1 / 177

KAKO SE PRIPREMITI ZA DOMAĆE I STRANE INVESTICIJE I KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI LOKACIJU

KAKO SE PRIPREMITI ZA DOMAĆE I STRANE INVESTICIJE I KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI LOKACIJU Jasenovac 16. i 17. travnja 2013. OVAJ PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA. OPĆINA JASENOVAC. RAZVOJNA AGENCIJA SMŽ. STRANA DIREKTNA ULAGANJA UVODNA RADIONICA Jasenovac, 16. i 17.04.2013. SADRŽAJ – I DAN.

uta
Télécharger la présentation

KAKO SE PRIPREMITI ZA DOMAĆE I STRANE INVESTICIJE I KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI LOKACIJU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KAKO SE PRIPREMITI ZA DOMAĆE I STRANE INVESTICIJE I KAKO USPJEŠNO PROMOVIRATI LOKACIJU Jasenovac 16. i 17. travnja 2013. OVAJ PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA OPĆINA JASENOVAC RAZVOJNA AGENCIJA SMŽ

  2. STRANA DIREKTNA ULAGANJA UVODNA RADIONICA Jasenovac, 16. i 17.04.2013.

  3. SADRŽAJ – I DAN

  4. SADRŽAJ – II DAN

  5. PREDSTAVLJANJE Fokus tvrtke - Direktna strana ulaganja - EU fondovi i projekti Iskustvo - Oba partnera zadnjih 7 godina rade na području FDI-a, od toga 6 godina u državnom i javnom sektoru (APIU, Vlada RH – ured pP Vlade RH za investicije) Reference - Vođenje xy ulagačkih projekata - Rad sa stranim ulagačima - Izrade strateških dokumenata na nacionalnoj razini - Sudjelovanje u projektima razvoja kapaciteta JLRS-a na području razvoja ulagačkih lokacija (ICPR)

  6. OSNOVE FDI-a

  7. OSNOVE FDI-A ZAŠTO FDI? • Nedostatak domaćih ulagačkih inicijativa / investicijskih kapaciteta • Nedovoljna tuzemna štednja • Nedovoljni kapaciteti gospodarstva za daljnje investicije • Nedovoljan kapacitet otvaranja novih radnih mjesta / povećanja izvozno orijentirane proizvodnje • Nedovoljna tehnološka razvijenost • Nedostatak transfera tehnologije i znanja • Nemogućnost dostizanje kapaciteta za generiranje više dodane vrijednosti koje bi utjecali na pozitivan rast gospodarstva i dostizanje višeg BDP-a • Direktna strana ulaganja • “Preskaču” organski razvoj tvrtke / industrije • Ostvaruju momentalno otvaranje većeg broja novih radnih mjesta • Transfer tehnologije / znanja, ostvarivanje viših dodanih vrijednosti (rast BDP-a)

  8. OSNOVE FDI-A ZAŠTO FDI?

  9. OSNOVE FDI-A ZAŠTO FDI? Postotak ukupne zaposlenosti u FDI tvrtkama, po zemljama. U velikim gospodarstvima je postotak manji, ali je vidljivo kako kvalitetan FDI može utjecati na rast i razvoj manjih gospodarstava (npr. Irska)

  10. OSNOVE FDI-A KAKAV FDI? • Direktna strana ulaganja u širem smislu • Privatizacija • Ulaganje u dionički kapital • Infrastruktura i JVP • Ulaganje u imovinu • Razvoj maloprodajnih lanaca • Proizvodno i/ili izvozno orijentirana ulaganja (proizvodnja / usluge)

  11. OSNOVE FDI-A KAKAV FDI? FOKUS IZLAGANJA

  12. OSNOVE FDI-A KAKAV FDI?

  13. OSNOVE FDI-A KAKAV FDI?

  14. OSNOVE FDI-A VRSTE GREENFIELD ULAGANJA

  15. OSNOVE FDI-A KAKAV FDI? IZVOZNO ORIJENTIRANA GREENFIELD DIREKTNA STRANA ULAGANJA!

  16. OSNOVE FDI-A FDI U RH • AGENCIJSKO LUTANJE • 1996 – Osnovana CIPA • 2000 – ukinuta CIPA • 2002 – osnovan APIU – postaje operativan 2006 • 2010 – ukinut APIU • 2012 – osnovani AIK, CEI, HAMAG Invest • Ovo lutanje dobro pokazuje razumijevanje i podršku države • Nema primjera uspješnog privlačenja na državnoj razini bez snažne podrške vlade

  17. FDI po godinama (m € ) FDI 3Q 2012 = 26,15 mlrd € 4.500 4.000 3.500 3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 0 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 1.,2. i 3. tr. 2012* OSNOVE FDI-A FDI U RH

  18. OSNOVE FDI-A FDI U RH

  19. OSNOVE FDI-A FDI U RH - DJELATNOSTI

  20. OSNOVE FDI-A FDI U RH • OSOBINE / OBILJEŽJA FDI-a U RH - I • Visoki iznosi FDI-a po glavi stanovnika • Prevladava usmjerenost na trgovinu i uslužne djelatnosti usmjerene samo na domaće tržište (veletrgovina, trgovački centri, bankarstvo, telekomunikacije, poslovanje nekretninama) • Nedostatna Greenfield ulaganja • Postojeća Greenfield ulaganja išla u trgovinu / tuzemne uslužne djelatnosti • Izrazito nizak stupanj ulaganja u proizvodne djelatnosti

  21. OSNOVE FDI-A FDI U RH • OSOBINE / OBILJEŽJA FDI-a U RH - II • Preko 70% FDI-a u sektore sa niskim ekonomskim efektom na gospodarski rast i razvoj • Jaka zastupljenost privatizacije u strukturi FDI-a • Dobri rezultati djelomično ostvareni i radi dokapitalizacija – posebice u bankarskom sektoru • Ulaganja su pretežno privlačena iz tradicionalnih gospodarskih partnera RH – upućuje na pasivan pristup privlačenju ulaganja • Znatno različita struktura ulaganja od one prisutne kod zemalja “Nove Europe”

  22. OSNOVE FDI-A FDI U RH • AKTIVNOSTI I SEKTORI NEDOVOLJNO PRISUTNI U STRUKTURI FDI-a U RH • Informacijska tehnologija • R&D i visoka tehnologija • Farmacija, medicinska industrija / oprema • Biološke znanosti • Potrošačka elektronika / proizvodnja kućanskih aparata • Logistički centri i logistička infrastruktura • Auto industrija

  23. OSNOVE FDI-A (FINANCIJSKI) EFEKTI KVALITETNOG FDI-a

  24. OSNOVE FDI-A TRENUTNI I DOLAZEĆI TRENDOVI • Direktna strana ulaganja na globalnoj razini rastu brže i više od trgovine (13% FDI, 7% trgovina) • Od početka globalne ekonomske krize zabilježen je snažan pad ukupnih direktnih stranih ulaganja. Posebice u građevinskoj industriji i poslovanju sa nekretninama • Zemlje u razvoju zauzimaju značajnije mjesto u raspodjeli globalnog FDI-a, ali glavne lokacije su i dalje najrazvijenije zemlje svijeta (USA, EU) • Među najjačim emitivnim tržištima sve je jača prisutnost Azijskih zemalja koje su još u razvoju (Kina, Indija, JI Azija)

  25. OSNOVE FDI-A TRENUTNI I DOLAZEĆI TRENDOVI

  26. OSNOVE FDI-A TRENUTNI I DOLAZEĆI TRENDOVI • Konkurencija na globalnom tržištu sve žešća • Razvijene zemlje ulažu napore u zadržavanju proizvodnih pogona i radnih mjesta na domaćem tržištu • Globalizirana konkurencija – naglašeno natjecanje između lokacija a ne država • Pojačan outsourcing međunarodnih tvrtki svojih osnovnih aktivnosti prema dobavljačima • Moderne tehnologije i infiltriranost IT-a u sve postojeće proizvodne procese olakšava konkurentnost lokacije na globalnom nivou

  27. OSNOVE FDI-A TRENUTNI I DOLAZEĆI TRENDOVI • Za vrijeme krize najteže su pogođene zemlje koje su se fokusirale na građevinarstvo i proizvodnju.One koje su se fokusirale na strateške usluge, R&D itehnologiju zaštite okoliša imaju najbolje rezultate • Sa smanjenim brojem projekata i iznosa njihovih ulaganja, konkurencija u privlačenju ulaganja i otvaranju novih radnih mjesta postaje sve jače,a što sa sobom donosi veći fokus na poticajne mjere (najbliži primjer – broj novih zakona koji se tiču poticanja ulaganja u RH) • “Nova Europa” je bila najviše pogođena krizom (naglasak na građevinskom sektoru – Rusija, Rumunjska, Poljska itd.)Razdoblje “medenog mjeseca” za ovu regiju je gotovo te raste uloga IPA – gdje je tu RH?

  28. OSNOVE FDI-A TRENUTNI I DOLAZEĆI TRENDOVI • Usluge čine 85% FDI projekata u Zapadnu Europu • Projekti međunarodnih usluga također imaju rastuću važnost u Centralno-Istočnoj Europi i Jugo-Istočnoj Europi – čine više od 25% projekata : - Razvoj software-a - Podrška kupcima i tehnička podrška - Centri zajedničke podrške - Outsourcing poslovnih usluga - Istraživanje i razvoj

  29. OSNOVE FDI-A TRENUTNI I DOLAZEĆI TRENDOVI Promjene u globalnom kontekstu • Aktivnost Istraživanja i razvoja predstavlja novu priliku za ulaganja • Pojava novih ekonomskih sila Kina, Indijai šira Europa • Sektor obrazovanja, istraživački institutipostoju sve važniji za privlačenje ulaganja • Poduzeća se mjenjaju te stvaraju mreže za suradnju u koje su uključeni dobavljači, kupci i istraživačka zajednica. Lanac vrijednosti je raširen širom svijeta. • Države koja najbolje prihvaćaju nove tehnologije i poslovne modele će imati najviše koristi od stranih ulaganja.

  30. OSNOVE FDI-A TRENUTNI I DOLAZEĆI TRENDOVI Gdje se vide RH i Jasenovac?

  31. POTICAJI ZA ULAGANJA

  32. POTICAJI ULAGANJA

  33. POTICAJI ULAGANJA • Više od 50 godina vlade i državekoriste poticaje za privlačenje ulaganja • Globalizacija i regionalne ekonomske integracije doveli su do brzog rasta FDI projekata i veću konkurenciju u njihovom privlačenju • Natjecanje je postalo tako intenzivan da, u velikom broju industrija, ulagači automatski pretpostavljaju da će im biti ponuđen niz poticaja • U takvom okruženju, lokacija koja ne nudi konkurentan niz poticaja riskirakonkurentno nepovoljan položaj

  34. POTICAJI ULAGANJA • Poticaji su jedno od najvažnijih područja / alata gospodarskog razvoja. WTO procjenjuje da se 1% svjetskog BDP-atroši na subvencije • U aktualnoj ekonomskoj klimi, ovo poprima još veći značaj. Porezni prihodi su u opadanju, a vlade su pod velikim pritiskom da pomognu posrnulim industrijama, te da otvaraju nova radna mjesta. Privlačenje izravnih stranih ulaganja je jedan od najbržih načina za stvaranje radnih mjesta • U praksi poticaji nisu ključni za uključivanje lokacije na “long listu”, ali postaju bitni na “short listi” konkurentnih lokacija

  35. POTICAJI ULAGANJA • Direktni konkretni razgovori o poticajima se ne dešavaju u fazi “short liste” već u odrađivanju Due Dilligenca lokacije • Državna / lokalna potpora može imati značajniji utjecaj i važnost od financijskih poticaja • Važnost poticaja se razlikuje ovisno o industriji i vrsti aktivnosti svakog pojedinačnog ulaganja

  36. POTICAJI ULAGANJA - CILJEVI • Pet glavnih ciljeva koji se žele ostvariti poticajima: • Prevladavanje konkurentskih slabosti • Promicanje ulaganja u manje razvijenim područjima • Privlačenje konkretnih / ciljanih industrija i sektora • Ispravljanje tržišnih nepravilnosti • Promjena imidža lokacije

  37. POTICAJI ULAGANJA - CILJEVI 1. Prevladavanje konkurentskih slabosti • Korištenje novčanih poticaja kako bi se prevladale konkurentske slabosti je vrlo česta politika država koje se bore za strana ulaganja • Nema garanacija da će inveticija bazirana samo na poticajima razviti u održivi model privlačenja ulaganja • Kada se koristi kao glavni instrument politike za privlačenje ulaganja korist je najčešće kratkoročna tako da projekti koji su troškovno osjetljivi sele tijekom vremena na lokacije s nižim troškovima • Kritično pitanje za kreatore gospodarskih politika je: mogu li se strukturne slabosti prevladati investicijom? Može li se stvoriti konkurentska prednost?

  38. POTICAJI ULAGANJA - CILJEVI 2. Promicanje ulaganja u manje razvijenim područjima • Strana direktna ulaganja su mobilna, tako da postoji mogućnost da se investicije realiziraju i u manje razvijenim područjima • Ako investitor planira investirati u državu, tada poticaji mogu potencijalno utjecati gdje da investitor uloži u toj državi • No, isti problemi pri korištenju poticaja na takav način se pojavljuju kao i u slučaju kada se pokušava prevladati konkurentska prednost • Napomenimo da vlade imaju veću fleksibilnost u nuđenju poticaja manje razvijenim područjima zbog regulative na razini EU koja to omogućava.

  39. POTICAJI ULAGANJA - CILJEVI 3. Privlačenje konkretnih / ciljanih industrija i sektora • Poticaji mogu biti kreirani kako bi privukli investitore aktivne u ciljanim sektorima, posebnim tipovima aktivnosti, i kako bi popunili važne praznine u lancu vrijednosti sektora – Poticaju se koriste kako bi utjecali na implementaciju ekonomskih razvojnih strategija • Poticaji mogu ubrzati odluku o investiciji koja bi se dogodila tako i onako, utjecati na iznos ukupnog ulaganjaistimulirati ulaganje u aktivnosti više dodane vrijednosti. Oni mogu ubrzati ekonomski razvoj. • Ciljanje investicija se mora zasnivati na postojećim komparativnim prednostima lokacije ili onima koje su kreirane kroz druge politike ekonomskog razvoja • Ciljane investicije moraju se uključiti u postojeće gospodarstvo na pravi način, a ne ovisiti o budućim poticajima.

  40. POTICAJI ULAGANJA - CILJEVI 4. Ispravljanje tržišnih nepravilnosti • Investicije u I&R u novim industrijama mogu se smatrati nepravilnošću u tržišnoj utakmici • Dok koristi za gospodarstvo i društvo u cjelini kroz investicije u to područje mogu biti puno veće od troška investicije, nizak i nesiguran povrat na investiciju može obeshrabriti investicije privatnog sektora. • Poticaju mogu biti korišteni kako bi kompenzirale tržine nepravilnosti, npr. potaknuti investiranje u tehnologije za zaštitu okoliša. • Subvencije u sektor poljoprivrede imaju najveći udio u strukturi poticaja na globalnoj razini. Ti poticaju se mogu smatrati kao korektiv tržišne nepravilnosti kako bi se osigurala dostupnost hrane i zadržao postojeći način života.

  41. POTICAJI ULAGANJA - CILJEVI 5. Promjena imidža lokacije • Država koja ima imidž da nije baš prijateljska prema investitorima može koristiti poticaje kako bi promijenila taj imidž. • Prezentacija novih poticajnih mjera može imati vrlo učinkovit PR efekt kako bi se promjenila slika percepcije lokacije u lokaciju gdje su investitori dobrodošli. Na taj način se može potaknuti privatni sektor i strani ulagači na nova ulaganja.

  42. POTICAJI ULAGANJA - CILJEVI No realnost je..... • Države smatraju da imaju poticaje zato što ih imaju i njihovi konkurenti – samo kako bi si osigurali mjesto u igri poticajima • S obzirom da smo rekli da poticaji nisu ključni kriterij za odabir lokacija za investitora na long-listu, mora se napomenuti da u nekim sektorima oni značajno utječu na odluku u fazi donošenja odluke sa short-liste • U tim slučajevima države moraju usporediti koristiti od investicije i doprinos koji ta investicija donosi razvoju ekonomske politike sa troškom poticaja – uključujući oportuniteni trošak korištenja novca u neke druge svrhe (npr. potaknuti start-up poslovanje) • Ulaganje motivirano prvenstveno poticajima najčešće nije održivo

  43. POTICAJI ULAGANJA - VRSTE Definicija i kategorije poticaja • Poticaji za ulaganja su koristi koji se daju poduzećima na raspolaganje koje planiraju nove investicije ili širenje poslovanja. Uobičajeno je da su dostupni i stranim i domaćim investitorima, iako često usmjereni su za dostizanje ciljeva državnih politika • PwC kategorizira poticaje kao: • Poticaju unaprijed koji smanjuju neto iznos ulaganja • Operativni poticaji koji nastaju za vrijeme trajanja projekta • Fiskalni u odnosu na ne-fiskalne poticaje • Poticaju koji smanjuju izdavanja u novcu-cash-out (npr. niži porezi ili niže kamate) • Poticaji koji povećavaju izdavanje u novcu-cash-in (darovnice) • Glavnina poticaja kod stranih ulaganja su poticaju unaprijed i porezni poticaji • Dodatno, postoji mnogi tzv. meki poticaji koji se nude investitorima

  44. POTICAJI ULAGANJA - VRSTE Financijski poticaju(tzv. teški poticaji) • Mogućnosti za davanje financijskih poticaja je značajna. Postoji 6 općenitih tipova financijskih poticaja : • Poticaji u novcu, općenito za kapitalnu investiciju, stvaranje novih radnih mjesta, istraživanje i razvoj • Porezni poticaju i ostali fiskalni poticaju, uključujući i slobodone zone • Asistencija u dobivanju zemljišta, uključujući dobivanje zemljišta i potrebne infrastrukture • Treningipoticaji vezani za tržište rada • Davanje garancija, jeftinih kredita, i vlaničko ulaganje • Tip poticaja koji se nudi ovisi o tipu investicije koji se pokušava ciljano privući.

  45. POTICAJI ULAGANJA - VRSTE Tzv. meki poticaji • One stop uslužni centar (izdavanje građevinskih dozvola, radnih dozvola, viza, itd.) • Organizacija posjeta lokacijama • Usluge pomoći pri zapošljavanja i pri imigraciji radne snage iz drugih država • Konzultantske usluge • Poticajii ostala financijska potpora • Pronalaženje lokacije • Istraživanje tržišta • Baze dobavljača i baze nekretnina • Partnerstvo / matchmaking usluge (nekad uključuje i pomoć u procesu spajanju i akvizicija) • Predstavljanje mrežama za suradnju • Post-prodajna (After-care)usluga

  46. POTICAJI ULAGANJA - VRSTE Kontrola politike poticaja • Napravljeno je veliko istraživanje o poticajima dodijeljenim od država investitorima od strane OECD-a • Većina istraživanja je bila usmjerena na poticaje dodijeljene od strane nacionalnih vlada. Financijski poticaji na razini JLRS ili JLS su predodređeni nacionalnim/EU politikama • Ovisno o zemljama, poticaji su većinom kontrolirani centralno od strane nacionalnih Vlada, ali JLRS i JLS mogu dobiti određenu samostalnost u davanju određenih poticaja investitorima • Glavne iznimke su slobodne zone koje nude investitorima porezne i ostale olakšice • JLRS i JLS mogu ponuditi široku paletu ne-financijskih(mekih) poticaja koji utječu na odluku investitora.

  47. POTICAJI ULAGANJA - EFIKASNOST Koji poticaji su naj-efikasniji • Fiskalni i ostali poticaji koji smanjuju trošak investicije smatraju se najefikasnijim kada odluka o investiciji ovisi o lokaciji koja: • Ima slično atraktivnu platformu, jer pruža tražene uvjete za realizaciju projekta, za izvoznu proizvodnju na treća tržišta, ili • Slično atraktivne lokacije koje su dio velikog tržišta (kao šti su EU, SAD ili Brazil) • Start-up projekti preferiraju poticaje koji će smanjiti njihova inicijalna ulaganja • Širenje aktivnosti poduzeća će preferirati porezne poticaje koji će utjecati na smanjenje poreza na dobit • Sva poduzeća vrednuju transparentnost, jednostavno razumijevanje poticaja i sigurnost u politici poreznih poticaja

  48. POTICAJI ULAGANJA - EFIKASNOST Diskrecijski poticaji • Diskrecijski poticaji moraju biti fokusirani na sektore od najvažnijeg strateškog interesa. Najizdašniji poticaji moraju biti rezervirani za projekte koji će biti katalizatori koji imaju tendenciju da stvarju pozitivne ekternalije kako bi stimulirale ostatak privatnog sektora na nove investicije i kreirale održive klastere (odnosno poslovne modele). • Postoji iskušenje da se ponude izdašni poticaji svim investitorima u ciljanim sektorima. Osigurač u korištenjumogućnosti davanja diskrecijskih poticaja bi trebao biti: • Jasan plan koji tip poduzeća može dobiti poticaj (npr. ne samo velika poduzeća) • Dobivanje detaljnog poslovnog plana poduzeća • Za glavne pakete zadovoljavajuća neovisna CBA analiza napravljena • Definirati na godišnjoj razini maksimalan budžet za ukupan iznos poticaja • Jasno definiran protokol nadzora, evaluacije i povrata sredstava

  49. POTICAJI ULAGANJA - RH Porezni poticaji Poticaji za nova radna mjesta

  50. POTICAJI ULAGANJA - RH ≤9.000€ MATRICA POTICAJA ZA NOVA RADNA MJESTA ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ + 50% POSLOVNA PODRŠKA + 25% TIP INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI ≤3.000€ PROIZVODNJA ŽUPANIJSKA DISTRIBUCIJA NEZAPOSLENOSTI

More Related