1 / 14

Prednosti izdvajanja uslužnih djelatnosti iz državnog i javnog sektora

Prednosti izdvajanja uslužnih djelatnosti iz državnog i javnog sektora i postojeći modeli izdvajanja u EU HUP-Koordinacija poduzeća iz uslužnih djelatnosti. O HUP-Koordinaciji poduzeća iz uslužnih djelatnosti. Jedino relevantno udruženje poduzeća iz sektora uslužnih djelatnosti :

Télécharger la présentation

Prednosti izdvajanja uslužnih djelatnosti iz državnog i javnog sektora

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Prednosti izdvajanja uslužnih djelatnosti iz državnog i javnog sektora i postojeći modeli izdvajanja u EU HUP-Koordinacija poduzeća iz uslužnih djelatnosti

  2. O HUP-Koordinaciji poduzeća iz uslužnih djelatnosti • Jedino relevantno udruženje poduzeća iz sektora uslužnih djelatnosti: • članice čine 80 posto tog segmenta tržišta • ukupno imaju više od 5000 zaposlenih • ostvaruju više od 500 milijuna kuna prometa godišnje • posluju uspješno s kontinuiranim rastom prometa • Članice HUP-Koordinacije uspješno su realizirale sve veće procese izdvajanja uslužnih djelatnosti na domaćem tržištu, i u javnom i u privatnom sektoru • Kontinuirano ulaganje u opremu, djelatnike i kvalitetu – članice HUP-Koordinacije imaju međunarodne certifikate: ISO 9001:2008, ISO 14001:2004, ISO 18001:2007 (i HACCP) • Know-how i iskustvo u optimalizaciji radnih procesa, standardiziranju kvalitete, izboru najučinkovitije opreme i metoda rada i sl.

  3. Iskustvo izdvajanja uslužnih djelatnosti u RH (1/2) • Privatni sektor • Privredna banka Zagreb - odjel čišćenja (1988.) • Zagrebačka banka - odjel čišćenja u ZG (1989.), odjel ugostiteljstva-pomoćno osoblje (1992.), odjel zaprimanja i otpreme (1993.), odjele čišćenja u ostatku RH (1994.), odjel tehničkog upravljanja i održavanja (2003.) • INA - odjel čišćenja u ZG (2008.), odjeli čišćenja u ostatku RH (2010.), odjel ugostiteljstva (2013.) • Podravka – odjel čišćenja i odjel hortikulture (2006.) • Hrvatski telekom– odjeli čišćenja, održavanja, ugostiteljstva (2002.) • pravni prethodnici Erste&Steiermarkische banke – odjel čišćenja (1998.) • pravni prethodnici OTP banke (Nova banka i Dubrovačka banka– odjel čišćenja (2003.) • Pliva – odjel čišćenja, odjel ugostiteljstva i urudžbeni (2002.) • Ericsson Nikola Tesla – odjel ugostiteljstva (2004.) • Maistra – odjel čišćenja i održavanje zgrada (2007.) • Zvijezda– odjel čišćenja i hortikultura (2012.) • Belje – odjel čišćenja (2012.) • Državni i javni sektor • Porezna uprava Bjelovar – odjel čišćenja (2002.) • KBC Rebro – odjel pranja rublja (2002.) • većina domova zdravlja u RH– odjeli čišćenja i pranja rublja • Zagrebački holding – odjeli čišćenja • Poljoprivredna komora – odjel čišćenja (2011. - 2014.)

  4. Iskustvo izdvajanja uslužnih djelatnosti u RH (2/2) • U svim primjerima članice HUP-Koordinacije preuzele su postojeće zaposlenike • Preuzeta je socijalna klauzula i to u razdoblju između jedne i najčešće pet godina od izdvajanja – ovisno o modelima izdvajanja • U svim primjerima su ostvarene uštede, povećana je kvaliteta usluge, a zaposlenici su kroz socijalnu klauzulu zadržali sva prava • Velik broj zaposlenika je i nakon isteka socijalne klauzule ostao zaposlen unutar tvrtki

  5. Uslužne djelatnosti u državnom i javnom sektoru EU • Većina EU zemalja izdvojila je uslužne djelatnosti iz državnog i javnog sektora • Ukupna vrijednost ugovora izdvojenih djelatnosti iz državnog i javnog sektora: • Velika Britanija - 25 mlrd. eura (podatak Official Journal of the European Union, FT – kraj 2012.) • Benelux – 21 mlrd. eura (podatak tvrtke ISG* – kraj Q3 2013.) • Njemačka, Austrija, Švicarska (DACH) – 17 mlrd. eura (podatak tvrtke ISG – kraj Q3 2013.) • države nordijske regije - 18 mlrd. eura (podatak tvrtke ISG – kraj Q3 2013.) • države juga Europe – 16 mlrd. eura (podatak tvrtke ISG – kraj Q3 2013.) • Izdvajanjem su ostvarene goleme uštede – prosjek između 10 i 30 posto, ali postoje i brojni primjeri ušteda većih od 40 posto • u susjednima Italiji i Austriji u kratkom roku trošak smanjen 20%, produktivnost rada porasla od 40%-60% • Izdvajanjem se povećao nadzor kvalitete – uvođenje ISO standarda, uređivanje radnih procesa, provođenje analiza kvalitete i sl. • * InformationServices Group

  6. Očekivane koristi izdvajanja u RH Zamjena sadašnjeg modela paušalnog, neujednačenog i nenormiranog financiranja uslužnih djelatnosti tržišnim modelom donosi: Uštede za državni proračun Povećanje kvalitete usluge Nove investicije privatnog sektora Zadržavanje prava zaposlenih i dodatno ulaganje u ljudske potencijale Razvoj tržišta uslužnih djelatnosti i svijesti o potrebi učinkovitog upravljanja imovinom

  7. Uštede za državni proračun RH - očekivanja • U kratkom roku – 20 posto i više • Primjer Ministarstvo zdravlja (nezdravstveni dio) • trenutni troškovi zaposlenih: oko 680 mil. kn • trenutni materijalni i ostali troškovi: oko 1,9 mlrd. kn • → veliki prostor za uštedu • → potencijalna ušteda samo u Ministarstvu zdravlja u 5 godina – 2,5 mlrd. kn

  8. Povećanje kvalitete izdvojenih usluga • Članice HUP-Koordinacije posjeduju međunarodne certifikate koji jamče kvalitetu usluge: ISO 9001:2008, ISO 14001:2004, ISO 18001:2007 (i HACCP) • Djelatnici opremljeni najboljom opremom i tehnologijom i imaju optimaliziran radni proces • Sustav „check modality“ - dnevne i tjedne kontrole kvaliteta usluge, testovi na bakterije i prašinu i sl. • Kontrola ostaje u rukama sustava jer su sada institucije u poziciji naručitelja

  9. Nove investicije privatnog sektora • Ulaganje u opremu i strojeve: do sada su članice HUP-Koordinacije realizirale milijunska ulaganja (npr. samo jedna industrijska praonica rublja stoji do 5 mil. €) • Ulaganje u opremu po zaposlenom – prosječno između 3.000 i 4.000 kn • Potencijal za nova ulaganja u opremu i edukaciju zaposlenih u slučaju izdvajanja koje je najavila Vlada – iznad 100 mil. kn u prvoj godini izdvajanja

  10. Prava zaposlenih i ulaganje u ljudske potencijale • Spremni prihvatiti sva stečena prava i zadržati broj zaposlenih! • Spremni na dijalog sa sindikatima i uvjeriti ih da smo dobri i društveno odgovorni poslodavci! • Uz ulaganja u opremu, zaposlenicima se redovito plaća: • kvalitetna radna odjeća i obuća • svi nužni pregledi i tečajevi (higijenski minimum, sanitarna knjižica, cijepljenje protiv hepatitisa, zaštita na radu, zaštita od požara i sl.) • dodatna edukacija – po nekoliko puta godišnje s dobavljačima kemijskih sredstava i opreme i sl. • Mogućnost napredovanja, edukacije, bonusi…

  11. Razvoj tržišta • Nova zapošljavanja u sektoru, direktna i indirektna • Razvoj tržišta upravljanja imovinom – potencijal novih velikih ušteda u privatnom i državnom sektoru, razvoj IT podrške i dr. • Izvozni potencijal znanja i rješenja u regiju

  12. Uspješni model izdvajanja iz EU • Italija (2000.g.) – koraci u izdvajanju: • Analiza facility sektora kao podloga za izradu podzakonskog akta koji definira model izdvajanja • Sporazum Vlade i sindikata definira zadržavanje svih stečenih prava zaposlenih na 5 godina • Zajednički sporazum Vlade, sindikata i poslodavaca o poštivanju modela izdvajanja • poduzetnici su udruženi u konzorcij, sporazum potpisuje udruga poslodavaca • predviđeni su minimalni tehnički i financijski uvjeti za sudjelovanje • u izdvajanje se ide kroz sustav javne nabave uz pretkvalifikaciju nakon koje svaka ustanova sukladno okvirnom ugovoru poziva članice konzorcija na nadmetanje i sklapa pojedinačne ugovore na 5 godina • Model plaćanja – prvo naplata prema broju preuzetih ljudi, sada po kvadratu. Država se u prvih 5 godina odrekla dijela doprinosa na preuzete zaposlenike

  13. Primjer loše prakse iz EU • Škotska i Wales (80-tih godina): • proces izdvajanja je bio vezan uz veliki investicijski ciklus u bolnice po sustavu JPP-a – privatnici financirali ulaganja, država unajmljivala objekte i uslugu • u tom procesu su tzv. TUPE direktivom jamčena sva stečena prava zaposlenih bez roka trajanja • s prirodnim odljevom i novim zapošljavanjem došlo je do razlika u pravima „starih” i „novih” zaposlenika – loša radna atmosfera, pad kvalitete usluge • pokušaji rješenja dodatno su zakomplicirali sustav koji je postao neodrživ

  14. Zahvaljujemo na pažnji! Ines Vodanović, predsjednica HUP-Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti ines.vodanovic@strabag.com Sadmir Hošić, zamjenik predsjednice HUP-Koordinacije poduzeća iz uslužnih djelatnosti shosic@harmonija-usluge.com

More Related