17. listopada 2013. Hotel Dubrovnik, Zagreb Višnja Ljubičić, dipl. iur.

1. Projekt„Udruženim naporima – prema novim standardima u zaštiti žena od rodno utemeljenog nasilja” 17. listopada 2013. Hotel Dubrovnik, Zagreb Višnja Ljubičić, dipl. iur. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Preobraženska 4/I, 10000 Zagreb, tel: 48 48 100, ravnopravnost@prs.hr, www.prs.hr

2. ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA (NN 82/08) • Utvrđuje opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, te definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce(čl.1.) Ravnopravnost spolova znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života, da imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata (čl.5.) Zabrana diskriminacije temeljem spola, bračnog i obiteljskog statusa te spolne orijentacije.

3. PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVAkao neovisno tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u području ravnopravnosti spolova Pravobranitelj/icaza ravnopravnost spolova u okviru svoga rada: • zaprima prijave svih fizičkih i pravnih osoba vezane uz diskriminaciju u području ravnopravnosti spolova, • pruža pomoć fizičkim i pravnim osobama koje su podnijele pritužbu zbog spolne diskriminacije pri pokretanju sudskog postupka, • poduzima radnje ispitivanja pojedinačnih prijava do pokretanja sudskog spora, • uz pristanak stranaka provodi postupak mirenja uz mogućnost sklapanja izvan sudske nagodbe, • prikuplja i analizira statističke podatke o slučajevima spolne diskriminacije, • provodi neovisna istraživanja o diskriminaciji, objavljuje neovisna izvješća i razmjenjuje raspoložive informacije s odgovarajućim europskim tijelima.

4. POSTUPANJE PRAVOBRANITELJICE OVLASTI • Pravobraniteljica je, sukladno čl. 23.st.1. ZORS-a, ovlaštena: - upozoravati, - predlagati, - davati preporuke • Prituženo tijelo dužno je u roku od 30 dana obavijestiti pisanim putem Pravobraniteljicu o mjerama i radnjama poduzetim u skladu s upozorenjima, prijedlozima i preporukama. MEHANIZMI • U slučajevima: - nedostavljanja zatraženog izvješća i dokumentacije, - nedostavljanja obavijesti o mjerama i radnjama poduzetim u skladu sa upozorenjima, prijedlozima i preporukama, Pravobraniteljica može tražiti provođenje nadzoraod tijela koje obavlja nadzor nad prituženim tijelom (čl.23.st.3. ZORS-a)

5. NASILJE NAD ŽENAMAkao rodno utemeljeno nasilje • Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), • Deklaracija UN o uklanjanju nasilja nad ženama iz 1993.g., • Opća preporuka br. 19. iz 1992. godine Odbora UN za uklanjanje diskriminacije žena: - nasilje nad ženama je spolno utemeljeno nasilje, koje je usmjereno protiv žena zato što su ženskog spola, te neproporcionalno pogađa žene, a uključuje djela ili pokušaje primjene fizičkog, psihičkog ili seksualnog nasilja. • Konvencija vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja (Istanbulska konvencija) - RH je 22.01.2013.g. postala 26. članica Vijeća Europe koja je potpisala Konvenciju, - nasilje nad ženama definira se i kao kršenje ljudskih prava i kao oblik diskriminacije, • Europski sud za ljudska prava u predmetu Opuz protiv Turske(2009.) prvi put se izravno bavio nasiljem u obitelji kvalificirajući ga kao rodno zasnovano nasilje (gender-based violence) i oblik diskriminacije žena u smislu članka 14. Konvencije.

6. OBITELJSKO NASILJEkao oblik spolne diskriminacije • Nasilničko ponašanje u obitelji čije su žrtve žene predstavlja oblik diskriminacije koji može rezultirati vrlo teškim posljedicama, pa i smrću žrtve. • Pravobraniteljica prati postupanje: - policijske službe, - centara za socijalnu skrb i - zdravstvenih ustanova, koje su ovlaštene i dužne postupati u slučaju nasilja u obitelji temeljem Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obiteljii drugih propisa i dokumenata vezanih uz nasilje u obitelji. • U 2012.g. zabilježeno je ukupno 51 kazneno djelo ubojstva i 100 pokušaja ubojstva. • Od tog broja u navedenom razdoblju 27 kaznenih djela ubojstva (ili 52,9 % od ukupnog broja ubojstava) su ubojstva počinjena unutar obitelji. • Tijekom 2012.g. je 79% osoba oštećenih kaznenim djelom nasilničkog ponašanja u obitelji (čl.215.a tada važećeg KZ-a) bilo ženskog spola.

7. PARTNERSKO NASILJE POJAM SANKCIONIRANJE Svako nasilje koje se odvija u okviru jednog para. Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji ne pruža se izravna zaštita svim partnerima/icama već samo onim partnerima/icama koji žive u izvanbračnoj zajednici ili imaju djecu. Zaštita žrtava partnerskog nasilja još uvijek nije našla odgovarajuće i dosljedno zakonodavno rješenje u RH, Partneri/ice koji/e su žrtve nasilja, a ukoliko im se ne pruža zaštita u okviru Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zaštitu mogu dobiti u okviru čl. 31. Zakona o ravnopravnosti spolova koji glasi:„Tko s ciljem prouzročenja straha drugoga ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u spolu, bračnom ili obiteljskom statusu, ili spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.”

8. POJAM IZVANBRAČNE ZAJEDNICEu kontekstu obiteljskog/partnerskog nasilja • Pravobraniteljica smatra kako bi se Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji trebao primjenjivati i na životne zajednice koje ne ispunjavaju pretpostavke izvanbračne zajednice iz čl. 3. Obiteljskog zakona, a u pogledu duljine trajanja te zajednice („životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete”), • Na taj način bi se u okviru Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pružila prekršajnopravna zaštita i žrtvama partnerskog nasilja. • Praksa Vrhovnog sud RH vezano uz tumačenje zakonskog izraza „izvanbračni drug” u kaznenom pravu: - Za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice dovoljan je zajednički život u trajanju od nekoliko mjeseci. Odluka VSRH I Kž-579/97 od 26.03.1998.g.

9. NASILJEMEĐU MLADIMA • Istraživanje “Inicijative mladića za prevenciju rodno uvjetovanog nasilja u regiji”, koje je 2009. među mladićima u dobi od 15 do 19 godina u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, provela humanitarna organizacija CARE International North-West Balkans i 9 međunarodnih i lokalnih partnerskih organizacija, pokazalo je da od 618 učenika dviju zagrebačkih strukovnih škola: • 41% mladića slaže se da postoje situacije kad žena zaslužuje pljusku; • 71% smatra da muškarac odlučuje kada će i kako imati seksualne odnose, • 4% ispitanih mladića tvrdilo je da je prisililo djevojku ili neku drugu ženu na izvođenje neke seksualne aktivnosti, • 3% ih je udarilo djevojku, • 4% ih je ošamarilo.

10. ISTRAŽIVANJE MEĐU ADOLESCENTIMA • 41 % dječaka adolescenata u Zagrebu slaže se da postoje situacije kada žena zaslužuje šamar, • 71% adolescenata smatra da muškarac treba odlučivati o tome kada će i kako imati spolne odnose u vezi, • 40 % djevojaka adolescentica (srednjoškolki i studentica) smatra da je „normalno da ju dečko ošamari, ili uvrijedi, ako, npr. ona pogleda drugog muškarca”

11. NASILJE MEĐU MLADIMA Istraživanje CESI „MUŠKARCI I RODNA RAVNOPRAVNOST U RH” na uzorku od 1500 muškaraca i 505 žena u dobi od 18 do 68 godina, pokazalo je da: - 36 % muškaraca misli da je najvažnija uloga žene briga o kući i kuhanje, a da je više od 1/3 muškaraca priznalo da je bilo nasilno prema partnerici. Istraživanje “Inicijative mladića za prevenciju rodno uvjetovanog nasilja u regiji”: • 65% mladića u Zagrebu smatra da je najvažnija uloga žene brinuti se o kući i kuhati za obitelj.

12. NASILJE MEĐU MLADIMA Istraživanje provedeno 2010. u 56 srednjih škola svih profila na području Hrvatske, kojim je bilo obuhvaćeno 700 srednjoškolaca/kipokazalo je krajnje zabrinjavajuće rezultate: • 65% anketiranih srednjoškolaca već je bilo suočeno s nekim od oblika nasilja tijekom svojih prvih romantičnih i ljubavnih veza, • 50% priznaje da su bili nasilni prema partneru/ci, • 40 posto djevojaka smatra kako je sasvim normalno da im momak reagira udarcem, “triskom” ili pogrdnim riječima, primjerice, kad ona pogleda nekoga drugog muškarca. U istraživanju se nije pokazala nikakva razlika u rezultatima između vrsta škola, strukovne ili gimnazije odnosno regija.

13. MUŠKI STAVOVI O SPOLNOJ RAVNOPRAVNOSTI • 36 % muškaraca smatra kako je najvažnija uloga žene da se brine o kućanstvu i obitelji, • 20%muškaraca smatra da bi muškarci trebali donositi konačne odluke, • 1/3 smatra da je spolna ravnopravnost otišla predaleko, • Više od 1/3muškaraca su bili nasilni prema svojim partnericama.

14. MUŠKI STAVOVI O SPOLNOJ RAVNOPRAVNOSTI Ipak: • Više od 50 % muškaraca ne smatra da je najvažnija uloga žene da se brine za kućanstvo i obitelj, • 80 % muškaraca ne smatra da bi muškarci trebali donositi konačne odluke, • 2/3 muškaraca ne smatra da je spolna ravnopravnost otišla predaleko, • 2/3 muškaraca nisu nasilni prema partnericama.

15. PARTNERSKO NASILJEStatistički podaci Muškarci: • 20,6% ih je ošamarilo svoju partnericu jednom ili više puta, • 8% udarilo je svoju partnericu šakom ili nogom • 2,7% je prijetilo partnerici sa pištoljem ili nožem Žene: • 28,9% je od partnera dobilo šamar jednom ili više puta, • 22,5% je partner udario (šakom ili nogom), • 7,1% žena je doživjelo prijetnju sa nožem ili pištoljem

16. SPOLNO UZNEMIRAVANJE • Spolno uznemiravanje je svako neželjeno verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi, koje ima za cilj ili predstavlja povredu osobnog dostojanstva, a posebice ako stvara neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje (čl.8.st.3. Zakona o ravnopravnosti spolova), Predstavlja diskriminaciju u smislu Zakona o ravnopravnosti spolova (čl.8.st.1.) • Žrtvenajčešće ne nailaze na razumijevanje okoline – za žrtve se često navodi: da se „neprimjereno ponašaju”, da se „izazovno oblače”, da je „mala zgodna”, „da ga je iskoristila” i sl. • Za zlostavljača se navodi: „da je pogriješio jer se zaljubio”, da je „zgođušan”, da ga je žrtva „iskoristila” da bi došla do određene koristi i sl. 42,5 % pritužbi koje je u 2012.g. Pravobraniteljica zaprimila zbog diskriminacije u području zapošljavanja i rada odnosilo se na spolno uznemiravanje

17. SLUČAJ br. 1 Obiteljsko nasilje OPIS SLUČAJA: • Pritužiteljica M. F., majka troje mlt. djece i žrtva obiteljskog nasilja od strane supruga, obraća se Pravobraniteljici za pomoć, • Navodi da ju je suprug jedne noći izvukao iz kreveta gušeći je objema rukama i bacio ju u kadu, a zatim ju je tukao rukama po tijelu u prisutnosti sve troje mlt. djece, • po uputi Pravobraniteljice M. F. je navedeno nasilje prijavila policiji, • Policija je supruga uhitila i podnijela protiv njega kaznenu prijavu radi pokušaja ubojstva na štetu M. F., koja je zatim prekvalificirana u kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji, • Suprugu je određen pritvor od 30 dana nakon čega je mogao biti pušten, no pritužiteljici to nitko sa sigurnošću nije mogao potvrditi, • Pritužiteljica se nalazi u nepovoljnoj životnoj situaciji: - zaposlena je na određeno vrijeme s plaćom od 2.100,00 KN, - suprug ne doprinosi za uzdržavanje niti plaća hipotekarni kredit za kuću u kojoj žive, - ne može tražiti posao izvan mjesta stanovanja jer nema prijevozno sredstvo, - plaća koju ostvaruje nije dovoljna za podmirenje osobnih potreba i potreba troje mlt. djece, - zabrinuta je za svoju budućnost i egzistenciju

18. SLUČAJ br. 1 Obiteljsko nasilje PODUZETE MJERE: • Po savjetu Pravobraniteljice, pritužiteljica je kontaktirala sutkinju istrage te sačinila podnesak kojim je zatražila da nadležni sud, ukoliko supruga pusti iz pritvora, istome odredi mjere opreza (zabranu približavanja i kontaktiranja sa njom i djecom te udaljenje iz kuće), • Suprug je po puštanju iz pritvora otišao u kuću svojih roditelja te mu je bila izrečena zabrana izlaska iz roditeljske kuće, osim na posao, • Izrečene mjere opreza je često kršio, osobito u odnosu na djecu i to zabranu približavanja, • Pritužiteljica navodi kako je to prijavljivala policiji ali da se ništa nije dogodilo, • Pravobraniteljica je pritužiteljici izdala preporuku da joj ista posluži u dokazivanju statusa žrtve nasilja, a radi zapošljavanja kroz programe HZZ-a za zapošljavanje žrtava nasilja, pribavljanja stipendije i školskih knjiga za djecu, te ostvarivanja prava na socijalnu pomoć

19. SLUČAJ br. 1 Obiteljsko nasilje ISHOD: • Nakon 30 dana pritvora suprug pritužiteljice je pušten uz mjere opreza (zabranu približavanja i kontakta sa pritužiteljicom i djecom te zabranu napuštanja mjesta boravišta osim odlaska na posao), • Suprug pritužiteljice je nakon provedenog kaznenog postupka proglašen krivim za kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji te mu je izrečena zatvorska kazna od tri mjeseca, a koja je zamijenjena radom za opće dobro u trajanju od 40 dana, te mjera sigurnosti obveznog psihijatrijskog liječenja, dok su mu mjere opreza ukinute.

20. SLUČAJ br. 1 Obiteljsko nasilje ISHOD: • Odmah po izlasku iz pritvora, suprug pritužiteljice je počeo sa psihičkim zlostavljanjempritužiteljice : - pokušao se prijaviti na adresu gdje je prije mjera opreza živio sa obitelji, - podnio je prijavu za zapuštanje i zlostavljanje mldb. djeteta protiv pritužiteljice, a koja prijava se kasnije pokazala lažnom, - zvao je tvrtku gdje je tada pritužiteljica bila zaposlena ocrnjujući je kako bi izgubila posao, - predlagao joj je da sve riješe „na zajedničkom roštilju kod kuće”, premda je prije ovog događaja bio kažnjavan radi nasilničkog ponašanja u obitelji • Navedeno ponašanje je pritužiteljica, po uputi Pravobraniteljice, prijavila kao psihičko i ekonomsko nasilje, no policija je držala da se ne radi o nasilju i odbila je isto procesuirati – Pravobraniteljica je i dopisom policiji ukazala na navedeno nasilje

21. SLUČAJ br. 1 Obiteljsko nasilje ISHOD: • Pritužiteljici je istekao ugovor o radu na određeno vrijeme i sada je nezaposlena jer posao kao žrtva nasilja nije uspjela pronaći, • Pritužiteljica nije uspjela ishoditi niti stipendije, niti besplatne udžbenike i opremu za školu za djecu, niti socijalnu pomoć, • Pritužiteljica se nalazi u brakorazvodnom postupku, • Suprug pritužiteljice je u izvanparničnom postupku uspio postići razvrgnuće suvlasničke zajednice i sada slijedi prodaja kuće na javnoj dražbi, • Pritužiteljica i djeca nemaju osiguran smještaj jer općina na čijem području pritužiteljica ima prebivalište ne raspolaže adekvatnom stambenom jedinicom.

22. SLUČAJ br. 2 Obiteljsko nasilje OPIS SLUČAJA: • Tijekom 2012.g. Pravobraniteljica je putem medija saznala da je M. K. zatražila intervenciju PU V. budući da je njen bivši izvanbračni suprug, kojemu je izrečena zabrana približavanja, došao u njezin stan u kojem se tada nalazilo dvoje mlt. djece, • U medijima se navodi kako joj je bivši izvanbračni suprug tada prijetio nožem, a kada su pol. službenici/ice došli/e, nož je spremio u džep, te su ga oni ispratili iz stana na udaljenost manju od 50 m, • Međutim, nakon što su pol. službenici/ice otišli/e, isti se vratio i započeo razbijati automobil koji je u vlasništvu M. K., • Ona je zatim ponovno zvala policiju, no u međuvremenu se njezin bivši izvanbračni suprug udaljio, • Kada su joj pol. službenici/ice rekli/e da ne mogu ništa učiniti, bila je ljuta i rekla im da su „nesposobni kada ne mogu riješiti pijanog manijaka”,

23. SLUČAJ br. 2 Obiteljsko nasilje OPIS SLUČAJA: • Nakon toga su pol. službenici/ice M. K. navodno odveli/e u pritvor, • Prema pisanju medija, koji su u tom dijelu prenijeli izjavu nadležnog glasnogovornika MUP-a, M. K. je u policijsku postaju uz primjenu sredstava prisile odvedena zato što je vikala, galamila i vrijeđala policijske službenike, oglušila se na njihov zahtjev da prestane s narušavanjem javnog reda i mira te se htjela udaljiti s mjesta događaja, • Protiv nje je radi toga podnesen i optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu

24. SLUČAJ br. 2 Obiteljsko nasilje PODUZETE MJERE: • Pravobraniteljica je pribavila izvješće i dokumentaciju Ravnateljstva policije te je nakon izvršenog uvida ustanovila da se radi o kršenju mjere opreza zabrane približavanja od strane bivšeg izvanbračnog supruga A. L., a na štetu M. K. • Navedena mjera opreza izrečena je temeljem Prekršajnog zakona (čl. 130.-132.) i njezino kršenje ne predstavlja prekršaj, • Naime, Prekršajni zakon predviđa da, u slučaju kršenja mjere opreza od strane onoga tko je obveznik te mjere, policija o tome odmah obavještava sud koji je tu mjeru izrekao, • Sud dotičnog može kazniti novčanom kaznom do 10.000,00 KN i isti na to rješenje ima pravo žalbe, a za ponovno kršenje kazna može biti i do 20.000,00 KN, • Slijedom navedenog, Pravobraniteljica je ustanovila kako su pol. službenici/ice u konkretnom slučaju postupali/e u okviru svojih zakonskih ovlasti jer nisu imali elemenata za privođenje/uhićenje A. L.

25. SLUČAJ br. 2 Obiteljsko nasilje ISHOD: • Radi navedenog Pravobraniteljica je uputila Hrvatskom saboru prijedlog za izmjenu Prekršajnog zakona, a sukladno svojim ovlastima iz čl. 24.st.2. ZORS-a, • Pravobraniteljica je predložila da se Prekršajni zakon izmjeni u dijelu koji se odnosi na izvršavanjemjere opreza zabrane približavanja određenoj osobi i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze s određenom osobom (čl.132. Prekršajnog zakona), i to na način da se uvrsti nova odredba koja će kršenje mjera opreza: - predviđati kao zaseban prekršaj, ili - predviđati kao jedan od zakonskih razloga za uhićenje počinitelja, ili - sankcionirati na način da se policijskim službenicima/icama koji/e interveniraju, po dojavi o kršenju predmetne mjere, omogući da na licu mjesta počinitelju izreknu prekršajni nalog. PRIJEDLOG IZMJENE PREKRŠAJNOG ZAKONA

26. SLUČAJ br. 3Spolno uznemiravanje OPIS SLUČAJA: • Pravobraniteljici se pritužbom obratila P. I. W. koja je od 2002.g. zaposlena u PP R. na radnom mjestu detektivke za krim-evidencije, no bez odgovarajućeg rješenja uslijed čega je ovisila o načelniku postaje, • Tijekom 2007.g. često se spominjala kao „višak” te da će završiti na cesti ukoliko ne bude izvršavala sve što joj se naredi, a tijekom 2008.g. problemi su se pojačali, što se očitovalo time što nije mogla dobiti godišnji odmor u terminu koji bi odgovarao njoj i njezinoj obitelji, za vrijeme godišnjeg odmora često je zvana s posla, a ako se ne bi javila, zvali bi je i kući, po povratku s godišnjeg nazivana je „neradnicom”, „nesposobnom”, osobom koja se ne uklapa u radno okruženje, uslijed čega je zatražila pomoć psihijatra te je bila tri mjeseca na bolovanju, • Kada je zatražila napredovanje, molba joj je bila odbijena jer je načelnik Đ. M. napisao da je „neradnica”, da se ne uklapa u kolektiv, da je nezainteresirana za posao, da nepravovremeno izvršava radne zadatke, a i njezina ponovna molba je također bila odbijena iz sličnih razloga, • Istovremeno ju je načelnik Đ. M. tijekom 2008.g. pozvao u svoj ured, tom prilikom je prostačio, posprdno se odnosio prema njoj i otvoreno joj iznosio seksualne ponude

27. SLUČAJ br. 3Spolno uznemiravanje OPIS SLUČAJA: • Pritužiteljica navodi kako joj je načelnik Đ. M. dana 23.12.2011.g. na završnoj večeri prišao i rekao: „Ja znam da ti želiš isto što i ja, ja bih tebe svih ovih godina, ti si bomba” i počeo je pipati, • Pritužiteljica je krenula kući, a načelnik Đ. M. ju je sačekao na parkiralištu, pa kad ga je ignorirala, sačekao ju je stotinjak metara dalje te fizički nasrnuo na nju u cilju ostvarenja spolnog kontakta, no ona je uspjela pobjeći, • Od tada joj načelnik stalno šalje SMS poruke, zove je u ured, traži da isprinta potpuno nepotrebne stvari, otvoreno prostači, te joj govori: „što mi nisi dala sad bi imala sve”, • Pritužiteljica nije znala kako bi više zabranila pozive i poruke koji su dolazili za vrijeme rada i u vrijeme boravka u obiteljskom okruženju, osjećala se ugroženom i bilo ju je strah jer je majka dvoje mlt. djece, • Pritužiteljica je podnijela pritužbu za zaštitu od uznemiravanja i diskriminacije, no nakon toga je doživjela čitav niz neugodnosti, raspoređena je na drugo radno mjesto, ali bez odgovarajućeg rješenja, • Unutarnja kontrola je obavila nadzor, izvršila uvid u SMS poruke ne ulazeći u analizu sadržaja istih te joj je odgovoreno da za većinu stvari – nema dokaza!

28. SLUČAJ br. 3Spolno uznemiravanje PODUZETE MJERE: • Pravobraniteljica je provela ispitni postupak te zaključila da je pritužiteljica žrtva spolnog uznemiravanja odnosno diskriminacije od strane načelnika Đ. M. jer su navodi pritužbe potvrđeni iskazima svjedokinje C. G. i svjedoka J. A. i D. D., koji su iskaze dali suglasno i bili su osobno prisutni na licu mjesta i kontaktirali su s pritužiteljicom kritične zgode, • SMS poruke dokazuju daljnji tijek događaja nakon noći sa 23. na 24. prosinca 2011.g. te dodatno potvrđuju navode pritužbe, • Navedeni konkretni dokazi smješteni u kontekst činjenice da Đ. M. pritužiteljici nije godinama odobravao premještaj, te u vezi s osobinama pritužiteljice (mlada, privlačna, voli se zabavljati) koja radi u dominantno muškoj sredini, uz evidentno postojanje stereotipnih podjela na prihvatljive i neprihvatljive obrasce ponašanja žena i muškaraca, potvrđuju da je postupak proveden po pritužbi pritužiteljice manjkav, bez volje da se utvrdi stvarno činjenično stanje i da se odgovorna osoba za nezakonito ponašanje sankcionira, te da mu se takvo ponašanje ubuduće onemogući

29. SLUČAJ br. 3Spolno uznemiravanje PODUZETE MJERE: • Pravobraniteljica smatra da je ishod ispitnog postupka djelomično uzrokovan gore opisanim stereotipnim poimanjem ženske uloge u društvu, ali i mogućim materijalnim posljedicama utvrđenja činjenice da je pritužiteljica bila žrtva spolne diskriminacije, • Stoga je Pravobraniteljica izdala upozorenjeda je, premda je povodom pritužbe proveden ispitni postupak, propušteno utvrditi činjenicu da je pritužiteljica bila spolno uznemiravana od strane svog nadređenog Đ. M. te je time pritužiteljica ostavljena u potencijalno diskriminirajućoj situaciji, • Pravobraniteljica je preporučila ponovno razmatranje iskaza pritužiteljice, kao i ostalih ispitanih osoba, svestrano i objektivno razmatranje istih iskaza i ostalih dokaza, osobito SMS poruka, te ocjenu svakog zasebno i u međusobnoj vezi, radi utvrđivanja potpunog i točnog činjeničnog stanja, u cilju pružanja potpune zaštite i to tako da pritužiteljica ne bude dodatno viktimizirana premještajem na drugo radno mjesto.

30. SLUČAJ br. 3Spolno uznemiravanje ISHOD: • Načelnik Đ. M. je u postupku reizbora ostao neraspoređen, • Pritužiteljica je po njegovom naređenju izdanom zadnjeg radnog dana na načelničkom mjestu upućena na izvanredni liječnički pregled na kojem nije prošla zbog razloga iz kojih je bila na bolovanju tijekom zbivanja (akutni stres), • Postupak radi zaštite dostojanstva nije ponovljen, • Pritužiteljica je podigla tužbu radi diskriminacije tražeći simboličan novčani iznos radi naknade štete, no mirenje nije uspjelo Antidiskriminacijski postupak

31. ZAKLJUČAK Obiteljsko nasilje i spolno uznemiravanje: • predstavljaju oblike spolne diskriminacije, • najčešće žrtve su žene, • dodatno mu pogoduju spolni stereotipi u društvu kao i loša ekonomska situacija, • zahtjeva sustavno i kontinuirano rješavanje i pristup te senzibiliziranost društva, • još uvijek se smatra „privatnom stvari pojedinca” a ne društvenim problemom.