, 26. studenog 2004.

  2. Uvod • Otvaranjem tržišta povećava se broj subjekata koji utječu na sigurnost i kvalitetu opskrbe • Složeniji sustav odnosa otvorenog tržišta energije ne donosi sam po sebi probleme u opskrbi (postojali su i prije) • Nužno je jasno zakonski definirati odgovornosti između subjekata i mehanizme zaštite kupaca • Iako otvaranje tržišta potiče povećanje kvalitete, još uvijek će postojati razlozi za intervencije države radi zaštite javnog interesa

  3. Razine sigurnosti Nacionalna Regionalna Europska Globalna

  4. Električna energijaEU regulativa (1) • Osnovni okvir za sigurnost opskrbe – Direktiva 2003/54/EC i Uredba 1228/2003 • Obveza javne usluge – zahtjev kojim vlada nameće obveze subjektima radi javnih interesa (sigurnost i redovitost opskrbe) • Otvorena pitanja vezana uz javnu uslugu: • Koji su sudionici obvezni provoditi javnu uslugu? • Koji je sadržaj javne usluge? • Kome je namijenjena javna usluga? • Predviđena je i mogućnost uspostave tzv. opće usluge za kućanstva i male kupce, te opskrbljivača u obvezi

  5. Električna energijaEU regulativa (2) • Dopušteni su i drugi postupci koji mogu doprinijeti sigurnosti opskrbe: • Držanje kapaciteta u pripravnosti • Naknade za snagu u pripravnosti • Ograničavanje potrošnje… Novi kapaciteti Nedovoljna sigurnost Odobrenje Natječaj

  6. Električna energijaEU regulativa (3) • Sigurnost može biti ugrožena zbog manjka kapaciteta, tj. smanjenih ulaganja u objekte za povremenu upotrebu • Dovoljni proizvodni kapaciteti – nužan, ali ne i dovoljan uvjet sigurnosti opskrbe; drugi element je izgrađenost mreže i povezanost s okruženjem • Direktiva predviđa formiranje neovisnog regulatornog tijela čije su funkcije: • Nadzor i izvještavanje o stupnju sigurnosti opskrbe • Sprečavanje diskriminacije • Osiguravanje učinkovitog tržišnog natjecanja • Sugerira se regulirani pristup mreži, uz objektivne, transparentne i javne tarife, odobrene od regulatora

  7. Električna energijaGlobalni aspekti sigurnosti opskrbe (1) • Električna energija – javna usluga ili roba u režimu javne usluge? • Posljedice procesa liberalizacije: • Razdvajanje djelatnosti (proizvodnja, prijenos, distribucija, opskrba) • Privatizacija imovine državnih elektroprivreda • Nastanak neovisnih i malih proizvođača električne energije • Okrupnjavanje velikih energetskih tvrtki • Sustavi u tranziciji još uvijek imaju višak proizvodnih kapaciteta; s tim je povezan problem poslovanja elektrana u novim uvjetima – naslijeđeni trošak

  8. Električna energijaGlobalni aspekti sigurnosti opskrbe (2) • Pouzdanost rada EES-a ima veliku gospodarsku i političku težinu (prekidi opskrbe – politički problem) • Prije liberalizacije pouzdanost (“inženjerski” kriterij) je imala najveću težinu; usprkos tome, sustavi u tranzicijskim zemljama i onima u razvoju bili su manje pouzdani jer politika nije osigurala uvjete realne ekonomije sektora • Visoka pouzdanost tradicionalnih sustava bila je osigurana dovoljnom razinom rezerve u sustavu

  9. Električna energijaGlobalni aspekti sigurnosti opskrbe (3) Primjeri različite izgrađenosti proizvodnih kapaciteta otvaranjem tržišta: • V. Britanija: povećana dinamika izlaska, ali i ulaska elektrana u pogon te značajno povećanje rezerve • Skandinavija: smanjena dinamika izlaska iz pogona, pogotovo ulaska u pogon, kao i rezervi kapaciteta • Strateško pitanje za svaku državu: samodostatnost sustava ili regionalna orijentacija?

  10. Električna energijaGlobalni aspekti sigurnosti opskrbe (4) • Zbog pritiska konkurencije neisplative se jedinice zatvaraju, a u ostalima se drastično režu troškovi (osoblje, održavanje i sl.) • Zbog rizika financiranja izgradnja sustava razvija se u smjeru manjih jedinica s većim stupnjem iskorištenja • Usluge sustava moraju se na tržištu eksplicitno kupovati, što ima i pozitivnu posljedicu u kvalitetnijem vrednovanju elektrana i njihove važnosti za sigurnost sustava • Za uspjeh liberalizacije važni su planiranje, jasne nadležnosti za sigurnost i koordinacija aktivnosti • Dosadašnja rješenja na europskoj razini nisu konačna i dugoročno pouzdana (održiva)

  11. Prirodni plinSigurnost opskrbe u EU • Direktiva 2003/55/EC • Direktiva 2004/67/EC • Postavke: • potražnja za prirodnim plinom u zemljama EU raste (do 2030. godine porast za 67%) • raste ovisnost uvoza plina iz ne europskih zemalja (do 2030. godine porast 175%) • potrebno osigurati dodatne količine plina – transport iz većih udaljenosti • Rezultat: • smanjena sigurnost opskrbe • Rješenja: • ??

  12. Prirodni plinRješenja u EU • Dugoročni ugovori • Organiziranje Zajedničkog tijela za plin (koje će se baviti sigurnošću opskrbe plinom na razini EU) • Sastav: predstavnici zemalja članica, poduzetnici u plinu i svi relevantni kupci • Zadatak zajedničkog tijela za plin – koordinirati sigurnost opskrbe na nacionalnoj razini

  13. Prirodni plinRješenja u EU (2) • Koraci rješavanja prekida opskrbe • poduzetnici u plinu • državna razina • razina europskekomisije • Direktiva 2004/67/EC usvojena 26. travnja 2004. • Zemlje članice trebaju vlastito zakonodavstvo uskladiti s odredbama Direktive do 19. svibnja 2006. godine. • 19. svibnja 2008. europska komisija - izvještaj o načinu osiguranja sigurnosti opskrbe svake pojedine zemlje kao i osiguranje opskrbe pojedinih kupaca i njihov utjecaj na zajedničko tržište plina i razvoj konkurencije na tržištu plina.

  14. Prirodni plinNužne promjene nacionalnog zakonodavstva • Definirati zaduženja • Ministarstvo nadležno za energetiku: • dugoročno planiranje i razvoj plinskog transportnog sustava • razvojne planove skladišnih kapaciteta • Operator transportnog sustava - izgradnja, održavanje i vođenje transportnog sustava. • Lokalna razina - jedinica područne (regionalne) samouprave (županija) - razvojni planovi (dugoročno planiranje i razvoj distribucijskog sustava plinovoda) • Županija - dodjela koncesije za uslugu distribucije plina • Operator distribucijskog sustava - izgradnja i održavanje distribucijskog sustava plinovoda • Subjekt koji pokriva više od 75% tržišta plina – opskrba tarifnih kupaca

  15. Prirodni plinMogući dobavni pravci

  16. Nafta i naftni derivatiSigurnost opskrbe u EU • Postavke: • Ovisnost o uvozu nafte EU: porast sa postojećih 75% na 85% u 2020. godini • Povećanje cijena nafte za 10 USD po barelu može imati za posljedicu smanjenje stope ekonomskog rasta EU za 0,5% • Direktiva 68/414/EEC – obaveza držanja zaliha nafte i naftnih derivata dostatnih za 65 dana prosječne dnevne unutrašnje potrošnje. Vlastita proizvodnja može smanjiti iznos obveznih zaliha za maksimalno 15% • Direktiva 72/425/EEC – granica podignuta na 90 dana • Direktiva 98/93/EEC – vlastita proizvodnja može smanjiti iznos obveznih zaliha za maksimalno 25%

  17. Nafta i naftni derivatiProblemi u provedbi • Sustav za obvezne zalihe – 15 različitih nacionalnih sustava • Neke države su formirale ad hoc organizacije za držanje obveznih zaliha, a ostale su to prepustile industriji  nužna harmonizacija radi koordiniranog reagiranja na poremećaje • Rafinerije – dio potrebnih zaliha već postoji iz operativnih razloga, čime dolaze u povlašten položaj • Mali uvoznici – mali skladišni kapaciteti u odnosu na rafinerije, nedostatak potrebnih skladišnih kapaciteta od strane “skladištara”, razvoj vlastitih skladišnih kapaciteta uz dodatni trošak • Problem razlučivanja zaliha za operativne svrhe od obveznih zaliha

  18. Nafta i naftni derivatiPredložena rješenja u EU Prijedlog izmjena i dopuna Direktive 98/93/EEC: • Povećanje razine obveznih zaliha nafte i naftnih derivata na 120 dana prosječne dnevne unutrašnje potrošnje • Harmonizacija nacionalnih sustava – države članice će formirati organizaciju “skladištara” (agenciju) odgovornu za nabavu i čuvanje barem 1/3 obveznih zaliha • U slučaju prekida u opskrbi naftom koje može ugroziti unutrašnje tržište, Europska komisija može zatražiti od države članice aktiviranje zaliha ili ograničavanje potrošnje

  19. Toplinska energijaSituacija u EU • Otvaranjem tržišta električne energije dolazi do zastoja u razvoju centraliziranog toplinarstva, iako je cilj EU razvoj kogeneracije (Kyoto) • Nove članice EU imaju visok udjel daljinskog grijanja • Vlasništvo je uglavnom državno, iako je privatizacija u porastu (kogeneracije) • Daljinsko grijanje – do sada smatrano “prirodnim monopolom”, ali uz stalno nadmetanje s alternativnim energentima; danas neke države i u toj djelatnosti uspostavljaju tržišne odnose

  20. Toplinska energijaSituacija u EU (2) • Tarife za toplinsku energiju: • kombinacija tržišnog i troškovnog pristupa (zapad) • na temelju procjene potrošnje i bez pokrivanja stvarnih troškova  potrebno subvencioniranje (istok) • Budući razvoj centraliziranih toplinskih sustava: • opadanje tržišnog udjela (gašenjem sustava ispod granica isplativosti i uvođenjem mjera energetske efikasnosti) • porast tržišnog udjela (porastom udjela kogeneracije i uvođenjem ekoloških ograničenja) Očekuje se i porast sustava daljinskog hlađenja nadogradnjom postojećih centraliziranih toplinskih sustava.

  21. Obnovljivi izvori energijeUtjecaj na sigurnost opskrbe • Razvoj obnovljivih izvora ima pozitivan utjecaj na sigurnost opskrbe: • Diverzifikacija izvora energije • Smanjenje ovisnosti o uvozu • Treba imati u vidu i svojstva obnovljivih izvora koja postavljaju dodatne zahtjeve na pogon sustava (stohastička proizvodnja, varijabilnost), te njihovu (za sada) višu cijenu • U RH su za afirmaciju obnovljivih izvora nužni politička volja i zakonski okvir, što je i obveza prema EU • Europska unija prepoznaje ovu ulogu obnovljivih izvora i snažno ih potiče

  22. Zaključak (1) • Sigurnost opskrbe postaje sve značajniji problem, iz brojnih razloga: • Prostorna distribucija rezervi • Geopolitički problemi i ratovi • Porast i georaspored potrošnje energije • Zaštita okoliša • Otvaranje energetskih tržišta • Ne postoji jedinstveno rješenje, već je potrebno uzimati u obzir sve energetske opcije

  23. Zaključak (2) • Izgradnja i povezivanje infrastrukture za transport/prijenos energije povećava sigurnost opskrbe • Slabosti otvorenih energetskih tržišta treba nadoknaditi uspostavom sustava planiranja i jasnih zakonskih odgovornosti subjekata, te mehanizama financijskog usmjeravanja u izgradnji energetskih postrojenja i infrastrukture

More Related