ALKOHOL

1. Mila Lovrinčević, studentica 5. godine na Medicinskom fakultetu u Osijeku

2. ALKOHOL • oblik psihoaktivne droge koja mjenja ponašanje, raspoloženje, osjećaje • često ga se označava kao sredstvo za smirenje, bijeg od problema, rješavanje stresa, “utapanje” tuge • povećava razinu adrenalina • svatko drukčije reagira na alkohol • žene vs. muškarci

3. Što je ovisnost o alkoholu? • 1.   žudnja – snažna želja ili hitna potreba za pićem, • 2. gubitak kontrole – nemogućnost prestanka pijenja jednom kad se s njime započelo, • 3.  fizička ovisnost – nakon prestanka pijenja javlja se pojačano znojenje, drhtanje, tjeskoba, mučnina i drugi poremećaji • 4. tolerancija – potreba za pijenjem sve većih količina alkohola da bi se postiglo odgovarajuće stanje, (učinak) u organizmu, koje se prije postizalo unosom manjih količina alkohola. • 5. Zanemarivanje obitelji, radnih i drugih obveza i interesa • 6. Nastavak pijenja unatoč spoznaji o njegovoj štetnosti

4. FIZIČKO OŠTEČENJE • jetre • oštećenje mozga i živčanog sustava • oštečenje probavnog sustava • bubrega, mokračnog mjehura • srčane bolesti • krvožilne bolesti • plodnost • pothranjenost • smrtonosne nezgode

15. velike količine alkohola zatvaraju krvne žile u mozgu • odumiru moždane stanice, pogotovo u prednjem dijelu mozga koji kontrolira i nadgleda ljudsko ponašanje • loše procjene, slaba samokontrolu i povećan rizik od depresije • područje u kojem se procesira govor, glazba, pamćenje i raspoloženje • nepredvidivog i hirovitog ponašanja kakvo najčešće krasi alkoholičare

21. UGLJIČNI MONOKSIDOtrovni plin ugljični monoksid (CO) vrlo brzo ulazi u krv pušača stvarajući toksičan spoj karboksihemoglobin. • tako poremeti opskrba stanica kisikom, pa mozak, mišići i ostali organi dobivaju manje kisika • dovodi do poremećaja rada pojedinih organa, osobito srca. • KATRAN zajedničko ime za veliki broj kemikalija u duhanskom dimu koje se skupljaju i talože u plućima., uništava osjetljivo plućno tkivo. organizam se kašljem nastoji osloboditi ovih štetnih sastojaka. NIKOTIN najmoćniji sastojak duhanskog dima, odgovoran za razvoj ovisnosti. Ako osoba pušisamo kutiju cigareta dnevno, a tijekom pušenja svake cigarete inhalira dim oko osam puta, svakog dana unosi u tijelo oko 160 nikotinskih udisaja.

22. Posljedice konzumiranja ■ Tjelesne =utjecaj na gotovo svaki organ u tjelu ■ Psihičke = loša koncentracija, osječaj krivnje ■ Društvene = smetnja drugima, loš zadah, odječa s pušačkim mirisom ■ Financijske = izdaci za cigarete

23. rak usne šupljine • raka bronha i pluća • grkljana • ždrijela, jednjaka  • bubrega, mokraćnoga mjehura • gušterače • rak maternice • leukemije • astma • učestalijeg bronhitisaupale pluća, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene plućne funkcije • akutne i kronične upale srednjeg uha • sindrom iznenadne smrti dojenčadi također je češći u dojenčadi izložene duhanskom dimu

24.  U svijetu je 1,3 milijarde aktivnih pušača. • Svakih 8 sekundi po jedna osoba umre od neke bolesti izazvane dimom duhana.  • Svakim udisajem duhanskog dima u tijelo pušača ulazi više od 4 000 različitih kemijskih tvari • Osobe koje puše jednu kutiju dnevno imaju 50% veću učestalost hospitalizacije  • Oko 80% svih slučajeva raka pluća se događa pušačima. 

25. Srce pušača u prosjeku kuca s 10-20 udaraca u minuti brže od srca nepušača.  • Stopa smrtnosti počinje padati kod bivših pušača godinu dana nakon prestanka pušenja.  • Čak i nakon dva sata prozračivanja, u prethodno zadimljenoj sobi koncentracija štetnih sastojaka iz nikotina još je uvijek iznad dopuštene granice.  • Ženski organizam sporije razgrađuje nikotin, pa ista količina dima više šteti zdravlju žena nego muškaraca. 

30. mozak osobe koja pretjerano puši i izgleda gore nego mozak alkoholičara ili narkomana. • Cigarete su stimulansi koji djeluju kratkoročno, ali dugoročno mogu suziti krve žile u mozgu • smanjuje aktivnost mozga • otežano pamčenje • deprsivne epizode

37. Važno je znati reći “NE”!Hvala na pažnji!