RAZGOVORNI STIL
RAZGOVOR • bitna ljudska djelatnost • izraz istinske čovjekove potrebe za drugim čovjekom • način na koji potvrđujemo svoju osobnost i prihvaćamo osobnost drugoga
TKO SUDJELUJE U RAZGOVORU • SUGOVORNICI = podjednako je bitno govoriti i SLUŠATI • Mark Twain- Da je Bog htio da više govorimo nego što slušamo, stvorio bi nam dvoja usta, a ne dva uha.
RAZGOVOR ODREDNICE RAZGOVORA VRSTE RAZGOVORA • TEMA – o čemu razgovaramo • SVRHA – zašto razgovaramo • NAČIN, STIL – kako razgovaramo • S KIM RAZGOVARAMO • SLUČAJNI, SPONTANI • NAMJERAN, PLANIRAN • TELEFONSKI • POSLOVNI
OSOBITOSTI RAZGOVORNOGA JEZIKA • neposrednost, prirodnost, osobnost • sugovornici se rijetko pridržavaju pravila književnoga jezika • rečenice često ostaju nezavršene • uobičajeno je udaljavanje od glavne misli (digresija) • česte su tzv. poštapalice Razgovorni jezik treba zamjenjivati književnim u onim situacijama kada se od sugovornika očekuje da govori književnim jezikom: u školama, uredima, javnim mjestima, sredstvima javnog priopćavanja
RAZGOVORNI STIL • služi u svakodnevnoj komunikaciji (s obitelji, prijateljima, na ulici…) • česte su riječi koje ne pripadaju njegovanom jeziku
DIJALEKTIZMI • riječi svojstvene određenom narječju (dijalektu) Kajkavizmi: gdo, kaj, nemrem spat, hiža Čakavizmi: bija, oli, šugaman, doša Štokavizmi: našo, kruv, ćuprija
LOKALIZMI • riječi svojstvene govoru određenoga mjesta (neki se pojam u različitim mjestima istoga narječja imenuje drugim riječima)
ŽARGON • argo, šatra, sleng • pojam iz francuskoga jezika – pokvaren, nerazumljiv, poseban jezik • govor uže skupine govornika povezanih zajedničkim poslom ili zanimanjem (jezik mladih, liječnika, policajaca, umjetnika…)
OBILJEŽJA ŽARGONA • pretjerivanje u izražavanju – strašno hladno, super dobro, umro od smijeha • česta uporaba prenesenog značenja – maca, kolac, komad • uporaba umanjenica i uvećanica – ženskica, frajerčina • neobične sprege riječi – nemrem bilivit, ful zastupljeno • nestalnost (kratkovječnost) rječnika
KAKO NASTAJE ŽARGONSKI RJEČNIK • prijenosom značenja – spržiti, otkvačena, lik • uporabom tuđica – frend, surfati, stejdž • kraćenjem riječi – matka, profa, lega • neobičnim tvorenjem riječi – mobač, nogač, nogoš, štrebati • premetanjem riječi – lima, vugla, blempro
ŽARGON U KNJIŽEVNOSTI • ŽARGONIZAM – riječ preuzeta iz žargona • ne pripada književnom jeziku, osim u književnoumjetničkim tekstovima kad za nju postoji stilsko opravdanje – stilsko sredstvo
VULGARIZMI • prostačke, grube, nepristojne riječi – potpuno neprikladne i neprimjerene u sporazumijevanju
RAZGOVORNI STIL • način svakodnevnoga sporazumijevanja osoba koje se poznaju • osim u govorenome obliku, ostvaruje se i u pisanome obliku (poruke, bilješke, pisma…) • obilježja – neposrednost, prirodnost, osobnost • često se rabe dijalektizmi, lokalizmi, žargonizmi • treba ga izbjegavati u školi, uredu, javnim mjestima, sredstvima javnog priopćavanja
IMA LI PITANJA?
