Download
crtice iz povijesti klasi ne gimnazije n.
Skip this Video
Loading SlideShow in 5 Seconds..
CRTICE IZ POVIJESTI KLASIČNE GIMNAZIJE PowerPoint Presentation
Download Presentation
CRTICE IZ POVIJESTI KLASIČNE GIMNAZIJE

CRTICE IZ POVIJESTI KLASIČNE GIMNAZIJE

204 Vues Download Presentation
Télécharger la présentation

CRTICE IZ POVIJESTI KLASIČNE GIMNAZIJE

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - E N D - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Presentation Transcript

  1. CRTICE IZ POVIJESTI KLASIČNE GIMNAZIJE

  2. CRTICE IZ POVIJESTI KLASIČNE GIMNAZIJE • 1607.g. o blagdan Duhova osniva se u Zagrebu ISUSOVAČKA KLASIČNA GIMNAZIJA • bila je to prva Isusovačka gimnazija u Hrvatskoj i prva gimnazija u Zagrebu • idućih godina Zagreb dobiva: GIMNAZIJU i ĐAČKI DOM CRKVU SV. KATARINE ISUSOVAČKI KOLEGIJ

  3. POČETAK ZAGREBAČKE PRIČE • 1602.g. Gradska uprava poziva isusovce u Zagreb da se nastane i otvore gimnaziju

  4. Isusovci su pronašli napuštenu zgradu blizu gradskih zidina, odmah do porušenog samostana dominikanaca • odlučili su se poslužiti i kapelicom sv. Katarine koja je do tada služila kao skladište oružja i vojne opreme • uz pomoć donacija Zagrepčana i hrvatskoga bana počinje gradnja školskog kompleksa i samostana

  5. POČETAK DJELOVANJA ŠKOLE • škola je isprva imala je 300 učenika, 100 plemićkog, a 200 građanskog staleža • tada se prvi puta zajedno školuje plemićka i građanska mladež • nastava se održava prema “RATIO ATQUE INSTITUTIO STUDIORUM SOCIETATIS JESU” (isusovačka nastavna načela) • bila je to najmodernija nastavna osnova u Europi XVII. stoljeća

  6. KAKO SE UČILO... • RATIO STUDIORUM određivao je da se nastava temelji na klasičnoj misli i književnosti • nastavno gradivo bilo je raspoređeno u 6 razreda • nastavni jezik bio je latinski • nastava je sadržavala mnoštvo praktičnih vježbi i nastupa

  7. U XVII. ST. ŠKOLA DOBIVA I SVOJU CRKVU • 1620.g. započela je gradnja crkve sv. Katarine koja je namijenjena Gimnaziji kao akademska crkva • danas je crkva sv. Katarine najljepša barokna građevina u Zagrebu

  8. DJELOVANJE ZAGREBAČKIH KLASIČARA • od II. polovice XVII. st. Zagrebački gimnazijalci i njihovi profesori održavaju prve javne nastupe i govore na hrvatskome jeziku • svoje predstave izvode na Katarininom trgu ili pred Katedralom • predstave često prate aktualne događaje (krunidbe, obljetnice, bitke…)

  9. ... IMAMO I VELIKU KNJIŽNICU I DOBIVAMO AKADEMIJU • 1611. g. prvi se put spominje knjižnica Isusovačkog kolegija, temelj buduće profesorske i današnje Sveučilišne knjižnice • poveljom cara Leopolda I. 1669. godine škola dobiva naslov AKADEMIJE I PRAVA SVEUČILIŠTA • gimnazija je svoju nastavu održavala u prizemlju a Akademija na gornjim katovima škole

  10. 1773.g. ukida se isusovački red, te gimnazija prelazi pod nadležnost Kraljevine i državnih vlasti • današnja Gornjogradska gimnazija na Katarinskom trgu

  11. 1777. g nastaje na zahtjev carice MARIJE TEREZIJE novi školski priručnik RATIO EDUCATIONIS • gimnazija je imala 5 razreda (nastavnih godina) 3 gramatička razreda učio se latinski jezik i stilske vježbe ( na narodnom jeziku) stalni predmeti bili su vjeronauk, lijepo pisanje i aritmetika 2 humanistička razreda uz stalne predmete učilo se prirodopis, povijest Staroga i Novoga Zavjeta, povijest Ugarske i domaći zemljopis

  12. 1806. opet se mijenja školski red • gimnazije su imale 6 razreda 4 niža razreda (GRAMATCIA) uči se gramatika i klasični jezici 2 viša razreda (HUMANITAS) uvode se retorika i poetika • njemački postaje obavezan predmet

  13. JEDAN CAR U GIMNAZIJI • 1818.g. car FRANJO I. HABSBURG posjećuje Zagreb i školu • careve bilješke napominju: “Klasična gimnazija, koja čini pravi kut s isusovačkom crkvom, ustvari je lijepa jednokatnica s dva nepravilna dvorišta, ima iznutra dobre hodnike i stubišta. Također i položaj joj je miran jer leži na rubu grada. “ • car otvara bogatu školsku knjižnicu javnosti

  14. IZ NAŠE ŠKOLSKE KNJIŽNICE IZRASTA • nova Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

  15. POLITIČKA AKTIVNOST KLASIČARA • gimnazijski profesori i učenici aktivno sudjeluju u Hrvatskom narodnom preporodu: 1845.g. tijekom prosvjeda jedan učenik pogiba, a dvoje je ranjeno u događaju poznatom pod nazivom "Srpanjske žrtve“ spomenik Srpanjskim žrtvama na gradskom groblju Mirogoj

  16. OPET MODERNIZACIJA • 1849.g.nastaje novi školski program i gimnazije se dijele na više i niže • svaka je imala 4 razreda • a na kraju se polagao ispit zrelosti

  17. MALO SE SELIMO ... • 1874.g. izdvaja se nova, Donjogradska Klasična gimnazija, te se seli po raznim lokacijama u gradu: Rooseveltov trg (Mimara), Medulićeva… danas Muzej Mimara, nekad škola

  18. MALO IZ DVADESETIH GODINA PROŠLOG STOLJEĆA... • u školskoj godini 1924/25. najbolja ocjena za pokazano znanje bila je “jedinica” a opisivala se ocjenom “izvrstan” • najlošija ocjena bila je “šestica” opisivana kao “sasvim nedovoljan” • dvojka je opisivana kao “veoma dobar” • trojka kao “dobar” • četvorka kao “dovoljan” • a petica je označavala “nije dovoljan”

  19. TRIDESETE GODINE XX. ST. • nakon smrti kralja Aleksandra 1934.g. škola dobiva novo ime: PRVA DRŽAVNA KLASIČNA GIMNAZIJA VITEŠKOG KRALJA ALEKSANDRA I. UJEDINITELJA U ZAGREBU • od 1939.g. ponovno smo PRVA KLASIČNA GIMNAZIJA U ZAGREBU

  20. I NAPOKON, NAŠA ŠKOLA • 14. srpnja 1932.g. Donjogradska Klasična gimnazija useljava u današnju zgradu u Križanićevoj ulici • dobiva i novi naziv: PRVA KLASIČNA GIMNAZIJA

  21. izgradnja nove škole započela je 1927.g. • autor projekta bio je arhitekt EGON STEINMANN • pripada stilu moderne, bez dekoracija, sa čistim plohama i modernim materijalima

  22. NAJLJEPŠA ZAGREBAČKA GIMNAZIJA

  23. DRUGI SVJETSKI RAT • tijekom rata , u veljači 1944. g. za vrijeme savezničkog bombardiranja Zagreba stradala je i škola • jedna bomba pogodila je gimnazijsko dvorište a druga lijevo krilo zgrade • nastava se često nije održavala a učenici su bili pozivani da polažu ispite

  24. nakon rata zbog lošeg stanja zgrade škola se seli u Kušlanovu, pa Varšavsku, Krajišku... • u međuvremenu “okolišni ulični ološ” provaljivao je u prostorije u Križanićevoj i odnosio školske stvari • vodi se i revizija ispita zrelosti u periodu između 1941. i 1945.g. – mnogima je tada poništena svjedodžba • idućih godina zbog političke nepodobnosti iz škole je izbačeno više desetaka učenika

  25. Klasična gimnazija pred ukidanjem? • krajem 40 ih javlja se tendencija ograničavanja klasičnih jezika u nastavnim programima • u javnosti je postojalo mišljenje da “klasičari nisu konstruktivni članovi naše socijalističke zajednice” • Klasična je 1956.g. prisilno preseljena u staru zgradu na Katarinskom trgu, a vrijedna profesorska knjižnica smještena je u arhiv grada Zagreba • 1968.g. vraćeni smo u Križanićevu

  26. početkom 70ih pripremana je reforma obrazovanja, prvi put provedena 1974.g., kojom su spojene gimnazije i druge srednje škole • Klasična gimnazija postaje dio Pedagoškog obrazovnog centra, zajedno s V. i X. gimnazijom te Školom za odgajatelje • iduće godine, 1978. novom seobom Klasična gimnazija postaje dio Obrazovnog centra za jezike, čime je gotovo prestala postojati

  27. NOVA NADA • ujesen 1991.g. Klasična je gimnazija opet rekonstruirana • izdvojila se iz Obrazovnog centra za jezike i počela samostalno djelovati • 2007.g. proslavili smo 400 godina postojanja

  28. prezentaciju pripremili učenici Klasične gimnazije BEATA KOVAČEVIĆ LEJLA ČAUŠEVIĆ FILIP PRAČIĆ IVAN TUKARIĆ BORNA SKUKAN IGOR KRNJETA mentorica IVANA MATOKOVIĆ, prof. mentor