HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 13 -201 4 )

1. HRVOJE TURKOVIĆTEORIJA MONTAŽE (2013-2014) 4. Raspoznavanje ambijenta 5. XI. 2013.

2. DOSTATNA I NEDOSTATNA RAZLIKA U PROMATRANJU PRI KONTINUIRANOM REZU- PRIMJERI • Dostatna razlika: Psiho, Hitchcock (razgovor i ustajanje s kreveta u prvoj sceni filma) • Nedostatna razlika: Do posljednjeg daha, Godard (vožnja u automobilu) • http://www.youtube.com/watch?v=1KUVwKp6MDI • http://www.youtube.com/watch?v=1ov4mQJIHhc • Nedostatna razlika kao greška: • SKOK U KADRU: http://www.youtube.com/watch?v=HVlZjJfXYfU • http://www.youtube.com/watch?v=ONMSe_zhq70 (primjer greške)

3. SISTEMATIZACIJA OSNOVNIH POJMOVA

4. PROBLEM PREPOZNAVANJA: ŠTO SE SVE MORA PREPOZNATI OD PRIZORA NA MONTAŽNOM PRIJELAZU PRIMJER: Godardovi skokoviti rezovi • 1. moramo prepoznati je li ambijent u dva uzastopna kadra prostorno isti ili je različit • Prepoznavanje (identifikacija) ambijenta (“nekretnina prizora”) • 2. moramo prepoznati je li ambijent u dva uzastopna kadra vremenski isti ili je različit • Prepoznavanjer ambijentalne atmosfere (promjenjivih vidova ambijenta) • 3. jesu li važni predmeti isti ili različiti • Prepoznavanje predmeta • 4. je li lik, odnosno, jesu li likovi u dva uzastopna kadra isti ili različiti • Prepoznavanje likova • 5. je li radnja u dva uzastopna kadra ista radnja ili to gledamo posve različitu radnju • Prepoznavanje radnje

5. DOŽIVLJAJNE FUNKCIJE AMBIJENTIRANJA • 1. Osiguravanje ključnih (postojanih) identifikacija predočenog «svijeta» • Zemljopisnih (gdje je - na zemlji, u svemiru - “smještena” radnja) • Povijesnih (u kojem povijesnom ili “nadpovijesnom” vremenu) • Društvenog situiranja (koji tip društvenog prostora – radni, javni, kućni...; za koji društveni status...) • 2. Osiguravanje akcijskog prostora likovima (kakve sve tjelesne radnje, akcije, odn. kakvo razumijevanje njihovih mogućnosti uvjetuje dani ambijent) • 4. Proksemičko-komunikacijski faktor (kakve komunikacije podrazumijeva ili ne podrazumijeva ambijent) • 5. Modulator «raspoloženja» - emotivni faktor (kako utječe na raspoloženje određen tip ambijenta)

6. OPERATIVNE NADLEŽNOSTI ZA AMBIJENTIRANJE Ambijentiranje je • Važan je dio scenarijskog posla – ‘scenski’ dio scenarijskog posla. • Specijalističan je posao scenografskog posla – pronalaženje, prilagodba i/ili izgradnja traženih ambijenata • Važan je dio režijskog posla – procjena koji su ambijenti odgovarajući za film – njegovu radnju i “atmosferu” filma • Važan je dio i snimateljskog posla – kako kadar otkriva (omogućava raspoznavanje i emotivno uključivanje) ambijenta u doživljaj • Važan dio montažerskog posla – omogućiti dobro raspoznavanje ambijenta na montažnom prijelazu • Rukovodeće pitanje sa stajališta montaže: ŠTO SVE UVJETUJE RASPOZNAVANJE AMBIJENTA NA MONTAŽNOM PRIJELAZU?

7. PROBLEM POVEZIVANJA VIDOVA U JEDINSTVENI AMBIJENT • PRIMJER: interijer u Nevoljama s Harryjem(ch. 14) • U dva susjedna kadra vide se posve različite ambijentalne ‘stvari’ – posve različit ‘sastav’ ambijenta • Različit sastav ljudi u dva kadra • Različiti pojedinačni predmeti u dva kadra • Različita ambijentalna pozadina • TEMELJNO PITANJE: Kako prepoznajemo da je po srijedi isti ambijent pod uvjetima potpune različitosti onoga što od ambijenta vidimo u kadru?

8. ČIMBENICI PREPOZNAVANJA ISTOVJETNOSTI AMBIJENTA PREKO PRIKAZANOG MONTAŽNOG PRIJELAZA • Koliko god su pokazani različiti sastojci ambijenta u dva susjedna kadra, toliko su oni ambijentalno spojivi, kompatibilni • U oba kadra imamo sastojke koji tipično pripadaju vrlo određenom tipu ambijenta - ambijentu“skladišta” - “pokrajne sobe”, tj. “interijeru” • Razabiremo da oba kadra pripadaju istom ambijentu promatranom u istom vremenu: • Po istovjetnom tipu danjeg, interijernog, svjetla • Po istovjetnoj buci koju čujemo od kadra do kadra

9. TEMELJI POSTOJANE IDENTIFIKACIJE AMBIJENTA: • Ono što vidimo u prvom kadru odmah dovodimo u vezu s našim općenitijim poznavanjem ambijenata - stvaramo polaznu predodžbu o tipu ambijent koji promatramo • A u kadrovima iza toga provjeravamo je li to polazno prepoznavanje točno ili nije, a ujedno očekujemo dalju specifikaciju ambijenta, dalje podatke o njemu • Ambijenti se tipski razlikuju, i tipično imaju svoj naziv: tržnica, ulica, kinodvorana, podzemna željeznica, soba, kuhinja, hodnik, dolina, morskapučina... • Tipski identitet svakog ambijenta karakterizira njemu svojstven • A) sastav i raspored nepomičnih dijelova (tla, neba, zidova... – dekora) • B) sastav i raspored pomičnih dijelovaunutar nepomičnog “okvira”(scenske rekvizite) • Za tipsko prepoznavanje ambijenta dovoljno nam je tek nekoliko šturih elemenata • ‘sukus ambijenta’ – tek nekoliko karakterizirajućih osobina: karakterističnih predmeta i njihova prostorna razmještaja, tipski zvukovi, tipska osvjetljenja • ponekad je identifikacijski dovoljan neki ‘zaštitni znak’ – Eiffelov toranj za Pariz; Kip kralja Tomislava za Zagreb, Sidneyska opera za Sidney…

10. KAKO PREPOZNATI DA SU POSRIJEDI POSVE RAZLIČITI AMBIJENTI? • PRIMJER: međuscenski prijelaz u Nevoljama s Harryjem (ch. 5) • Struktura ambijenta tipski različita – ne tvori istotipski ambijent) • prvi ambijent je eksterijer, nadomak ulice, sa štandom • drugi ambijent je interijer, unutrašnjost trgovine • Ambijentalno-atmosferska nespojivost: • Inkompatibilno osvjetljenje – teško da supostoji u istom ambijentu • Prevladavajuće gornje – izravno sunčano osvjetljenje cijelog ambijenta • Prevladavajuće zamračena pozadina s horizontalnim ili kosim svjetlosnim naglascima – od “probijajućeg” eksterijernog svjetla i refleksija • Zvučna slika bitno drugačija • Promatrački smještaj: prijelaz s interijernog promatranja na eksterijerno

11. ZAKLJUČAK: PROCES (AUTOMATSKE) IDENTIFIKACIJE AMBIJENTA • Čim počnemo gledati prizor u kadru odmah, na temelju i najoskudnijih elemenata, formiramo neku predodžbu o tipu ambijenta • Kadpolazno identificiramo ambijent u danome kadru (tj. kad formiramo ‘okvirnu predodžbu’ o tipu ambijenta) tada podrazumijevamo (očekujemo) i druge tipske sastavnice danog tipa ambijenta osim onih koje trenutno vidimo • U narednom kadru procjenjujemo je li ono što u njemu vidimo od ambijenta tipski kompatibilno s našom polaznom predodžbom ili je inkompatibilno – tj. da li je vjerojatno da pripada danome tipu ambijenta ili možda pripada posve drugom ambijentu: • je li prijelaz unutarambijentalni– pa je vjerojatno riječ o istom prizoru • ili je međuambijentalni - pa je vjerojatno riječ o različitom prizoru, različitoj sceni