1 / 12

Tema br. 11 Voved vo ekonomskata politika na Republika Makedonija

Tema br. 11 Voved vo ekonomskata politika na Republika Makedonija. Primeneta ekonomika Praven fakultet - Skopje. Sodr`ina. I 1. Sovremenite ekonomski teorii i makroekonoms-kata politika 2. Primenetata ekonomija kako makro i mikro-eko-nomska nauka

etan
Télécharger la présentation

Tema br. 11 Voved vo ekonomskata politika na Republika Makedonija

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Tema br. 11Voved vo ekonomskata politikana Republika Makedonija Primeneta ekonomika Praven fakultet - Skopje

  2. Sodr`ina I 1. Sovremenite ekonomski teorii i makroekonoms-kata politika 2. Primenetata ekonomija kako makro i mikro-eko-nomska nauka 3. Ekonomskata politika na Makedonija kako pozi-tivna i normativna ekonomija i ulogata na dr`avata 4. Vidovi ekonomski politiki i ulogata na dr`avata II 1. Zada~i na ekonomskata politika 2. Celi na ekonomskata politika 3. Skala na prioriteti i vrednosti III 1. Instrumenti na fiskalnata, monetarnata, nadvore{no-trgovskata i politikata na ceni i plati 2. Pravnite propisi kako instrumenti na ekonomska-ta politika

  3. Sovremenite ekonomski teorii i makroekonomskata politika • Makroekonomskata politika i ulogata na dr`avata seko-ga{ zavisat od: • Dominantnata ekonomska teorija i • Uslovite vo koi se nao|a dr`avata • Postojat mnogu ekonomski {koli, a istoriski dominantni bile dve: • (neo)kejnzijanska • (neo)klasi~na ili (neo)liberalna • Sovremenata ekonomska misla ima 5 dominantni teorii: • Teorija na racionalni o~ekuvawa (nova klasi~na ekonomija) • Teorija na realni delovni ciklusi ({okovi, tehn. progres…) • Teorija na slu~aen od na BDP • Neokejnzijanska teorija na “rigidni ceni” • Teorija na transakcioni tro{oci vo ekonomijata • Razlikite se vo odnosot kon o~ekuvawata – realni ili nerealni

  4. Sovremenite ekonomski teorii i makroekonomskata politika • Na po~etokot na ’90-te MMF i SB formiraat eden neformalen (trn. Va{ingtonski) konsenzus za toa kako treba da se vodi ekonomskata politika, koj e ~esto kritikuvan • 10 principi: • Fiskalna disciplina (t.e. uramnote`en buxet) • Restrukturirawe na javnite rashodi (za razvoj i otplata na dolgovi) • Dano~na reforma • Finansiska liberalizacija • Edinstven realen i konkurenten devizen kurs • Liberalizacija na trgovijata (namaluvawe na carinite, kvotite i tn.) • Eliminirawe na pre~kite za priliv na stranski direktni investicii • Privatizacija na dr`avnite pretprijatija • Deregulacija na pazarot i pottiknuvawe na konkurencijata • Obezbeduvawe na sopstveni~kite prava (za{tita na malcinski akcioneri, ste~aj, za{tita na kreditori namesto dol`nici i tn.) • Pragmatizam, kratok i dolg rok, principi a ne zakonitosti…

  5. Mikro i makro - pozitivna i normativna ekonomija • Dve osnovni podelbi na ekonomijata: • 1. mikro i makro ekonomija – razlika vo stepenot na agregirawe (opfat) • 2. pozitivna i normativna ekonomija – razlika vo pristapot • Mikroekonomijata ja prou~uva ~ovekovata aktivnost i odnesuvawe na 2 osnovni nivoa: • individualni stopanski subjekti: individua; doma}instvo; firma; • oddelni zbirni kategorii: pazari; granki; dejnosti; sektori; • Makroekonomijata go izu~uva funkcioniraweto na stopanstvoto na nivo na edna zemja (dr`ava), preku analiza na agregatni ekonom-ski kategorii • Pozitivnata ekonomija gi izu~uva pojavite takvi kakvi {to se, preku nivno otkrivawe, geneza i me|usebna povrzanost, no ne dava ocenki ili preporaki,tuku samo vr{i istra`uvawe i opi{uvawe; mo`e da se nare~e “~ista” ekonomska nauka • Normativnata ekonomija predlaga re{enija, preporaki i ka`uva kako treba da bide, t.e. {to treba da se napravi za taka da bide; tuka se pojavuvaat tnr. “vrednosni sudovi” (ili ocenki i stavovi) = li~ni stavovi i preferencii na oddelni ekonomisti i neekonomisti

  6. Vidovi ekonomski politiki i ulogata na dr`avata • Postojat nekolku klasifikacii na ekonomskata politika: • Spored vremenskiot aspekt: • tekovna ekonomska politika – ad hoc merki, glavno pod vlijanie na normativnata ekonomija i subjektivna ocenka na nositelite • dolgoro~na (ili strate{ka) ekonomska politika, glavno bazirana na preporakite na pozitivnata ekonomija • Spored opfatot i karakterot na merkite i instrumentite: • globalna ekonomska politika – gi opfa}a samo globalnite (osnovnite) celi i zada~i i se vodi so globalni merki i instrumenti • Detalisti~ka ekonomska politika – opfa}a pokonkretno postaveni celi i zada~i i se vodi so konkretni merki i instrumenti • Spored stepenot na javnost: • transparentna (ili javna) ekonomska politika – opfa}a jasno defini-rani pravila na odnesuvawe na dr`avnite organi pri sproveduvaweto • diskreciona ekonomska politika – koga dr`avnite organi odlu~uvaat samostojno spored sopstveno mislewe, bez javna kontrola • Politikata vo Makedonija e glavno tekovna, detalisti~ka i diskreciona

  7. Celi i zada~i na ekonomskata politika • Definicija: ekonomskata politika pretstavuva sistem na aktivnos-ti koi gi prezemaat dr`avnite organi (vladata) so cel uspe{no odvivawe na stopanskata praktika; ili • Ekonomskata politika e zbir na celi, zada~i, merki i instrumenti so koi se postignuvaat opredeleni celi • Bitno e sekoga{ da se pravi razlika me|u celi i zada~i od edna strana i merki i instrumenti od druga strana celi i zada~i se ona {to saka da se postigne, a merki i instrumenti se konkretizacija i operacionalizacija na celite i zada~ite • Osnovni celi i zada~i na ekonomskata politika se: • Porast na proizvodstvoto  • Zgolemuvawe na vrabotenosta  • Porast na produktivnosta  odr`liv razvoj i ~ovekov razvoj • Ekonomska stabilnost  • Ramnomeren regionalen razvoj  • Za{tita na `ivotnata sredina  • Regulirawe na ekonomskite odnosi so stranstvo 

  8. Skala na prioriteti i vrednosti • Celite i zada~ite na ekonomskata politika mo`e da bidat i me|usebno kontradiktorni (sprotivstaveni)  postignuvaweto na edna cel mo`e direktno da go spre~uva postignuvaweto na druga • Na primer: • ekonomska stabilnost ili ekonomski razvoj? • vrabotuvawe ili zabrzan tehnolo{ki razvoj? • Re{enie pretstavuva sozdavaweto skala na prioriteti i vrednosti • Skala na prioriteti vrednosti pretstavuva rangirawe na prioriteti-te pri vodeweto na ekonomskata politika • Problem pretstavuva kombiniraweto na ekonomski so neekonomski (politi~ki, socijalni, socio-psiholo{ki i sl.) celi i prioriteti; • na primer: zabrzan razvoj ili odbrana i bezbednost? • Problem se i razli~nite predubeduvawa, koi ne se rezultat na nau~ni istra`uvawa, tuku na tabua, veruvawa i tn.

  9. Zada~i na ekonomskata politika na Makedonija • Od po~etokot na ’90-te godini Makedonija vodi samostojna ekonomska politika, {to zna~i sama gi definira celite i zada~ite na politikata • Vo 1992 i 1994 godina prv prioritet (cel i zada~a) na politikata e soboruvawe na inflacijata • Vo 1995 i 1996 godina definirani se tri celi i zada~i: • 1. Natamo{no namaluvawe na inflacijata, a vo 1996 nejzino odr`uvawe; • 2. Strukturni reformi i 3. Po~etok na nov investicionen ciklus • Vo 1997 godina se menuva redosledot na prioritetite: • 1. Za`ivuvawe na p/voto i porast na BDP; 2. Porast na vrabotenosta; • 3. Odr`uvawe makroekonomska ramnote`a • Vo 1998, 1999, 2000 i 2001 godina se postavuvaat 4 celi i zada~i so malku smenet redosled, no vo 2001 se otstapuva od toa: • 1. porast na p/voto; 2. porast na vrebotenosta; 3. porast na izvozot i 4. podobruvawe na `ivotniot standard na naselenieto Vo 2002 godina osnovna cel e konsolidirawe na sostojbata od 2001 g…

  10. Merki i instrumenti na ekonomskata politika • Merkite i instrumentite na ekonomskata politika se konkretni dejstvija koi gi prezemaat nositelite na ekonomskata politika za ostvaruvawe na postavenite celi i zada~i • Postojat golem broj instrumenti na politikata, koi se grupiraat vo ramki na konkretnite politiki (ili potsistemi na ekonomskiot sistem): • Instrumenti na fiskalnata politika • Instrumenti na monetarnata politika • Instrumenti na nadvore{no-trgovskata politika • Instrumenti na politikata na ceni i plati • Dve osnovna karakteristiki na ekonomskata politika na Makedonija po 1990 g. vo odnos na merkite i instrumentite se: • koristeweto na standardni merki i instrumenti koi se koristat vo drugi dr`avi • koristewe na kombinacija na instrumenti od pove}e segmenti, so vodewe gri`a za protivre~nite efekti do koi mo`e da dovedat

  11. Merki i instrumenti na ekonomskata politika • Instrumentite na fiskalnata politika pretstavuvaat pari~en (finansiski) iznos koi dr`avata go odzema ili dava na gra|anite ili delovnite subjekti so {to se ostvaruvaat nekoi celi i zada~i, odnosno se formira na~inot na nivnoto odnesuvawe na pazarot • Op{ta karakteristika na instrumentite na fiskalnata politika e namaluvawe na diskrecionoto dodeluvawe sredstva ili namaluvawe na dava~kite za oddelni sektori  alokativna neutralnost • Instrumenti na monetarnata politika se monetarnite varijabli preku ~ie odreduvawe dr`avata (NBRM) gi ostvaruva celite i zada~ite na politikata • Instrumenti na politikata na ceni i plati pretstavuva (ne)odreduva-weto na cenite i platite od strana na dr`avata so {to se dimen-zioniraat nivoto na op{tata pobaruva~ka i nivoto i na~inot na formirawe na cenite • Instrumenti na nadvore{no-trgovskata politika se “re{enijata” za nejzino (ne)popre~eno odvivawe: carini, kvoti, kontingenti i tn.

  12. Pravnite propisi kako instrumenti na ekonomskata politika • Pravnite propisi pretstavuvaat sredina vo koja egzistira ekonomskiot sistem i medium na transmisija na site merki i instrumenti na ekonomskata politika vo praktikata • Site merki i instrumenti na ekonomskata politika se konkretiziraat i operacionaliziraat po pat na donesuvawe novi ili izmena na delovi od postojnata pravna regulativa • No, pravnite propisi i na~inot na nivnoto sproveduvawe vo praktikata samite po sebe pretstavuvaat instrument na ekonomskata politika, bidej}i go odreduvaat na~inot na odnesuvawe na subjektite vo ekonomijata • Najvisok praven akt pretstavuva Ustavot, so koi se opredeluvaat temelite na ekonomskiot sistem i osnovite na vodeweto na ekonomskata politika • So op{tite zakoni (ZTD, KZ i sl.) se davaat op{tite pravila do koi treba da se pridr`uvaat ekonomskite subjekti, a so konkretnite zakoni (za privatiza-cija, denacionalizacija i sl.) se vlijae vrz konkretni domeni vo ekonomijata • Odlukite, re{enijata, uredbite i sl. se akti na vladata so koi se odlu~uva za uslovite na raboteweto vo oddelen segment • Zabranite, dozvolite i sl. se pravni propisi so konkretna i specifi~na, ~esto kratkoro~na, namena i zamisla vo oddelen segment

More Related