1 / 12

Definiranje polja socijalne psihologije

Definiranje polja socijalne psihologije. Psihologija?. Marko Marulić negdje između 1510. i 1517. znanost o duševnom životu prije “de anima” ili “pneumatologija”. Socijalna psihologija?. kraj 19. i početak 20. stoljeća Što je razlikuje od ostalih psihologija ? POLAZIŠNA TOČKA?

Télécharger la présentation

Definiranje polja socijalne psihologije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Definiranje polja socijalne psihologije

  2. Psihologija? • Marko Marulić negdje između 1510. i 1517. • znanost o duševnom životu • prije “de anima” ili “pneumatologija” Socijalna psihologija? • kraj 19. i početak 20. stoljeća Što je razlikuje od ostalih psihologija? POLAZIŠNA TOČKA? ZAJEDNIČKI ŽIVOT LJUDI

  3. psihološke pojave socijalne pojave Problem definiranja u znanosti • Socijalna psihologija - disciplina psihologije koja nastoji razumjeti i objasniti kakav utjecaj na mišljenje, osjećanjei ponašanjepojedinaca ima stvarno, predočenoili nagovještenoprisustvo drugih ljudi. G. W. Allport (1968) Grana psihologije koja proučava psihološke aspekte socijalnih pojava i socijalne aspekte psiholoških pojava M. Zvonarević (1976) MODERNA – logika koja odvaja subjekt od objekta POSTMODERNA – prvenstvo jezika, participiranje u kulturalnoj tradiciji

  4. Postmodernistička kritika • Dolazi iz kritičke socijalne psihologije • SP odražava vjerovanje u jedinstvenu, racionalnu osobu, Ψ organiziranu oko svjesnog doživljaja vlastitog “Ja” • Jedinstvena individualna subjektivnost je povijesna diskurzivna konstrukcija! • postoje samo subjektivne pozicije koje zauzimamo u postojećim diskurzima • Diskurz? • ograničeni i relativno organizirani skup iskaza i postupanja koji oblikuju simboličko-vrijednosni horizont • Proizvode znanje o subjektima i objektima • Konstruiraju njihove identitete i odnose • Ali nikad kao zaokružene strukture

  5. “Cijela je zbilja samo tekst podložan beskonačnim interpretacijama i lingvističkim manipulacijama ali nikada konačni sud” Povratak u prošlost – F. De Saussure • Psihologija kao diskurz • organizirani pogon za proizvodnju značenja • (Teorije, metode, istraživanja), meta-teorije označeno znak drvo označitelj

  6. Modernistička socijalna psihologija • tradicija usmjerena na utvrđivanje i uspostavljanje općih “zakona” kroz sistematsku opservaciju POČETAK KRITIKE (Gergen, 1973) • socijalna psihologija kao POVIJEST • metode su znanstvene, ali su teorije primarno odraz suvremene povijesti – refleksije sadašnjih kul. praksi. • znanost i društvo - petlja povratne sprege - komunikacija z. teorija kao agens socijalne promjene • povijesna kontingentnost rezultata psih. istraživanja • uvijek postoji određena pristranost - vrijednosti su popratni proizvodi društvene egzistencije

  7. Psihologija u postmodernom kontekstu • Polemike o “individualnom znanju”, “objektivnosti” i “istini” • centralnost individualnog znanja? • objektivna spoznatljivost svijeta? • jezik kao nositelj istine? • smislenost je rezultat zajedničkog sudjelovanja • svijet je socijalna konstrukcija - zajedničko poimanje, tradicije razumijevanja i konvencije • jezik sudjeluje u stvaranju i/ili održavanju oblika kulturalnih praksi

  8. Kritike postmodernizma • Realistička kritika: • nijekanje realnosti svijeta, mentalnih procesa, individualnog iskustva i ljudskih sposobnosti = doprinos bijedi statusa quo • Stav o socijalnoj konstruiranosti svijeta ne umanjuje njegovu važnost, niti ga poništava. • “Jednom kad sam svjestan kulturalne kontingencije svoje ontologije i vrijednosti, stječem određenu skrušenost. Spreman sam na daljnji dijalog o ovim stvarima, posebno s onima koji ne dijele moje pretpostavke.”

  9. Kritike postmodernizma • Kritika skepticizma: “Vi tvrdite kako nema istine, objektivnosti, niti znanja bez vrijednosne pristranosti, te da nema univerzalne logike. Pa ipak tvrdite da su vaši argumenti istiniti, logični, objektivni i nepristrani. Vaš je prijedlog stoga nedosljedan jer u osnovi ovisi upravo o onome što napada.” • Optužba za “moralni relativizam” : • Ne traži se uništavanje tradicija – znanosti i vrijednosti • Uvjerenja nisu u formi “konačne određenosti”, već povijesne i kulturalne pozicioniranosti • Doprinosi kulturi dijaloga i stvaranju održivijih značenja.

  10. Obećanja postmod. psihologije • Empirijska znanost: • problem nije jesu li teorije ili pretpostavke istraživanja točne ili netočne u nekom krajnjem smislu, nego jesu li specifična predviđanja ikako upotrebljiva izvan lokalne “igre istine”. • “igre istine” zamijeniti kulturalno korisnim teorijama i istraživanjima koja razmatraju probleme od moralne i političke važnosti (npr. Milgram, Ash...) • Vitalizacija intelektualnog života: • Etičko i političko propitivanje teorija, metoda i rezultata istraživanja – kakve oblike poimanja promoviramo • Refleksivnost i dijalog s tradicijom – protiv “zastarjelosti” • Među-kulturalni dijalog

  11. Obećanja postmod. psihologije • Poziv na teorijsku kreativnost – “funkcionalna poimanja” npr. kreiranje racionalnosti unutar dijaloga (Billig) – reformulacija psiholoških procesa u relacijska postignuća • Procvat metodologije – fragmentacija discipline zabrinjava samo one koji smatraju da jedan pristup treba prevladati • Obogaćenje prakse – terapije, savjetovanja, obrazovanje, provjeravanje sposobnosti, organizacijski rad ... • Cilj: bogatstvo koncepata, osjetljivost na ideologiju i povijest, metodološka inovativnost, dijalog transformacije

  12. Priprema za idući seminarski susret Metode istraživanja: Grupni zadatak (do 4 osobe u grupi) Prije upuštanja u zadatak pročitati: 2. poglavlje u knjizi Socijalna psihologija, (2005.) Aronson i sur. – Metodologija ZADACI: • Analiza arhivske građe • Atribucije u novinskim člancima o sportu • Anketno istraživanje • Promjene u osobnom prostoru – razgovor s prijateljima • Opažanje veličine osobnog prostora s obzirom na vrstu odnosa

More Related