ELEMENTI ( VIIA) GRUPE

1. ELEMENTI(VIIA) GRUPE Martina Ripić i Jelena Potisk

2. HALOGENI ELEMENTI • Halogeni elementi su nemetali: fluor, F; hlor, Cl; brom, Br; jod, I; astat, At, te tek nedavno otkriveni ununseptij Uus. • Halogen (grč.-háls + génao)-”tvorac” soli • U prirodi dolaze samo u obliku soli • Vrlo reaktivni,(ns2np5) • U elementarnom stanju dolaze kao dvoatomni molekuli, X2( X-X ) • F2(g)-svijetložuti gas, Cl2(g)-žutozelen gas, Br2(l)-crvenosmeđa teku;nost,I2(s)-siva cvrstasupstanca

3. flour u elementarnom stanju hlor u gasovitomstanju brom u elementarnom stanju i mineral fluorit i u morskoj soli jod u gasovitomu čvrstom agregatnom i u čvrstom agregatnom stanju stanju

4. FLUOR, Fl • Atomski (redni) broj 9 • Relativna atomska masa 18,9984032 • Oksidacijska stanja -1, 0 • Talište / Vrelište (K) 53,53 / 85,01 • Elektronegativnost 3,98 / 10,41 eV • Konfiguracija zadnje ljuske 2s22p5 • Element je Nemetal • Fluor je gas svijetložute boje, oštra i prodorna mirisa. Sastoji se od dvoatomnih molekula F2. 

5. fluere (lat.) - teći • Prvi puta 1886. dobiven elektrolizom, H. Moissan u Parizu, Francuska. • Najreaktivniji je od svih elemenata. • Najjači je poznati oksidans. • Dobiva se elektrolizom tečnog fluorovodika (KFx3HF). • Širok spektar fluoriranih materijala je danas u opštoj upotrebi kao npr. polimeri, pesticidi i antibiotici. Neke soli fluora, kao npr. CaF2, se koriste za strujanje u metalurgiji, a AlF3 za dobivanje aluminija.

6. Fluorovi jedinjenja su sastojci zubne gleđi i kosti, a nalaze se i u nekim biljkama. • Fluor je izuzetno otrovan, a također i rastvori fluorida. Fluor i njegovi spojevi izazivaju upale i opekotine teško izlječive rane na koži i sluznicama, posebno u očima i disajnim organima. • Maksimalna dozvoljena koncentracija ovih supstanci u radnim prostorijama je 1-3 cm3 u prostornom metru zraka.

7. HLOR, Cl • Atomski (redni) broj 16 • Relativna atomska masa 35,4527 • Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 4, 5, 6, [7] • Talište / Vrelište (K) 172,17 / 239,18 • Elektronegativnost 3,16 / 8,30 eV • Konfiguracija zadnje ljuske 3s23p5 • Element je Nemetal • Zelenožute boje, oštra, nadražujuća mirisa. Teži je od vazduha i lako se ukapljuje. Pokazuje pojavu fluorescencije

8. lat. chlorum - žutozelen • Otkrio ga je 1774. C. W. Scheele u Uppsali, Švedska. • Elementarni je klor poslije fluora najreaktivnija supstancija • pritiskom i hlađenjem lako se pretvara u žutu tečnost • U prirodi se nalazi slobodan jedino u vulkanskim lavama, ali je vrlo raširen u jedinjenjima, npr. kao natrij-hlorid (kuhinjska sol), kalij-hlorid, magnezij-hlorid i dr. • se proizvodi u milionima tona elektrolizom rastvora NaCl-a. • Koristi se kao izbjeljivač i kao sterilizator vode. Ključna je industrijska hemikalija i koristi se za proizvodnju organoklornih rastvarača i PVC-a.

9. Vrlo otrovan • u vrlo malim koncentracijama nadražuje disajne organe, a 0,5-1% hlora u udisanom zraku brzo djeluje smrtonosno. • Poljoprivreda,farmacija,hloriranje pitke vode,industrija celuloze i papira,izbjeljivanje tekstila.

10. BROM, Br • Atomski (redni) broj 35 • Relativna atomska masa 79,904 • Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 4, 5, 7 • Talište / Vrelište (K) 265,9 / 331,93 • Elektronegativnost 2,96 / 7,59 eV • Konfiguracija zadnje ljuske 3d104s24p5 • Element je Nemetal • Jedini je tekući nemetal, tamnosmeđe je boje specifične težine 3,2.

11. grčki bromos - smrad • otkrili 1826. A. J. Balard u Monpellieru, Francuska, i C. Lowig u Heidelbergu, Njemačka • lako hlapi i razvija crvenosmeđe pare, oštra i zagušljiva mirisa. • Otapa se u vodi dajući bromnu vodu. • U prirodi dolazi samo u spojevima kao pratilac klora, i to u morskoj vodi i u naslagama soli koje su nastale isušenjem mora. Iz tih se dvaju izvora i dobiva tako da se izluči iz otopine pomoću klora. • crvena, gusta tekućina oštrog mirisa (Br2), koja se industrijski vadi iz morske vode. Spojevi broma se koriste kao dodaci gorivima, u pesticidima i u fotografiji.

12. Pare broma podražuju sluznicu organa za disanje. • Spojevi broma se koriste u medicini kao sredstva za smanjenje refleksne podražljivosti živaca (sedativi i antiepileptici). Nakon dulje uporabe mogu uzrokovati kronično otrovanje (bromizam) s kožnim prištićima (bromakne), mršavljenjem, drhtavicom i slabljenjem pamćenja.

13. JOD, I • Atomski(redni) broj 35 • Relativna atomska masa 126, 90447 • Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 5, 7 • Talište/ Vrelište (K) 386,7 / 457,50 • Elektronegativnost 2,66 / 6,76 eV K • Konfiguracija zadnje ljuske 4d105s25p5 • Element je Nemetal • jod je crna, sjajna, nemetalna krutina (I2) koja lako sublimira ukoliko ju se zagrije

14. otkrio ga je Bernard Curtois u Dijonu, Francuska, 1811. godine • internacionalni naziv, Iodum • metalno sjajne crnosive ljuske, listići ili pločice, topljive u eteru, acetonu, kloroformu, sumporougljiku i alkoholu, također u vodenoj otopini jodovodika i alkalijskih jodida, uz postanak polijodida • u prirodi je spojen u mineralima i mineralnim vodama, ima ga u biljkama (napose u nekim morskim travama), u sekretu štitne žlijezde i dr.

15. Jod u krutom i plinovitom stanju

16. električna vodljivost joda pri sobnoj temperaturi je mala, no raste s porastom temperature • slabo je topljiv u vodi, te je zanimljivo kako vodena otopina joda nije ljubičasta, već smeđa • kristali joda lako sublimiraju zagrijavanjem u crveno- ljubičaste pare koje se sastoje od molekula joda • nalazi se u sastavu svih tjelesnih i biljnih stanica jer je potreban za njihov rast • godišnja potreba joda za odraslu osobu iznosi oko 75 mg

17. ASTAT, At • Atomski (redni) broj 85 • Relativna atomska masa 209,9871 • Oksidacijska stanja [-1], 1, 5 • Talište/ Vrelište (K) 575 / 610 • Elektronegativnost 2,2 / 5,3 eV • Konfiguracija zadnje ljuske 4f145d106s26p5 • Element je Nemetal • Radioaktivni kemijski element iz grupe halogena

18. otkrili su ga Emilio Gino Segre, Dale R. Corson i K. R. MacKenzie, 1940. godine u SAD- u – proizveden je bombardiranjem bizmuta alfa- česticama • ime mu dolazi od grčke riječi astatos- nepostojan • astat je reaktivan, radioaktivan nemetal koji sliči jodu • slabo je istražen jer njegovi izotopi imaju kratko vrijeme poluraspada • poznato je da astat ima dvadesetak izotopa s rasponom masenih brojeva od 196 do 223

19. vrijeme poluraspada astatovih izotopa je između 10^-7 sekundi (218At, 214At) i 8,1 sata (210At) • astat je kemijski najsličniji jodu pa se pretpostavlja da se, kao i jod, akumulira u tiroidnoj žlijezdi • primjenjuje se samo u nuklearnim reaktorima i postrojenjima te u istraživačkim institutima, nemože ga se vidjeti u svakodnevnom životu zbog svoje radioaktivnosti i jakog izvora zračenja

20. neki izotopi astata, npr. 215^At, 218^At i 218^At, su prisutni u mineralima urana i torija, kao dio serije prirodnog raspada, ali se procjenjuje da je ukupna količina u Zemljinoj kori manja od 30 g

21. UNUNSEPTIJ, Uus • Atomski (redni) broj117 • Relativna atomska masa 291 • tek nedavno otkriven element – u siječnju 2010. otkrili su ga znanstvenici institucije „Flerov Laboratory of Nuclear Reactions“ • kalcij sadrži 20 protona te je znanstvenicima bilo logično da bi kalcij morali zapaliti u nešto s 97 protona, berkelijem, da bi proizveli element s atomskim brojem 117

22. što je element teži, to mu je životni vijek kraći, vrijeme potrebno da nestabilni elementi počnu propadati procesima kao što je spontana fisija jezgre  razlog je možda u tome što se elementi približavaju teoretiziranom „ Otoku stabilnosti“

23. literatura: 1) Filipović I.,Lipanović S., Opća i anorganska kemija II dio (kemijski elementi,njihove elementarne tvari i spojevi), Zagreb, Školska knjiga, 1991. 2) Internet http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/cl/index.html

24. HVALA NA PAŽNJI! 