1 / 48

KOORDINATORI ZAŠTITE NA RADU ISPIT I PROPISI ZNR

KOORDINATORI ZAŠTITE NA RADU ISPIT I PROPISI ZNR. Zdravko Muratti. Zagreb, 9. prosinca 2010. PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU NA PRIVREMENIM ILI POKRETNIM GRADILIŠTIMA ( NN 51/08 ). - propis uje imenovanje koordinatora za zaštitu na radu od strane investitora

sunee
Télécharger la présentation

KOORDINATORI ZAŠTITE NA RADU ISPIT I PROPISI ZNR

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KOORDINATORI ZAŠTITE NA RADU ISPIT I PROPISI ZNR Zdravko Muratti Zagreb, 9. prosinca 2010.

  2. PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU NA PRIVREMENIM ILI POKRETNIM GRADILIŠTIMA (NN 51/08) - propisujeimenovanje koordinatora za zaštitu na radu od strane investitora Privremena ili pokretna gradilišta(nastavno: gradilišta) označavaju svako gradilište na kojemu se izvode građevinski odnosno montažni radovi čiji je nepotpuni popis sastavni dio Pravilnika

  3. NEPOTPUNI POPIS RADOVA 1. Iskopavanja2. Zemljani radovi3. Građenje4. Sastavljanje i rastav. montažnih dijelova5. Preinaka ili opremanje6. Izmjene7. Obnova8. Popravci9. Uklanjanje s rastavljanjem – demontaža10. Rušenje 11. Tekuće održavanje12. Povr. i period. održavanje – bojanje i čišće.13. Odvodnja

  4. Koordinator za ZNR u fazi izrade projekta –koordinator I: • koordinira primjenu načela ZNR • izrađuje plan izvođenja radova u skladu sa sadržajem plana izvođenja radova iz Pravilnika • o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN br. 51/08), • 3. izrade dokumentacije, koja sadrži specifičnosti projekta i koja sadrži bitne sigurnosne i zdravstvene podatke, koje je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe.

  5. Koordinator za ZNR u fazi izvođenja radova - koordinator II • Koordinira primjenu načela ZNR: • 2. Koordinira izvođenje odgovarajućih postupaka • poslodavaca i drugih osoba3. Izrađuje potrebna usklađenja plana izvođenja • radova i dokumentacije sa svim promjenama • na gradilištu. • 4. Organizira suradnju i izvješćivanje svih • izvođača radova i njihovih radničkih predstavnika, • 5. Provjerava da se radni postupci provode na • siguran način i usklađuje propisane aktivnosti. • 6. Organizira kontrolu pristupa na gradilište.

  6. Tko možebiti koordinator? Koordinator I – osoba koja ima najmanje završen stručni studij tehničkog smjera (arhitekture, graditeljstva, elektrotehnike, strojarstva) sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik (baccalaureus), inženjer, položeni stručni ispit propisan posebnim propisom iz graditeljstva te položen stručni ispit za koordinatora zaštite na radu. Projektant odnosno glavni projektant može obavljati poslove koordinatora I, ako ispunjava propisane kriterije.

  7. Koordinator II – osoba koja ima najmanje završen stručni studij tehničkog smjera (arhitekture, graditeljstva, elektrotehnike, strojarstva) sa stečenim stručnim nazivom prvostupnik (baccalaureus) inženjer, položeni stručni ispit propisan posebnim propisom te stručni ispit za koordinatora ZNR, ili najmanje završen preddiplomski sveučilišni stručni studij smjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu sa stečenim akademskim nazivom sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, položeni stručni ispit stručnjaka ZNR te stručni ispit za koordinatora ZNR. Inženjer odnosno glavni inženjer gradilišta može biti i koordinator II ako zadovoljava propisane uvjete.

  8. ISPIT! Kandidat se pisanim putem prijavljuje Ministarstvu nadležnom za rad pri čemu koristiObrazac SIK-1 u Dodatku 2. Pravilnika o uvjetima i stručnim znanjima za imenovanje koordinatora za zaštitu na radu te polaganju stručnog ispita (NN br. 101/09 i 40/10) koji je njegov sastavni dio. Uz prijavu kandidat prilažedokaze o vrsti i stupnju stručne spreme, položenom stručnom ispitu po posebnom propisu iz graditeljstva odnosno stručnom ispitu za stručnjaka zaštite na radu.

  9. Redni broj PODATAK 1. Ime i prezime 2. OIB 3. Adresa stanovanja i tel. broj 4. Stručni ili akademski naziv stečen studiranjem 5. Strukovno područje – djelatnost za koje se podnosi zahtjev za polaganje stručnog ispita (koordinator I, koordinator II) 6. Tko snosi troškove polaganja ispita 7. Ovjerena preslika diplome (obvezno priložiti) 8. Preslika dokumenta o položenom stručnom ispitu (obvezno priložiti) – original na uvid Obrazac SIK-1 ___________________________________Ime i prezime kandidata ___________________________________REPUBLIKAHRVATSKA Mjesto i datum podnošenja zahtjeva MINISTARSTVO GOSPODARSTVA,RADA I PODUZETNIŠTVA10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 78 ZAHTJEVza polaganje stručnog ispita za koordinatora za zaštitu na radu Potpis kandidata ___________________ Priložene dokumente navesti:

  10. Ministarstvo pisanim putem obavještava kandidata najmanje 30 dana prije polaganja ispita o mjestu i vremenu održavanja ispita. Ako kandidat bez opravdanja ne pristupi stručnom ispitu smatra se da stručni ispit nije položio. Ispit se može odgoditi pisanim podneskom Ministarstvu uz dokaz razloga odgađanja najkasnije 3 dana prije polaganja. U tom se slučaju smatra da kandidat stručni ispit nije polagao. Stručni ispit se polaže usmeno. O provođenju stručnog ispita vodi se zapisnik, koji potpisuju predsjednik i članovi ispitnog povjerenstva. Zapisnik o stručnom ispitu vodi se na obrascu, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

  11. Uspjeh na ispitu • - ispit se ocjenjuje ocjenom: “položio”, odnosno “nije položio”. • svaki ispitni predmet koji kandidat polaže ocjenjuje se sa “zadovoljio”, odnosno “nije zadovoljio”. • Kandidat dobiva ocjenu “položio” ako je iz svih ispitnih predmeta ocijenjen ocjenom “zadovoljio”. • Ocjenu stručnog ispita kandidatu zaključuje i objavljuje predsjednik ispitnog povjerenstva na temelju ocjena iz svih ispitnih predmeta sadržanih u zapisniku o stručnom ispitu.

  12. Popravni ispit - se može polagati najranije protekom roka od 30 dana od dana prethodnog polaganja, a ispit se može polagati najviše tri puta. - može polagati samo kandidat koji nije položio jedan ispitni predmet. - rok u kojemu se polaže ne može biti kraći od 30 dana niti duži od 60 dana od dana polaganja. Odredbe ovoga Pravilnika koje uređuju postupak polaganja stručnog ispita na odgovarajući se način primjenjuje na polaganje popravnog ispita.

  13. Ispitivači? Stručni ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom. Ministar nadležan za rad odlukom imenuje povjerenstvo. Ispitivače predlažu MINGORP, MZOPUG i DI. Ispitivači moraju imati najmanje akademski naziv diplomiranog inženjera i odgovarajuće radno iskustvo na poslovima izrade, nadzora, primjene ili provedbe propisa ZNR s najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit po propisima struke, odnosno državni stručni ispit prema posebnom zakonu. Ispitno povjerenstvo za svaki ispitni rok imenuje načelnik Odjela zaštite na radu Ministarstva Ispitno povjerenstvo čine predsjednik i dva člana. Administrativne i tehničke poslove obavlja tajnik.

  14. Priznanje statusa! Osobe koje imaju odgovarajuću stručnu spremu i koje imaju položen stručni ispit po posebnom propisu iz graditeljstva i stručni ispit po posebnom propisu iz zaštite na radu ne moraju polagati ispit i priznaje im se status koordinatora o čemu Ministarstvo izdaje rješenje. Rješenje o priznanju statusa koordinatora podrazumijeva priznanje statusa za Koordinatora I i Koordinatora II.

  15. PROPISI ZAŠTITE NA RADU Temeljni propis je Zakon o zaštiti na radu (N.N. br. 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08. i 75/09.) + 26Pravilnika donesenih temeljem Zakona o zaštiti na radu

  16. ZAŠTITA NA RADU • Osobe na radu • Sredstva rada • Osnovna pravila ZNR • Posebna pravila ZNR

  17. DEFINICIJAZNR Zaštita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvođenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zaštite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zaštite na radu te naređenih mjera i uputa poslodavca.

  18. Osobe na radu • radnici -fizičke osobe koje u radnom odnosu • obavljaju određene poslove za poslodavca. • volonteri, učenici i studenti koji kod • poslodavcaobavljaju rad na temelju • posebnog propisa, • osobe koje poslove obavljaju za vrijeme • izdržavanjakazne zatvora ili odgojne mjere, • osobe koje poslove obavljaju osobnim • radom.

  19. Sredstva rada • građevine namijenjene za rad s pripadajućim • prostorijama, instalacijama i uređajima, • prostorijamai površinama za kretanje radnika • te pomoćnimprostorijama i njihovim • instalacijama i uređajima, • prijevozna sredstva željezničkoga, cestovnoga, • pomorskog, riječnoga, jezerskog i zračnog • prometa, • radna oprema (postrojenja, strojevi i uređaji, • sredstva za prijenos i prijevoz tereta, alati i • radna oprema za povremeni rad na visini

  20. Osnovna pravila zaštite na radu - sadrže zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada u uporabi: opskrbljenosti zaštitama, osiguranja od udara el. struje, sprečavanja nastanka požara i eksplozije, stabilnosti građevina, osiguranja potrebne radne površine i prostora, potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika, osiguranja čistoće, temperature i vlažnosti zraka, brzine kretanja zraka, potrebne rasvjete mjesta rada i radnog okoliša, ograničenja buke i vibracije u radnom okolišu, osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštita od elektromagnetskih i drugih zračenja te osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu.

  21. Posebna pravila zaštite na radu • se odnose na radnike i način obavljanja radnog postupka i sadrže: • uvjete glede dobi života, spola, stručne spreme i • osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duševnih i tjelesnih • sposobnosti (za poslove s posebnim uvjetima rada) • obvezu i načine korištenja odgovarajućeOZO • posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari, • obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih • opasnosti i štetnosti, • način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili • radni postupci, a posebno glede trajanja posla, • jednoličnog rada i rada po učinku, • postupak s ozlijeđenim ili oboljelim radnikom do • upućivanja na liječenje nadležnoj zdravstvenoj ustanovi.

  22. PRAVILNIK O SIGURNOSTI I ZDRAVLJU PRI UPORABI RADNE OPREME (NN 21/08) • - obveze proizvođača • obveze poslodavca • obveze rukovatelja • zahtjeve poslodavca i radnika pri • uporabi RO • dodatne zahtjeve za uporabu RO • obveze ovlaštenih tvrtki radi nadzora

  23. RADNA OPREMA: • - strojevi i uređaji • - postrojenja • sredstva za prijenos i prijevoz tereta • alati • skele i dru. sredstva za • povremeni rad na visini

  24. ZAHTJEVI ZA RO • mora biti sigurna za uporabu pri normalnoj • uporabi i u izvanrednim okolnostima.- pri ispravnoj uporabi ne smije prouzročiti • nepredviđene opasnosti i štetnosti. • mora na vidnom mjestu imati oznaku • proizvođača u skladu s posebnim propisima.- imati isprave, izdane prema posebnom • propisu, iz kojih je vidljivo da ispunjava • propisane sigurnosne i zdravstvene zahtjeve. • mora odgovarati vrsti i načinu izvođenja radnih • zadataka, odnosno mora biti prilagođena.

  25. zaštita–nepomičan/pomičan dio RO (kućište, ograda, vrata, pregrada, poklopac, oklop i dr.) zaštitni uređaj- uklanja ili umanjuje opasnosti - samostalno ili kada je povezan sa zaštitom (uređaj za pokretanje, zaustavljanje za onemogućavanje prekomjernog porasta fizikalnih i drugih veličina) na RO opasno područje–područje na RO ili oko nje u kojem je radnik izložen opasnosti od ozljeda i oštećenja zdravlja;

  26. PRAVILNIK ZNR PRI RUČNOM PRENOŠENJU TERETA (NN 42/05) Ručno prenošenje tereta,u smislu odredaba Pravilnika,je svaki fizički rad koji uključuje dizanje, prenošenje, spuštanje, guranje, vučenje ili nošenje tereta ljudskom snagom i druge slične radnje (npr. podupiranje, držanje). Čimbenici rizika pri ručnom prenošenju tereta: 1. Značajke tereta 2. Opterećenja radnika 3. Značajke rad. okoliša

  27. MIŠIČNO – KOŠTANI POREMEĆAJ • poremećaj koji pogađa mišićno-koštani sustav, proizlazi izponavljajućeg izlaganja opterećenju. • Gornji ekstremiteti (šaka,zapešće, lakat i ruke), vrat i donji dio leđa posebno su izloženi MKP-u. • Donji ekstremiteti i gornji dio leđa mogu takođerbitipogođeni. • nastaje kada fizički kapacitet mišića, zglobova, ligamenata, itd.nije u ravnoteži s vanjskim silama • koje djeluju na tijelo. • Bol, neudobnost (nelagodnost), gubitak funkcije u leđima, vratu i ekstremitetima su zajedničke kod radnih ljudi. Ovi poremećaji se nazivaju MKP.

  28. PRAVILNIKO SIGURNOSTI I ZDRAVLJU PRI RADU S ELEKTRIČNOM ENERGIJOMNN 116/10 (od 13.10.2010.) Pravilnik propisuju pravila za sigurnost i zdravlje pri radu s električnim postrojenjima, instalacijama i opremom, čijom primjenom se otklanjaju opasnosti za sigurnost i zdravlje od djelovanja električne energije te prava i dužnosti poslodavca, radnika i drugih osoba u svezi s provedbom tih pravila.

  29. Pravila zaštite na radu, propisana ovim Pravilnikom, primjenjuju se na radu sa, na ili u blizini električnih građevina, vodova, postrojenja, instalacija i opreme, sukladno nizu HRN EN 50110. Pravila zaštite na radu, propisana ovim Pravilnikom, primjenjuju se na električna postrojenja, instalacije i opremu: – izmjenične struje industrijske frekvencije nazivnih napona većih od 50 V do najviših napona, – istosmjerne struje nazivnih napona većih od 120 V do najviših napona, – nižih nazivnih napona, od nazivnih napona iz podstavaka 1. i 2. ovog članka, ako je to propisano posebnim propisom ili pravilima za sigurnost i zdravlje pri radu u svezi s električnom energijom.

  30. Pravila zaštite na radu, propisana ovim Pravilnikom, primjenjuju se: • na trajna i privremena te nepokretna i pokretna • električna postrojenja, instalacije i opremu. • pri obavljanju elektrotehničkih radova i svih drugih • radova, pri kojima postoji opasnost za sigurnost i zdravlje na radu od djelovanja električne energije. • 3. u svim djelatnostima, koje: • – proizvode, prenose, pretvaraju, distribuiraju, • opskrbljuju te koriste električnu energiju, • – projektiraju, grade, rekonstruiraju, • upotrebljavaju, nadziru, upravljaju te održavaju • električna postrojenja, instalacije i opremu, • – obavljaju i druge djelatnosti, osim kada je • posebnim propisom ili pravil. drukčije propisano.

  31. PET PRAVILA ZAŠTITE OD ELEKTRIČNE STRUJE 1. Isklopiti i vidljivo odvojiti od napona 2. Spriječiti ponovno uključenje 3. Provjeriti beznaponsko stanje 4. Uzemljiti i kratko spojiti 5. Ograditi mjesto rada od dijelova pod naponom Poslove vezano uz el. struju smiju obavljaju samo stručno osposobljene osobe!

  32. ZAKON O KEMIKALIJAMA(N.N. 150/05 i 53/08.) Kemikalije su tvari i pripravci Tvari su kemijski elementi ili njihovi spojevi u prirodnom stanju ili proizvedeni u proizvodnom procesu, uključujući i dodatke (aditive), koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti, odnosno nečistoće, koje se pojavljuju tijekom proizvodnje zbog primijenjenoga proizvodnog postupka. Pripravci su smjese ili otopine koje su sastavljene od dvije ili više tvari.

  33. Eksplozivne kemikalije • Oksidirajuće kemikalije • Vrlo lako zapaljive kemikalije • Lako zapaljive kemikalije • Zapaljive kemikalije • Vrlo otrovne kemikalije • Otrovne kemikalije • Štetne kemikalije • Nagrizajuće kemikalije • Nadražujuće kemikalije • Kemikalije koje dovode do preosjetljivosti • Kancerogene kemikalije • Mutagene kemikalije • Reproduktivno toksične kemikalije • Kemikalije opasne po okoliš

  34. Označavanje kemikalija • prema PRAVILNIKU O RAZVRSTAVANJU, OZNAČAVANJU, OBILJEŽAVANJU I PAKIRANJU OPASNIH KEMIKALIJA • (NN 23/08 i 64/09) • Na svakom pojedinačnom pakiranju mora biti jasno, čitljivo i neizbrisivo navedeno slijedeće: • Kemijsko ime opasne tvari • Grafički znak (simbol) za opasnost, slovni znak • za opasnost, natpis s upozorenjem o opasnosti • Oznake upozorenja (R oznake) • Oznake obavijesti (S oznake) • Pripadajući EC broj

  35. Sigurnosno tehnički list (STL) - primatelju je obvezan osigurati proizvođač, uvoznik, daljnji korisnik ili distributer opasne kemikalije koji je stavlja u promet STL je obvezan za tvari i pripravke koje se prema odredbama Pravilnika razvrstavaju kao opasne. STL – svi bitni podaci o kemikaliji: sastav,skladištenje, OZO, opasnosti za zdravlje, ZOP, prva pomoć, transport i dr. Sadržaj STL propisan je posebnim propisom, a dužan ga je na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu dostaviti proizvođač odnosno dobavljač. Podloga za izradu posebnih uputa kao i za osposobljavanje iz ZNR.

  36. Posebne mjere zaštite za radnike koji rukuju opasnim kemikalijama Poslodavac ne smije zaposliti na radno mjesto na kojemu se radi s opasnim kemikalijama osobu bez uvjerenja o obavljenom zdravstvenom pregledu prije početka rada te ih je obvezna upućivati na periodične zdravstvene preglede sukladno propisima o zaštiti na radu.   Osobe koje rade s opasnim kemikalijama obvezne su za vrijeme rada s opasnim kemikalijama nositi zaštitnu odjeću, obuću i ostalu zaštitnu opremusukladno propisima o zaštiti na radu a u skladu s djelatnošću koju obavljaju.

  37. PRAVILNIKO ZAŠTITI RADNIKA OD IZLOŽENOSTI BUCI NA RADU(NN 46/08) • granična vrijednost izloženosti buci 87 dB/A (poslodavac obavezno mora poduzeti mjere zaštite) • gornja upozoravajuća granica izloženosti buci (gornja akcijska vrijednost) 85 dB/A (u slučaju da buka prelazi ovu granicu radnicima se treba staviti na korištenje OZO za zaštitu od buke) • donja upozoravajuća granica izloženosti buci (donja akcijska vrijednost) 80 dB/A (u slučaju da buka prelazi ovu granicu radnicima se daje na korištenje OZO za zaštitu od buke s preporukom da je koriste).

  38. PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD RIZIKA ZBOG IZLAGANJA AZBESTU (NN, br.40/07) • govori o zaštita radnika od rizika za njihovo • zdravlje, koji nastaju ili bi mogli nastati od • izlaganja azbestu na radu. • odredbe Pravilnika se odnose na aktivnosti • u kojima su radnici tijekom rada izloženi ili • mogu biti izloženi prašini koja nastaje od • azbesta ili materijala koji sadrže azbest.

  39. Prijava radova inspekciji  8 dana prije početka radova i mora sadržavati: – podatke o lokaciji radilišta, – podatke o vrsti i količini azbesta koji se koristi ili kojim se rukuje, – aktivnosti i postupke koji se vrše, –procjenu rizika o prirodi, stupnju te trajanje izlaganja radnika prašini koja nastaje od azbesta ili materijalima koji sadrže azbest, – broj uključenih radnika, –zdravstvenepreglede radnika s urednim nalazima – datumu početka i trajanja radova, – mjere koje se poduzimaju za ograničavanje izloženosti radnika azbestu.

  40. Obveze poslodavaca a) broj radnika koji su izloženi - minimalan, b) proces rada – bez nastajanja prašine azbesta, ili da nedolazi do oslobađanja prašine azbesta u zrak, c) svi prostori i oprema za obradu azbesta - redovito i učinkovito čišćeni i održavani, d) azbest ili materijale, koji sadrže azbest i stvaraju prašinu čuvati i prevoziti u ambalaži koja je zatvorena, zapečaćena i označena, e) otpad, koji sadrži azbest, prikupljati i čim prije odvoziti s radnog mjesta te odlagati u skladu s propisima zaštite okoliša. f) osigurati i održavati OZO za zaštitu organa za disanje

  41. ZAKON O ZAŠTITI OD IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA I SIGURNOSTI IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA(NN 64/06) Ionizirajuće zračenje- elektromagnetsko i čestično zračenje čijim prolazom u tvari izravno ili neizravno nastaju parovi pozitivno i negativno električki nabijenih čestica-iona.

  42. Zakon određuje načela i mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja, sigurnosne mjere za izvore ionizirajućeg zračenja, postupanje u izvanrednim događanjima, način skladištenja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada te nadzor nad provedbom mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja, a sve radi osiguranja i smanjivanja rizika po život i zdravlje ljudi te okoliš za sadašnje i buduće naraštaje.

  43. ZAKON O ZAŠTITI OD NEIONIZIRAJUĆIH ZRAČENJA (NN 105/99) Zakon određuje načela i mjere zaštite, te nadzor nad provedbom mjera zaštite od neionizirajućih zračenja, u svrhu smanjivanja opasnosti za zdravlje ljudi Mjerama zaštite od neionizirajućih zračenja mora se osigurati provedba načela opravdanosti uporabe, ograničenja izlaganja neionizirajućim zračenjima i optimalizacije opće zaštite od neionizirajućih zračenja.

  44. Značenjepojmova: - neionizirajuća zračenja- elektromagnetska polja i valovi frekvencije <3.000.000 GHz ili ultrazvuk frekvencije <500 MHz, a koji u međudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione, - ultrazvuk- zvuk frekvencije viša od granice čujnosti ljudskog uha, tj. zvuk frekvencije iznad 20 kHz, - optičko zračenje jesu elektromagnetski valovi frekvencije od 300 GHz do 3.000.000 GHz, - izvor neionizirajućih zračenja jest svaki uređaj koji proizvodi jednu ili više vrsta neionizirajućih zračenja, - laser jest izvor neionizirajućih zračenja koji odašilje usmjereno koherentno elektromagnetsko zračenje u idealnim uvjetima na jednoj frekvenciji, a stvarno u uskom pojasu frekvencija u optičkom području,

  45. PRAVILNIKO ZAŠTITI RADNIKA OD RIZIKA ZBOG IZLOŽENOSTIVIBRACIJAMA NA RADU (NN 155/08) a) “vibracije šaka-ruka”: mehaničke vibracije, koje pri prenošenju na šaku i ruku predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje radnika, posebice rizik od nastanka poremećaja krvnih žila, živaca, kostiju, zglobova i mišića; b) “vibracije cijelog tijela”: mehaničke vibracije, koje se pri prenošenju na cijelo tijelo predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost radnika, posebice rizik od razvoja bolesti donjeg dijela kralježnice.

  46. Granične i upozoravajuće vrijednosti izloženosti za vibracije šaka-ruka: • granična vrijednost dnevne izloženosti, • normirana na ref. razdoblje od 8 sati, je 5 m/s²; • b) upozoravajuća vrijednost dnevne izloženosti, • normirana na ref. razdoblje od 8 sati, je 2,5 m/s². • Ocjena razine izloženostitemelji se na dnevnoj izloženosti, normiranoj na 8-satno vrijeme A(8), izražene kao korijen zbroja kvadrata ubrzanja ponderiranog s obzirom na frekvenciju određenu u ortogonalnim smjerovima a(hwx), a(hwy), a(hwz), prema normi EN ISO 5349-1:2001.

  47. Granične i upozoravajuće vrijednosti izloženosti za vibracije cijelog tijela: • granična vrijednost dnevne izloženosti,normira. • na referentno razdoblje od 8 sati, je 1.15 m/s²; • b) upozoravajuća vrijednost dnevne izloženosti, • normirana na ref. razdoblje od 8 sati, je 0,5 m/s². • Ocjena razine izloženostitemelji se na A(8), izražene kao ekvivalentno neprekinuto ubrzanjeizračunato kao efektivna vrijednost ubrzanja ili vrijednost najveće doze vibracija (VDV) frekventno vrednovanih ubrzanja, određenih na tri ortogonalne osi (1,4a(wx), 1,4a(wy), a(wz) za radnika koji sjedi ili stoji ), prema normi ISO 2631-1(1997).

  48. Hvala na pažnji!

More Related