Definiranje polja socijalne psihologije

1. Definiranje polja socijalne psihologije

2. Psihologija? • Marko Marulić negdje između 1510. i 1517. • znanost o duševnom životu • prije “de anima” ili “pneumatologija” Socijalna psihologija? • kraj 19. i početak 20. stoljeća Što je razlikuje od ostalih psihologija? POLAZIŠNA TOČKA? ZAJEDNIČKI ŽIVOT LJUDI

3. psihološke pojave socijalne pojave Problem definiranja u znanosti • Socijalna psihologija - disciplina psihologije koja nastoji razumjeti i objasniti kakav utjecaj na mišljenje, osjećanjei ponašanjepojedinaca ima stvarno, predočenoili nagovještenoprisustvo drugih ljudi. G. W. Allport (1968) Grana psihologije koja proučava psihološke aspekte socijalnih pojava i socijalne aspekte psiholoških pojava M. Zvonarević (1976) MODERNA – logika koja odvaja subjekt od objekta POSTMODERNA – prvenstvo jezika, participiranje u kulturalnoj tradiciji

4. Postmodernistička kritika • Dolazi iz kritičke socijalne psihologije • SP odražava vjerovanje u jedinstvenu, racionalnu osobu, Ψ organiziranu oko svjesnog doživljaja vlastitog “Ja” • Jedinstvena individualna subjektivnost je povijesna diskurzivna konstrukcija! • postoje samo subjektivne pozicije koje zauzimamo u postojećim diskurzima • Diskurz? • ograničeni i relativno organizirani skup iskaza i postupanja koji oblikuju simboličko-vrijednosni horizont • Proizvode znanje o subjektima i objektima • Konstruiraju njihove identitete i odnose • Ali nikad kao zaokružene strukture

5. “Cijela je zbilja samo tekst podložan beskonačnim interpretacijama i lingvističkim manipulacijama ali nikada konačni sud” Povratak u prošlost – F. De Saussure • Psihologija kao diskurz • organizirani pogon za proizvodnju značenja • (Teorije, metode, istraživanja), meta-teorije označeno znak drvo označitelj

6. Modernistička socijalna psihologija • tradicija usmjerena na utvrđivanje i uspostavljanje općih “zakona” kroz sistematsku opservaciju POČETAK KRITIKE (Gergen, 1973) • socijalna psihologija kao POVIJEST • metode su znanstvene, ali su teorije primarno odraz suvremene povijesti – refleksije sadašnjih kul. praksi. • znanost i društvo - petlja povratne sprege - komunikacija z. teorija kao agens socijalne promjene • povijesna kontingentnost rezultata psih. istraživanja • uvijek postoji određena pristranost - vrijednosti su popratni proizvodi društvene egzistencije

7. Psihologija u postmodernom kontekstu • Polemike o “individualnom znanju”, “objektivnosti” i “istini” • centralnost individualnog znanja? • objektivna spoznatljivost svijeta? • jezik kao nositelj istine? • smislenost je rezultat zajedničkog sudjelovanja • svijet je socijalna konstrukcija - zajedničko poimanje, tradicije razumijevanja i konvencije • jezik sudjeluje u stvaranju i/ili održavanju oblika kulturalnih praksi

8. Kritike postmodernizma • Realistička kritika: • nijekanje realnosti svijeta, mentalnih procesa, individualnog iskustva i ljudskih sposobnosti = doprinos bijedi statusa quo • Stav o socijalnoj konstruiranosti svijeta ne umanjuje njegovu važnost, niti ga poništava. • “Jednom kad sam svjestan kulturalne kontingencije svoje ontologije i vrijednosti, stječem određenu skrušenost. Spreman sam na daljnji dijalog o ovim stvarima, posebno s onima koji ne dijele moje pretpostavke.”

9. Kritike postmodernizma • Kritika skepticizma: “Vi tvrdite kako nema istine, objektivnosti, niti znanja bez vrijednosne pristranosti, te da nema univerzalne logike. Pa ipak tvrdite da su vaši argumenti istiniti, logični, objektivni i nepristrani. Vaš je prijedlog stoga nedosljedan jer u osnovi ovisi upravo o onome što napada.” • Optužba za “moralni relativizam” : • Ne traži se uništavanje tradicija – znanosti i vrijednosti • Uvjerenja nisu u formi “konačne određenosti”, već povijesne i kulturalne pozicioniranosti • Doprinosi kulturi dijaloga i stvaranju održivijih značenja.

10. Obećanja postmod. psihologije • Empirijska znanost: • problem nije jesu li teorije ili pretpostavke istraživanja točne ili netočne u nekom krajnjem smislu, nego jesu li specifična predviđanja ikako upotrebljiva izvan lokalne “igre istine”. • “igre istine” zamijeniti kulturalno korisnim teorijama i istraživanjima koja razmatraju probleme od moralne i političke važnosti (npr. Milgram, Ash...) • Vitalizacija intelektualnog života: • Etičko i političko propitivanje teorija, metoda i rezultata istraživanja – kakve oblike poimanja promoviramo • Refleksivnost i dijalog s tradicijom – protiv “zastarjelosti” • Među-kulturalni dijalog

11. Obećanja postmod. psihologije • Poziv na teorijsku kreativnost – “funkcionalna poimanja” npr. kreiranje racionalnosti unutar dijaloga (Billig) – reformulacija psiholoških procesa u relacijska postignuća • Procvat metodologije – fragmentacija discipline zabrinjava samo one koji smatraju da jedan pristup treba prevladati • Obogaćenje prakse – terapije, savjetovanja, obrazovanje, provjeravanje sposobnosti, organizacijski rad ... • Cilj: bogatstvo koncepata, osjetljivost na ideologiju i povijest, metodološka inovativnost, dijalog transformacije

12. Priprema za idući seminarski susret Metode istraživanja: Grupni zadatak (do 4 osobe u grupi) Prije upuštanja u zadatak pročitati: 2. poglavlje u knjizi Socijalna psihologija, (2005.) Aronson i sur. – Metodologija ZADACI: • Analiza arhivske građe • Atribucije u novinskim člancima o sportu • Anketno istraživanje • Promjene u osobnom prostoru – razgovor s prijateljima • Opažanje veličine osobnog prostora s obzirom na vrstu odnosa