1. Pogonski i radni strojevi 12. SUSTAVI GORIVNIH ČLANAKA

2. UVOD

3. Christian Friedrich Schönbein pronalazač gorivnih članaka 1838. Sir William Grove izradio je gorivne članke 1839.

4. Grove-ovi gorivni članci iz 1839.

5. General Motors je 1966. godine izradio vozilo na pogon alkalnim gorivnim člancima i krio-spremnicima za ukapljeni vodik i kisik

6. 1959. je američki fizičar Francis T. Bacon izradio prvi sustav gorivnih članaka za pouzdanu kontroliranu proizvodnju električne energije sa snagom od 6 kW. 1963. Je izrađen sustav PEM gorivnih članaka sa snagom od 1 kW za električno napajanje kapsule u svemirskom programu Gemini 5 za NASA-u. 1965. Siemens je izradio sustav gorivnih članaka za pogon čamca “eta”. 1966. General Motors je izradio sustav alkalnih gorivnih članaka za pogon vozila “Electrovan”. Ukapljeni kisik i vodik čuvali su se zasebno u krio-spremnicima na vozilu. 1989. Siemens je izradio sustav gorivnih članaka sa snagom 100 kW za potrebe električnog pogona njemačke podmornice U1.

7. PRINCIP RADA I IZVEDBE

8. Katoda - Anoda + Elektrolit Dovod kisika Dovod vodika Odvod vode Membrana Membrana Princip djelovanja alkalnog gorivnog članka (AFC)

9. Vodik kao gorivo dovodimo uz katodu, a kisik dovodimo uz anodu. Na površini membrane prema elektrolitu, vodik reagira s negativnim ionima OH-grupe u elektrolitu, pri čemu se oduzimaju dva elektrona. Oni se kroz električno trošilo dovode na anodu i na njoj pospješuju oksidaciju goriva. Katoda: H2 (plin) + 2 OH- (voda) → 2 H2O (tekućina) + 2 e- Oslobođeni elektroni vode se kroz električni vodič na anodu i na njoj potpomažu reakciju redukcije. Na anodi na koju dovodimo kisik, reagira voda s kisikom uz dodavanje dva elektrona, čime se stvaraju ioni hidroksida OH-: Anoda: H2O (tekućina) + ½ O2 (plin) + 2 e- → 2 OH- (voda) Ioni OH- zatvaraju reakcijski krug pri čemu se oni difuzijom premještaju unutar elektrolita od anode prema katodi gdje će poslužiti za oksidaciju vodika. Jednadžba za ukupnu kemijsku reakciju pri čemu po svakoj molekuli H2 teče struja od 2 e- je: H2 (plin) + ½ O (plin) → H2O (tekućina) Elektrode (membrane) pri AFC mogu biti iz metala, teflona ili grafita i izvedene su kao porozna masa. Kroz pore se difuzijom prenose plinoviti reaktanti prema elektrolitu i na taj način stvaraju veliku površinu na kojoj se odvijaju reakcije. Kako bi se reakcije ubrzale, kod niskotemperaturnih gorivnih članaka koristi se nanošenje katalizatora, kao što su platina ili paladij. Kod opisanog alkalnog gorivnog članka (AFC) može se kao katalizator koristiti i nikal.

10. Električni rad se može izračunati primjenom Faraday-eve konstante F = 96485 As/mol. On je proporcionalan broju naboja z, tj. broju molova izmijenjenih elektrona i energetskom potencijalu E samog gorivnog članka. Predznak je po definiciji negativan: Gdje je ΔG0 Gibbsova slobodna energija. Iz toga se može dobiti napon gorivnog članka E0: Za gorivni članak s kisikom i vodikom dobivamo uz broj naboja z = 2 napon od: pri čemu iz gorivnog članka odvodimo dobivenu vodu kao tekućinu (ne kao paru).

11. Ako bi umjesto Gibbsove slobodne energije koristili promjenu entalpije zbog reakcije ΔH dobili bi napon ogrjevne moći ili termoneutralni napon: gdje je ΔH0 promjena entalpije pri reakciji jednoga mola goriva. Pored električnog rada i napona gorivnog članka, interesira nas i stupanj djelovanja. Termodinamički stupanj djelovanja za elektrokemijsku pretvorbu je: Gorivni članci mogu koristiti različite vrste goriva. Time dobivamo i različite napone i stunjeve djelovanja gorivnih članaka. U sljedećoj tablici su prikazani podaci za različita goriva.

12. Promjena entropije Napon ogrjevne moći Standardni napon Nernstov napon Područje aktivacijskog napona Napon članka Napon zbog otpora trošila Napon gorivnog članka Ez Područje difuzijskog napona Struja Karakteristika gorivnog članka

13. Brtva Bipolarna ploča Elektrolit Reaktant Sloj za difuziju plina Krajnja ploča Membrana (elektroda) s katalizatorom Shematski prikaz izvedbe sustava PEM gorivnih članaka

14. Vrste gorivnih članaka

15. AFC gorivni članci su poboljšani iza 1930. godine kada se s kiselog elektrolita prešlo na lužnati elektrolit na bazi kalijeve lužine KOH. Kao elektrode koristile su se porozne elektrode propusne za plin. Prva velika primjena takvih gorivnih članaka bila je u američkom svemirskom programu gdje je AFC proizvodili električnu energiju i pitku vodu za posadu. Veliki nedostatak je bila potreba za ekstremno čistim kisikom i vodikom. Moguće su izvedbe sa snagama od 10 do 100 kW. MCFC gorivni članci počeli su se koristiti kada su 1950-tih nizozemski istraživači Broers i Ketelaar primijenili rastaljene karbonate litija, natrija i kalija kao elektrolite. Pri radnoj temperaturi od 650 oC proizvodi se velika količina otpadne topline koja se je u utilizacijskom kotlu koristila za proizvodnju pare i dodatnu vanjsku proizvodnju električne energije. Ovi su gorivni članci manje osjetljivi na kontaminaciju s CO. Oni imaju još uvijek velike mehaničke i kemijske probleme s konstrukcijskim rješenjima obzirom na visoku temperaturu rastaljenog elektrolita. Moguće su izvedbe za sada sa snagama do 100 MW.

16. Kisik Gorivo Elektrolit Anoda Katoda toplina Katalizator Shema AFC gorivnog članka

17. Gorivo Kisik Taljevina karbonata i Katoda (porozni Ni) Anoda (porozni NiO) toplina Shema MCFC gorivnog članka

18. PAFC gorivni članci su se pojavili 1960-tih i postali su prvi komercijalno prihvatljivi gorivni članci. Radna temperatura od 200 oC omogućuje pogon uređaja za reformaciju (proizvodnju vodika). PAFC su tolerantni na CO, ali se lako zagade sa sumporom. Izrađene su mobilne i stacionarne jedinice sa snagom od 250 kW. Problemi ovih gorivnih članaka vezani su na unutarnje kemijske reakcije i koroziju. Moguće su izvedbe ovih gorivnih članaka sa snagama do 10 MW PEMFC su se pojavili počekom 1960-tih i razvili su ih na početku Grubb i Niedrach. Koristi se membrana iz polimera koja se mora ovlaživati vodom koja služi kao stabilni i pouzdan elektrolit. Posebna prednost tih gorivnih članaka je radna temperatura niža od 100 oC i visoka snaga obzirom na dimenzije i masu. Ovi gorivni članci umjesto čistog vodika mogu koristiti i tekući metanol. PEMFC su jako osjetljive na kontaminaciju s CO. Moguće su izvedbe gorivnih članaka sa snagama do 500 kW.

19. Kisik Gorivo Koncentrirana Katoda Anoda toplina Katalizator Pt ili P Shema PAFC gorivnog članka

20. Gorivo Kisik Membrana za razmjenu protona Katoda Anoda toplina Katalizator Pt Shema PEMFC gorivnog članka

21. SOFC gorivni članci su se pojavili 1930-tih kada su istraživači u Rusiji i Švicarskoj eksperimentirali s krutim keramičkim elektrolitima na temperaturi oko 1000 oC. Na tako visokoj temperaturi kemijske reakcije se odvijaju jako brzo, tako da nije potreban skupi katalizator. Visoka temperatura omogućuje da se vodik dobije unutar gorivnog članka iz različitih ugljikovodika. Ovi gorivni članci s druge strane izloženi su velikim fizikalnim i kemijskim problemima te stoga nije posve sigurna njihova veća primjena u budućnosti.Moguće su izvedbe ovih gorivnih članaka sa snagama do 100 MW.

22. Gorivo Kisik Cirkonijev dioksid Anoda (LSM) Katoda (cermet) toplina Shema SOFC gorivnog članka

23. PRIMJERI PRIMJENE

24. Laptop s PEMFC gorivnim člancima do 50 W, 24 V

25. Agregat sa sustavom PEMFC gorivnih članaka snage 2 kW i primjeri primjene

26. Primjer modula sa sustavom MCFC gorivnih članaka elekrične snage 245 kW i toplinske snage 180 kW

27. Mala elektrana snage 4 x 250 kW s MCFC gorivnim člancima. Otpadna toplina koristi se kao tehnološka toplina za vrenje piva

28. Podmornica s ugrađenim PEMFC gorivnim člancima

29. Primjeri osobnih vozila na pogon PEMFC gorivnim člancima

30. Primjeri gradskih autobusa na pogon PEMFC gorivnim člancima

31. Gorivni članci PAFC se do sada najviše koriste. Oni se sastavljaju u module snage 250 kW za ustaljeni rad. Investicijski trošak je približno 3800 Eur/kWel. Gorivni članci PEMFC su ugrađeni u pokazne eksperimente za mobilne i stacionarne namjene. Investicijski trošak se kreće oko 10000 Eur/kWel. Više proizvođača automobila istraživalo je razvoj gorivnih članaka s PEM Zajedno s elektromotorom, gorivni članci pružaju pogon budućnosti za vozila bez emisije štetnih plinova i tvari u okoliš. Postoji mogućnost da se umjesto vodika koriste prirodni plin ili metanol uz proces reformiranja iz kojega se dobiva vodik za rad gorivnog članka. Gorivni članci MCFC i SOFC su još u procesu istraživanja. Kod primjene SOFC postoji mogućnost da se iza njih postavi utilizacijski kotao za proizvodnju vodene pare i pogon turboagregata, čime se može povećati ukupni stupanj djelovanja sustava s gorivnim člancima. Gorivni članci nisu pogodni za rad s naglim promjenama opterećenja. Primjenom akumulatorskih baterija i korištenja regeneracije energije pri kočenju vozila, može se značajno smanjiti dinamika promjene opterećenja gorivnih članaka i time smanjiti ukupnu potrošnju goriva.

32. Spremnici goriva (vodika) Sustav gorivnih članaka Vozilo Mercedes Benz klasa C na pogon gorivnim člancima, spremnici vodika pod tlakom 700 bar i litij-ionske akumulatorske baterije

33. Zahvaljujemo na Vašoj pozornosti