OVISNIČKO PONAŠANJE I AGRESIJA

1. OVISNIČKO PONAŠANJE I AGRESIJA Siniša Brlas, prof. Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije

2. Ovisničko ponašanje Ponašanje koje uključuje zlouporabu sredstava ovisnosti (droga). Ovisničko ponašanje ne vodi nužno u ovisnost, ali je takvo ponašanje rizično za razvoj ovisnosti. Međutim, iako ovisničko ponašanje ne mora završiti ovisnošću (može se svesti samo na eksperimentiranje sredstvima ovisnosti ili njihovo povremeno uzimanje), ovisnost svakako uključuje ovisničko ponašanje osobe koja uzima sredstva ovisnosti (drogu). Važna odrednica ovisničkog ponašanja, posebno u poodmaklom ovisničkom stažu, jest tvrdokornost toga ponašanja i otpornost na promjene. Ovisnici naime usvajaju navike koje uključuju aktivnosti usmjerene pronalaženju i zlouporabi droge i koje je navike zbog adiktivnosti djelovanja droge koju zloupotrebljavaju vrlo teško, a ponekad i nemoguće mijenjati. U kriminološkom pristupu ovisničko ponašanje opisuje se kao niz kriminalnih radnji povezanih s nabavom, distribucijom i štetnom zloupotrebom droge. Agresija Fizičko ili verbalno ponašanje koje se očituje u neprijateljstvu prema osobama ili predmetima i namjeri da im se nanese šteta. Ovisničko ponašanje često uključuje i niz kriminalnih radnji koje se očituje u neprijateljstvu prema osobama ili predmetima i namjeri da im se nanese šteta (u želji da se ostvari korist za sebe), dakle uključuje i agresiju. Stoga je ovisničko ponašanje u velikoj mjeri povezano s agresivnim ponašanjem ili nasiljem.

3. Zablude i stranputice U istraživanju ovisnosti pa i odnosa ovisnosti i agresije (nasilja) mnoga se ponašanja koja nisu ovisnička (već samo imaju elemente ovisničkog ponašanja) smatraju ovisnošću. To otežava istraživanje pojavnosti i kontaminira nalaze. Tako je zabluda da su prekomjerno igranje računalnih igara ili problematično i patološko kockanje ovisnost. Radi se o teškoćama kontrole ponašanja/poriva. Sličnosti sa ovisnostima su: gubitak kontrole, preokupiranost, negativan utjecaj na većinu životnih područja, tolerancija, sindrom ustezanja, stigmatizacija. Diferencijalni kriterij za ovisnost je unošenje sredstva (ovisnosti) u organizam i psihosomatske tegobe neposredno povezane s ovim sredstvima.

4. Što pokazuju iskustvo i istraživanja • Odnos između nasilnog ponašanja i psihičkih (“duševnih”) bolesti je “skroman”. • Rizik od nasilja mnogo je veći kod osoba koje zloupotrebljavaju sredstva ovisnosti (droge). • Negativni se utjecaji multipliciraju ako se ukriže ova dva rizična činitelja – ako su ovisnici u komorbiditetu s ostalim psihičkim teškoćama i/ili bolestima (a to je često slučaj). • Viktimizacija i zlostavljanje, osobito u djetinjstvu, povećavaju rizik i zloupotrebe droga i kasnijeg agresivnog ponašanja. Ovaj je utjecaj neovisan ali se efekti kasnije u životu mogu udružiti. • Prekomjerno pijenje alkohola ima snažnu poveznicu s agresivnim ponašanjem, ali ovaj se utjecaj pojačava kada je u kombinaciji s alkoholom i neka droga.

5. Manifestacija agresije (nasilje) Većina kaznenih djela počinjena od strane ovisnika povezana je s vlasništvom (krađe) i kršenjem sudskih odluka. Agresija je najčešće sekundarno povezana s navedenim djelima ili se ispoljava prema članovima vlastite obitelji i ona je često instrumentalna (nanošenje štete žrtvi sporedno je, a osnovna je svrha postizanje nekog cilja) a manje neprijateljska (s ciljem da se nekome nanese šteta ili bol).

6. Vulnerabilnost djece i mladih • Istraživanja pokazuju da postoji snažna povezanost između zloupotrebe droge i nasilja kod mladih (adolescenata starosti od 12 do 17 godina). • Kod mladih koji su zloupotrebljavali droge u posljednjih godinu dana dva se puta povećava vjerojatnost da će sudjelovati u nasilnom ponašanju (tučnjava, grupna tučnjava ili napad s namjerom ozljeđivanja) u odnosu na one koji nisu zloupotrebljavali droge. • Istraživači su ustanovili da su daleko skloniji agresiji adolescenti s nižom razinom samopouzdanja, zatim oni skloniji depresiji te oni koji su bili izloženi internetskim ili televizijskim sadržajima prepunim nasilja. Potonje ukazuje na vjerojatno postojanje poveznice između multimedijskih sadržaja i agresivnog ponašanja adolescenata. Rezultati su dobiveni provedbom NSDUH. The National Survey on Drug Use and Health (NSDUH) je godišnje istraživanje pod pokroviteljstvom Substance Abuse and Mental Health Services Administration (SAMHSA).

7. Stigma Ideja da su psihički bolesne osobe (uključujući ovisnike) opasne i predstavljaju značajan rizik od nasilja u javnosti pojačava socijalnu stigmu i diskriminaciju te smanjuje mogućnosti za njihovu uspješnu integraciju u zajednicu. S druge strane, javna percepcija odnosa između nasilja i duševnih bolesti je važna jer društvo definira mentalni poremećaj i skrbi o zaštiti mentalnog zdravlja.

8. Ovisničko ponašanje u kriminalnom kontekstu Ovisnici i kriminal: 1. Primarno ovisnici, sekundarno kriminalci Prema ovome obrascu ponašanja ovisnici ulaze u kriminalni milje kako bi mogli financirati svoju ovisnost. 2. Primarno kriminalci, sekundarno ovisnici Prema ovome obrascu ponašanja kriminalci (dileri) tijekom ilegalne preprodaje započinju sa štetnom zloupotrebom droge te s razvojem ovisničkog ponašanja. Pojedinci iz obje su skupine i ovisnici i kriminalci, a kriminal je snažno povezan s nasiljem u različitim oblicima.

9. Prevencija Prevencija ovisnosti značajnim je dijelom i prevencija kriminala odnosno nasilja. Prevencija (“drognog”) kriminala manjim je dijelom i prevencija ovisnosti. Prevencija uključuje specifičnu edukaciju i psihoedukaciju (primarna prevencija), osnaživanje suportivnih kapaciteta pojedinca i obitelji i modifikaciju obiteljske dinamike (sekundarna prevencija), te svakako podršku liječenju (tercijarna prevencija). Najkvalitetniji pristup prevenciji jest primarna prevencija jer je ona neselektivna i jednako protektivna za sve oblike rizičnog ponašanja, osobito onih kod djece i mladih.

10. Hvala na pažnji!