1 / 22

UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Loris Rak

SVEUČILIŠTE U RIJECI POMORSKI FAKULTET Katedra za društvene znanosti. UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Loris Rak. UVOD.

isra
Télécharger la présentation

UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA Loris Rak

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. SVEUČILIŠTE U RIJECI POMORSKI FAKULTET Katedra za društvene znanosti UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKOG RADALoris Rak

  2. UVOD Uputama za izradu seminarskog rada ukratko su izložene osnove metodologije i tehnike izrade seminarskih radova na kolegijima pravnih predmeta na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Upute su izrađene da pomognu studentima Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u koracima odabira teme, formiranje naslova, izrade strukture seminarskog rada i metodologije obrade teme. Ova prezentacija stoga sadrži slijedeće obrade: • pojam seminarskog rada, • izbor i priprema teme seminarskog rada, • strukturu seminarskog rada, • tehničku obradu seminarskog rada, • posebno o bilješkama. • rokove i način predaje seminarskih radova.

  3. POJAM SEMINARSKOG RADA Seminarski rad koji izrađuju studenti Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci predstavlja samostalan, stručni rad čija je svrha upoznati studenta u tijeku visokoškolskog obrazovanja s: • osnovama izrade stručnih radova, • stručnom obradom tema, • istraživačkim radom, • kritičkim pristupom prema već objavljenim rezultatima istraživanja, • formiranjem zaključaka iz prethodno postavljanih hipoteza. Studenti izrađuju seminarske radove i radi produbljivanja znanja iz sadržaja nastavnog programa iz pojedinog kolegija koje će studentima koristiti na završnom ispitu. Seminarski rad ne mora i u pravilu ne sadrži izvorne spoznaje o obrađenoj temi, već obrađuje već poznate činjenice i rezultate.

  4. IZBOR TEME SEMINARSKOG RADA Prilikom izbora teme seminarskog rada student se vodi slijedećim pretpostavkama: • da odabranu temu nalazi zanimljivom, • da je odabrana tema vezana za područje iz sadržaja nastavnog programa, • da je student u prilici pronaći literaturu koju će koristiti prilikom izrade seminarskog rada. Prilikom izbora teme seminarskog rada valja voditi računa da tema ne bude preopćenita, već konkretna, jasna i poželjno nova i zanimljiva. Studenti mogu odabrati i temu iz već ponuđenog popisa tema seminarskih radova predmetnog profesora ili asistenta. Nakon odabira teme seminarskog rada, student prijavljuje naslov seminarskog rada. Naslov mora biti kratki naziv koji će jasno odrediti sadržaj i karakter odabrane teme.

  5. STRUKTURA SEMINARSKOG RADA Seminarski rad koji izrađuju studenti Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci iz pravnih predmeta u pravilu se sastoji od deset do dvadeset stranica. Seminarski rad sadrži slijedeće dijelove: • sažetak • sadržaj • uvod • razradu teme seminarskog rada • zaključak • popis kratica • popis literature • priloge Popis kratica te prilozi nisu obvezni dijelovi seminarskog rada, već ovise o tome jesu li ih studenti koristili pri razradi teme seminarskog rada.

  6. I. SAŽETAK SEMINARSKOG RADA Sažetak (eng. abstract) jet kratki prikaz teme koju autor obrađuje u savom seminarskom radu. Sažetak u pravilu ne bi trebao prelaziti polovicu stranice, a poželjno je da bude napisan na hrvatskom i na stranom (engleskom) jeziku. U sažetku autori navode i ključne riječi (eng. keywords), odnosno pojmove koji su značajni u razrađenoj temi i koji upućuju na ona područja koja seminarski rad obrađuje. Sažetak nije obvezan.

  7. II. SADRŽAJ SEMINARSKOG RADA Sadržaj se piše nakon dovršetka izrade seminarskog rada i predstavlja preglednik seminarskog rada. Sadržaj se sastoji od naslova poglavlja i potpoglavlja koji se numeričkim redoslijedom navode u sadržaju uz odgovarajući prikaz stranica na kojima se ta poglavlja, odnosno potpoglavlja nalaze. Nazivi poglavlja numeriraju se cijelim brojevima (npr. 1., 2., 3. ili I., II., III.,). Naziv poglavlja piše se velikim slovima. Nazivi potpoglavlja pišu se ispod poglavlja, uvučeno na desno, a numeriraju se podbrojevima (npr. 1.1,, 1.2., 1.3., … 2.1., 2.2., 2.3., ili I.1., I.2., I.3., … II.1., ) Ako potpoglavlja imaju daljnja potpoglavlja, na odgovarajući način se primjenjuje gornji način navođenja. Om prilikom mogu se koristiti i slovne oznake (npr. 1.1.a)

  8. III. UVOD SEMINARSKOG RADA Uvod je dio seminarskog rada kojim autor uvodi čitatelja u predmet koji obrađuje, navodi cilj seminarskog rada, metode koje je koristio prilikom izrade rada te kratki opis dijelova rada. Uvod treba biti jezgrovit, jasan, zanimljiv i informativan. Ako seminarski rad nema sažetka, uvod valja proširiti i sadržajem koji se obično navodi u sažetku. Uvod u pravilu iznosi 10% ukupnog sadržaja seminarskog rada.

  9. IV. RAZRADA TEME SEMINARSKOG RADA Razrada teme je najobimniji dio seminarsko rada. U ovom dijelu autor obrađuje temu, iznosi hipotezu, navodi vlastite spoznaje i zaključke, uspoređuje teze i zaključke drugih autora, vrši analize, preispituje već iznesena stajališta. Tema se razrađuje kroz poglavlja i potpoglavlja. Poglavlja su jedinstvene, smislene i povezane cjeline. Poglavlja uvijek započinju na novoj stranici. U ovom dijelu seminarskog rada autor koristi bilješke prilikom citiranja djela drugih autora. Citiranje je nužno kako bi autor jasno razdvojio svoja od tuđih stavova i zaključaka.

  10. V. ZAKLJUČAK Zaključak je završni dio rada u koji predstavlja sintezu cjelokupnog sadržaja seminarskog rada. Zaključak iznosi razmišljanja autora nakon obrade teme, njegove odgovore na uvodno postavljena pitanja te značajke obrađene teme. Zaključak mora biti izvorni tekst autora i predstavlja isključivo njegove stavove i razmišljanja. Zaključak mora biti kratak i u pravilu ne iznosi više od 10% ukupnog sadržaja seminarskog rada. Zaključak se vlastoručno potpisuje.

  11. VI. POPIS KRATICA U ovom dijelu seminarskog rada autor navodi značenje kratica koje je koristio u razradi teme seminarskog rada. Uobičajene kratice odnose se na nazive zakona, članke i stavke, nazive novine gdje se pravni akti objavljuju i sl. Primjer kratica: • ZPP – Zakon o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08) • NN – Narodne novine • i dr. , sl. , op.a. ,

  12. VII. POPIS LITERATURE (1) U ovom dijelu autor navodi popis literature koju je koristio pri izradi seminarskog rada. Literatura koja se koristi pri izradi seminarskog rada: • Knjige • Članci • Pravni akti Literatura se može koristit i iz provjerenih internetskih vrela. Literatura se navodi abecednim redom prezimena autora.

  13. VII. POPIS LITERATURE (2) Kod citiranja knjiga navodi se prezime i ime autora, naslov knjige, izdavač, mjesto i godina izdanja. (npr. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo, Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2008. godina) Kod citiranja članaka navodi se prezime i ime autora, naslov članka, časopis/zbornik gdje je članak objavljen, mjesto i godina izdanja, broj stranica. (npr. Barbić, Jakša, Zapovjednik broda – punomoćnik brodara po zaposlenju, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2008.) Kod citiranja pravnih akata, naziv pravnog akta i mjesto njegove objave. (npr. Pomorski zakonik (“Narodne novine” br. 181/04, 76/07 i 146/08)

  14. VIII. PRILOZI Dopušteni prilozi uz tekst rada su tablice i slike. Svi se ostali prilozi (sheme, grafikoni, dijagrami, prikazi i sl.) moraju uvrstiti u jednu od dviju navedenih skupina.  Numeriraju se kroz rad arapskim brojevima onim redom kojim se pojavljuju za sva poglavlja rada zajedno i u pravilu se smještaju odmah uz tekst u kojem se opisuju, a samo iznimno se kao privitak rada uvezuju na samom kraju (npr. računalni ispis programa kao privitak, anketni upitnik i sl.).  Svi prilozi moraju biti naslovljeni. Naslovi slika nalaze se uvijek ispod tijela slika, a naslovi tablica nalaze se uvijek iznad tijela tablica.  Slike i tablice moraju biti objašnjive i jasne same za sebe, pa se u njima ne smiju rabiti kratice i oznake koje na istom mjestu, tj. u njima samima, nisu i tumačene.

  15. TEHNIČKA OBRADA SEMINARSKOG RADA FORMAT Seminarski rad piše se u programu Microsoft Word 97-2003 u formatu *.doc POSTAVKE STRANICE Seminarski rad se piše na stranici formata A4 (širina 21 cm; visina 29,7 cm). Margine se postavljaju od 3 cm s vrha, dna i lijeve strane te 2 cm s desne strane. POSTAVKE SLOVA Seminarski rad piše se u tekstu vrste slova ARIAL, veličine 11, s proredom 1,5. Početak poglavlja se uvlači za 1,5 cm (tab) Naslovi poglavlja seminarskog rada pišu se u tekstu vrste slova ARIAL, veličine 12, podebljano (eng. bold) velikim slovima. Svako poglavlje započinje na novoj stranici. Tekst mora biti poravnan (justify). NUMERIRANJE STRANICA Stranice sažetka i sadržaja obrojčavaju se rimskim brojevima, a ostali dio seminarskog rada arapskim brojevima, na dnu u sredini. Prva stranica se ne obrojčava.

  16. IZGLED POČETNE STRANICE (KORICE)

  17. IZGLED PRVE STRANICE

  18. POSEBNO O BILJEŠKAMA (1) Bilješke (eng. footnote) umeću se nakon što je autor u svom radu citirao tekst nekog djela drugog autora. Autor seminarskog rada mora unijeti bilješku prilikom korištenja tuđih riječi jer u protivnom čini plagijat. Bilješke se umeću nakon što se citira drugo djelo, odmah po završetku rečenice. Bilješke se unose po pravilima kako slijedi:

  19. POSEBNO O BILJEŠKAMA (2) 1. Citiranje djela pri prvom navođenju- jedan autor (knjiga):1. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2008., str. 10.        - jedan autor (članak):Barbić, Jakša, Zapovjednik broda – punomoćnik brodara po zaposlenju, Zbornik pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2008., str. 15-35) 2. Pri ponovnom neposredno citiranju istog djela istog autora1. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2008., str. 10.2. ibid., str. 80. 3. Pri ponovnom citiranju istog djela istog autora i iste stranice1. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2008., str. 10.2. loc. cit. 4. Citiranje drugog rada istog autora u slučaju neposrednog nastavljanja1. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2008., str. 10.2. id., Identifikacijske isprave pomoraca u kontekstu rješenja međunarodne regulative i hrvatskog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, vol. 58, 1-2/2008, str. 420.

  20. POSEBNO O BILJEŠKAMA (3) 5. Citiranje drugih stranica već navedenog djela bez kontinuiteta1. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2008., str. 10.2...3. Luttenberger, A., op. cit., str. 880. 6. Citiranje različitih djela istog autora bez kontinuiteta1. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2008., str. 10.2...3. Luttenberger, Axel, Identifikacijske isprave pomoraca u kontekstu rješenja međunarodne regulative i hrvatskog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, vol. 58, 1-2/2008, str. 420. 4. … 5. Luttenberger, Axel, Pomorsko ratno pravo,Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2008., str. 55. 7. Citiranje svoga vlastitog rada        - kasnije mjesto1. Vidi infra, str. 23., bilj. 8.- ranije mjesto2. Vidi supra, str. 2., bilj. 1.

  21. K R A J

More Related