Download
1 / 64
690 likes | 1.38k Vues
OBILJEŽJA TURISTIČKOG TRŽIŠTA I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA. Pojam i osnovni elementi turističkog tržišta…. tržište se s prostornog aspekta definira kao mjesto na kojem se susreću subjekti ponude i potražnje , odnosno mjesto na kojem trgovci susreću kupce kojima žele prodati svoju robu
E N D
OBILJEŽJA TURISTIČKOG TRŽIŠTA I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TURIZMA
Pojam i osnovni elementi turističkog tržišta… • tržište se s prostornog aspekta definira kao mjesto na kojem se susreću subjekti ponude i potražnje, odnosno mjesto na kojem trgovci susreću kupce kojima žele prodati svoju robu • cijena robe, odnosno usluge, pojavljuje se kao regulator veličine ponude i potražnje • na turističkom tržištu susreću se subjekti ponude i potražnje, a vrlo često se pojavljuju i posrednički faktori koji ta dva subjekta dovode u međusobnu vezu
… • Turističko tržište je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služe za podmirenje turističkih potreba na određenom prostoru, odnosno odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih kretanja (Vukonić i Čavlek, 2001)
…specifičnosti bez kojih turističko tržište ne može funkcionirati… • podmirenje turističkih potreba nije moguće ostvariti bez putovanja turista/turističkih potrošača izvan njihove uobičajene sredine u mjesta u kojima je koncentrirana turistička ponuda • proizvodi i usluge koje se nude na određenom turističkom tržištu za podmirenje turističkih potreba ne mogu se odvojiti od prostora na kojem se „proizvode“ već su za njega čvrsto vezani, što znači da se ne mogu konzumirati na nekom drugom mjestu, dok se na robnim tržištima proizvodi i usluge mogu neograničeno kretati
… • turisti uvijek predstavljaju sastavni dio „proizvodnje“ turističkog proizvoda i njegova konzumacijanije moguća bez njihove osobne prisutnosti, što nije slučaj na drugim tržištima i s drugim proizvodima • turistički proizvod nije homogeni proizvod koji bi bio rezultat jedinstvenog proizvodnog procesa (kao što je to slučaj s proizvodima na drugim tržištima), već se radi o integriranom proizvodu kojeg u trenutku konzumacije pružaju različiti pružatelji usluga, a turist ga doživljava kao jedinstveno turističko iskustvo.
… • Onaj dio turističkog tržišta na kojem se nalazi veća koncentracija turističke potražnjeemitivno turističko tržište, a drugi dio tržišta na kojem je locirana koncentrirana turistička ponuda receptivno turističko tržište • Konstitutivnim elementima (subjektima) turističkog tržišta smatraju se: • turistička ponuda • turistička potražnja • turistički posrednici
…analiza turističkog tržišta s četiri aspekta… • predmeta razmjene– turizam pretežno obuhvaća uslužne djelatnosti, pa je iturističko tržište stoga dominantno tržište usluga • prostora – geografski određenih tržišta koja se mogu promatrati od lokalnog do međunarodnog tržišta u granicama velikih svjetskih geografskih regija sa sličnim prirodnim obilježjima; • mjesta na kojem se susreću turistička ponuda i turistička potražnja – turistička destinacija (turistička destinacija prostorno se uvijek nalazi na receptivnom turističkom tržištu)
… • načina na koji turistička ponuda i potražnja stupaju u međusobnu vezu: • izravno (bez korištenja posrednika), • neizravno (uz korištenje posrednika) ili • kombinirano (koristeći samo dijelom usluge turističkih posrednika); • pretežno individualno (tržište na kojem se turistička putovanja poduzimaju samostalno, bez pomoći posrednika, odnosno na kojem turisti zadržavaju maksimalnu razinu kontrole nad odlukom kamo putuju, kojim prijevoznim sredstvom, kada putuju i što u destinaciji poduzimaju) i • pretežno organizirano (uključivanje turističkih agencija i turoperatora u organiziranje turističkih putovanja i sadržajnog boravka turista u turističkim odredištima)
Pojam, koncept i karakteristike turističke potražnje… • Turistička potražnja se za potrebe turističke statistike najčešće definira kao ukupan broj osoba koji sudjeluje u turističkim kretanjima, ili se želi uključiti u turistička kretanja, da bi koristile različite turističke usluge u mjestima izvan svoje uobičajene sredine u kojoj žive i/ili rade (Cooper et al., 1998).
…tri ključne činjenice koje se vežu uz turističku potražnju… • na potražnju može utjecati više čimbenika, a ne samo cijena • potražnju ne čine samo osobe koje se stvarno uključuju u turistička kretanja, već i one osobe koje bi to željele, ali se iz određenih razloga ne mogu uključiti • turistička potražnja determinira odnose na turističkom tržištu
…podjela turističke potražnje… • Idealna potražnja – čine je svi stanovnici neke zemlje koji imaju objektivnu potrebu uključiti se u turistička kretanja. To istovremeno ne znači da se svi oni i mogu uključiti u turistička kretanja. • Potencijalna potražnja – predstavlja sve one osobe kod kojih postoji potreba, ali i mogućnost da zadovolje svoje turističke potrebe, ali koji još nisu donijeli konačnu odluku o potrošnji, odnosno o uključivanju u turistička kretanja. • Realna potražnja – to su svi oni koji su donijeli odluku da sva ili dio svojih slobodnih sredstava i slobodnog vremena potroše za zadovoljenje turističkih potreba. • Efektivna potražnja – predstavlja onaj dio realne potražnje, koji s aspekta različitih razina turističke ponude (receptivne zemlje, turističke destinacije u širem ili užem smislu, određenog pružatelja usluge u turizmu) koristi usluge upravo u toj destinaciji, odnosno kod točno određenog davatelja usluge.
…karakteristike turističke potražnje… • dislociranost • heterogenost • elastičnost • dinamičnost • sezonalnost • dislociranost turističke potražnje od turističke ponude uvjetuje korištenje transportnog sustava, korištenje marketinških aktivnosti, ali i uvjetuje bitno različite odnose na relaciji ponuda – potražnja
…heterogenost turističke potražnje… • turistička je potražnja heterogena s gledišta različitih potreba, navika i sklonosti pojedinih skupina potrošača, u što se uključuje i raznovrsna kulturna, vjerska ili politička pripadnost, a također i s aspekta različitih i zabavnih ili sportskih potreba i sklonosti pojedinih kategorija turista. Ti nematerijalni, pa i iracionalni elementi duhovne nadgradnje često opredjeljuju turističku potražnju • nositelji turističke ponude kreiraju svoje proizvode za što je moguće homogeniju skupinu turističkih potrošača kako bi mogli optimalno ispuniti njihova očekivanja • homogene skupine moguće je kreirati prema različitim kriterijima: dobnoj strukturi, obrazovanju, platežnoj sposobnosti, motivima koji ih potiču na turistička putovanja i mnogim drugim kriterijima
…elastičnost turističke potražnje… • dinamičan odnos između potražnje i drugih zavisnih pojava, u kojem se potražnja mijenja brže, jednako ili sporije nego što nastupaju promjene u drugoj pojavi • osjetljivost turističke potražnje na promjene u ekonomskim kategorijama o kojima ovisi turistička potražnja (promjene u visini dohotka i/ili promjene u visini cijena usluga) –primarna elastičnost turističke potražnje
… • dohodovna elastičnost turističke potražnje (utvrđuje se stupanj reakcije potražnje na promjene u dohotku) • cjenovna elastičnost turističke potražnje (utvrđuje se stupanj reakcije turističke potražnje na promjenu cijena određenih usluga na turističkom tržištu – turističkog aranžmana) • ukoliko su promjene turističke potražnje uvjetovane promjenama u strukturi turističke ponude – sekundarna elastičnost turističke potražnje
…dinamičnost turističke potražnje… • temeljni je uvjet funkcioniranja turističkog tržišta, jer u suprotnom ne bi bilo ni turizma • na dinamičnost potražnje posebno utječe tehnički i tehnološki napredak i to posebno u domeni prijevoznih sredstava, čime se stvaraju uvjeti za još veću pokretljivost turističke potražnje, što je uzročno-posljedično povezano s povećanjem turističkog prometa
…sezonalnost turističke potražnje… • ograničeno vrijeme koje stoji turistima na raspolaganju za turistička putovanja i boravke, a koje se svodi uglavnom na vrijeme godišnjeg odmora, dane vikenda i blagdana • vremenska ograničenost turističke potražnje jedan je od glavnih uzroka sezonalnosti u turizmu
… • potražnja za uslugama u turizmu vremenski je neravnomjerno raspoređena • problem koncentriranog kretanja turista i odvijanja turističkog prometa u točno utvrđenim vremenskim intervalima koji se iz godine u godinu događaju na približno isti način i u približno istim vremenskim razmacima, pa tako govorimo o ljetnoj i zimskoj sezoni • neke destinacije imaju vršnu sezonu u trajanju od samo nekoliko tjedana, dok u drugim destinacijama vršna sezona traje i nekoliko mjeseci • odražava se na iskorištenost kapaciteta turističke ponude, ali i na zaposlenost
…negativne posljedice sezonalnosti… • sezonalnost turističke potražnje utječe na stopu iskorištenosti smještajnih kapaciteta. • opća turistička infrastruktura (umjetne atrakcije, objekti na plaži, parkirališta, ceste, marine, itd.) ostvaruje prenisku stopu iskorištenosti izvan sezone • da bi se mogao nositi s vršnom sezonom, javni sektor se suočava s visokim operativnim troškovima poslovanja (policija, vatrogasna služba, kapaciteti bolnice, itd.). Ovi troškovi nisu ograničeni samo na vršnu sezonu, već ostavljaju posljedice na poslovanje tijekom cijele godine.
… • u mnogim turističkim regijama sezonalnost dovodi do sezonske zaposlenosti. Radno vrijeme je često produženo. • turistički potrošači se suočavaju s visokim cijenama, prevelikom koncentracijom turističkog prometa, prometnim gužvama i često lošom uslugom, što se sve negativno odražava na njihovo zadovoljstvo • koncentracija potražnje u kratkom vremenskom razdoblju najčešće izaziva ekološke posljedice ili vodi prekoračenju opteretnog kapaciteta prirodnih ili kulturnih atrakcija
Pojam, struktura i karakteristike turističke ponude… • Turistička ponuda je dio tržišta koji se pojavljuje kao ponuđač proizvoda i usluga, odnosno kao ona količina proizvoda i usluga koja se nudi po određenim cijenama radi zadovoljenja turističkih potreba (Vukonić i Čavlek, 2001).
… • turističku ponudu karakterizira količina proizvoda i usluga koje će se staviti na prodaju po određenim cijenama, dok istovremeno turističku potražnju karakterizira količina roba i usluga koja se kupuje po određenim cijenama • ponuda i potražnja susreću se na receptivnom tržištu na kojem se konzumira turistički proizvod • u turizmu nije moguće proizvoditi “zalihe turističkih usluga” koje bi se u nekom povoljnijem trenutku mogle plasirati po povoljnijim cijenama (npr. noćenje) • na potražnju u turizmu daleko više utječu faktori na koje turistička ponuda ne može imati nikakvog utjecaja
…komponente turističke ponude… • atrakcije (od prirodnih i antropogenih do umjetnih atrakcija, uključujući i zabavu), • ugostiteljstvo (smještaj, prehrana i druge prateće usluge), • prijevoz (zračni, željeznički, brodski, autobusni, rent-a-car), • turističko posredništvo (turističke agencije, turoperatori) • organizacije turizma (nacionalne, regionalne i lokalne turističke zajednice, razne udruge u turizmu), • trgovina (usluge trgovine na malo) itd.
… • Pojam turističke ponude nužno je razmatrati u najširem smislu i ona „uključuje sve gospodarske i društvene sudionike jedne zemlje, koji na direktan ili indirektan način pridonose širenju i različitosti ukupne ponude i time mogućem povećanju turističke potrošnje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka domaćih i inozemnih turista.“ (Pirjevec, 1998)
… • Turističkiproizvod je skup materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju izvornoj i izvedenoj turističkoj ponudi (Čavlek, Vukonić, 2001). • Burkart i Medlik (1974) definirali su turistički proizvod kao amalgam svega onoga što turist poduzima u destinaciji i usluge koje koristi da bi zadovoljio svoje turističke potrebe.
…turističku ponudu karakteriziraju… • dislociranost • heterogenost • neelastičnost • statičnost • sezonalnost • heterogenost turističke ponude uvjetovana je heterogenošću turističke potražnje i jedan je od ključnih uvjeta privlačenja heterogene turističke potražnje u različite turističke destinacije
…neelastičnost turističke ponude… • ogleda se u nemogućnosti kapaciteta većeg dijela turističke ponude da može reagirati na promjene u drugim pojavama na turističkom tržištu (na primjer, ako dođe do smanjenja zanimanja za određenu turističku destinaciju, turistička ponuda se ne može proporcionalno smanjiti)
…statičnost turističke ponude… • ogleda se u nemogućnosti njenog prostornog premještanja, ali i u činjenici da turistički potrošači ne mogu konzumirati turistički proizvod izvan tržišta ponude • zbog svoje nepokretljivosti ne može izravno zaintrigirati potencijalnu potražnju da postanu njezini realni potrošači • moraju se izdvajati znatna sredstva za različite oblike komunikacije s tržištem potražnje kako bi tu potražnju potakla na kretanje u smjeru njihove turističke destinacije i na korištenje upravo njihovih proizvoda i usluga
…sezonalnost turističke ponude… • cilj je svih sudionika turističke ponude smanjiti sezonske oscilacije u poslovanju, odnosno produljiti turističku sezonu kako bi se postigli što bolji ekonomski učinci • s aspekta razvoja specifičnih oblika turizma korištenje određenih resursa ima različitu vremensku koncentraciju korištenja tijekom godine
Glavni trendovi na turističkom tržištu… • analiza trendova pomaže emitivnim i receptivnim turističkim zemljama da kritički analiziraju vlastiti položaj na turističkom tržištu, da spoznaju koje se promjene na tržištu događaju kako bi se mogle što brže prilagoditi tim promjenama i bolje se nositi s konkurencijom
… • promjene koje se događaju na turističkom tržištu možemo promatrati sa stanovišta faktora koji utječu na ponašanje turističke potražnje (ekonomski, politički, tehnološki…) • na turističku potražnju bitno utječe i: • turistička ponuda • dinamika ponašanja uvjetovana unutrašnjim čimbenicima svake pojedine osobe
…trend rasta turističke potražnje i turističke ponude… • jedan od najuočljivijih trendova u dosadašnjem razvoju turizma je trend rasta turističke potražnje koji je uzročno posljedično povezan s trendom rasta turističke ponude
Međunarodni turistički dolasci u svijetu u razdoblju 1950.-2007. godine
Prihodi od međunarodnog turizma u svijetu u razdoblju 1950.-2007. godine
… • u dosadašnjem razvoju turizma moguće je jasno uočiti: • trend disperzije turističkog prometa na sve veći broj receptivnih turističkih zemalja u svijetu, odnosno trend postepene ravnomjernije geografske distribucije međunarodnog turističkog prometa u svijetu • trend nagle ekspanzije turističkog prometa u zemljama koje do tada nisu bilježile značajniji turistički promet (npr. Kina, Turska, Ruska Federacija, Malezija)
Vodeće turistički receptivne zemlje svijeta (prema udjelima u ostvarenim međunarodnim turističkim dolascima – u razdoblju 1950.–2005. godine)
Udio turističkih regija u ukupnom broju međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu (u razdoblju 1970.-2007. godine te predviđanje za 2020. godinu)
… • s pojavom novih turističkih destinacija na svjetskom turističkom tržištu raste i konkurencija • daleke destinacije cijenom postaju konkurentne tradicionalnim turističkim destinacijama • trend rasta turističkog prometa znatno je veći za receptivne destinacije na području jugoistočne Azije i Pacifika, nego što je to za destinacije u Europi i Americi • većina turističkih putovanja danas u svijetu odvija se unutar iste regije (gotovo 80% svih međunarodnih turističkih putovanja), ali trend putovanja u daleke destinacije iz godine u godinu polako raste
… • iako trend provođenja odmora i rekreacija na suncu, uz obale mora, rijeka ili jezera još uvijek dominira na tržištu, ipak su uočljive neke značajne promjene u načinu provođenja odmora pa se sve više traži mogućnost bavljenja raznim aktivnostima na odmoru s kojima se povezuju doživljaji za pamćenje
Vodeće emitivne turističke zemlje po ostvarenoj inozemnoj turističkoj potrošnji
…trend rastuće globalizacije turističke potražnje… • iako intraregionalna turistička putovanja ostvaruju udio od 80% u međunarodnim turističkim putovanjima, UNWTO predviđa da će do 2020. godine udio interregionalnih turističkih putovanja doseći gotovo 25% ukupnih međunarodnih turističkih putovanja • sve veća mobilnost turističke potražnje utječe i na sve veće podudaranje u sklonostima turističkih potrošača, na stvaranje globalnog stila življenja, sličnih preferencija kod odabira turističkog proizvoda što sve vodi trendu rastuće standardizacije i homogenizacije turističkog tržišta (Vanhove, 2003)
…utjecaj demografskih promjena na turistička kretanja… • jedan od najvažnijih globalnih trendova s kojima se suočavaju gotovo sve razvijene zemlje svijeta je ubrzani trend rasta „populacije koja stari“ i trend smanjenja broja djece u obiteljima • emitivni turistički potencijali će na tradicionalnim emitivnim tržištima u sljedećih 40 godina biti populacija „45+“ te da će turistička potražnja starijih dobnih skupina rasti, dok će istovremeno potražnja mlađih dobnih skupina biti u opadanju (World Travel Monitor, 2003)
… • starije dobne skupine predstavljaju izuzetno heterogenu skupinu turističkih potrošača: • jedne predstavljaju „aktivni seniori” koji su zdravi i aktivni te koji često putuju • drugu skupinu predstavlja konzervativna srednja i dobrostojeća klasa starijih osoba do 75 godina, zdravih i koji nastavljaju s turističkim putovanjima u istom ritmu kao i u mlađim godinama, ali imaju i tradicionalno potrošačko ponašanje
… • najznačajnije karakteristike tržišnog segmenta “treće dobi”: • češće putuje • nerijetko bira destinacije udaljenije od njihova mjesta stalnog boravka • duže ostaje na odmoru • kombinira dvije ili više destinacija na jednom putovanju • želi sudjelovati u različitim aktivnostima • troši više na putovanju • još uvijek su na tržištu potražnje „trend setteri“ mlađe generacije, ali ih tek s malim odmakom slijede starije generacije
… • promjene u demografskoj strukturi stanovništva značajno će utjecati i na vrstu ili oblik turističkih kretanja u narednim desetljećima: • trend rasta turističke potražnje za prvoklasnim hotelima na svim receptivnim turističkim tržištima • rast potražnje za srednju kategoriju hotela • stagnacija potražnje predviđa se za jeftini hotelski smještaj i smještaj u turističkim kampovima • najtraženiji turistički proizvod i dalje će se temeljiti na ponudi odmora na suncu i plažama, ali nadopunjen s mnogobrojnim dodatnim, vrlo atraktivnim sadržajima. • rasti će zanimanje turističke potražnje za paket-aranžmanima te booking pojedinačnih usluga putem Interneta
…promjene sustava vrijednosti i stila života… • promjene sustava vrijednosti bitno utječu na promjene u karakteru i strukturi turističke potražnje • sve više ljudi postaje ekološki svjesno i teži da ekološku ravnotežu osjeti i u njoj uživa barem na odmoru • povećan je osjećaj za kvalitetu života, pa su stoga i turisti postali osjetljiviji na kvalitetu • povećana je osjetljivost turističkih potrošača na cijene i kontinuirani zahtjevi za višom kvalitetom usluge
… • s obzirom da su turistički potrošači postali znatno iskusniji u turističkim putovanjima, oni traže individualniji pristup organizaciji putovanja i odmora teteže ostvarenjujedinstvenog doživljaja na odmoru • trend niske lojalnost prema određenoj destinaciji, ali relativno visoke lojalnosti prema marki proizvoda destinacije odnosno turističkog posrednika
… • od 1980.-ih godina na tržištu prisutan trend sve veće polarizacije turističke potražnje na dvije osnovne kategorije: • na jednoj su strani potrošači koji traže visoku kvalitetu usluga • na drugoj su strani oni kojima je najvažnija što niža cijena turističkih usluga • turistički potrošači postaju sve zahtjevniji, putuju češće, ali kraće i sve se više okreću specifičnim oblicima turizma u potrazi za novim doživljajima
